Radikalizaciju protesta, to jest dvosatnu blokadu magistralnog puta Kolašin-Mojkovac 14.juna, najavili su sa današnjeg okupljanja članovi neformalne grupe "Pravo na đedovinu i privatnu svojinu", koju čine vlasnici parcela u okviru Nacionalnog parka (NP) Biogradska gora.
Oni su, treću subotu zaredom, od 12 do 13 sati, blokirali magistralni put Kolašin-Mojkovac, ukazujući, kako tvrde, "na diskriminatorski odnos države prema njima i brojna ograničenja u raspolaganju vlastitom imovinom".
Kako je sa protesta saopštio Svetozar Bogavac, članove udruženja još niko od nadležnih resora i institucija nije kontaktirao.
Iz tog udruženja najavljuju slanje pisma "u kojem je opisano postupanje države prema vlasnicima imovine u okviru NP", na adrese stranih ambasada i Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori.
"Pripremili smo pismo za strane ambasade u Crnoj Gori i za Delegaciju EU u Podgorici. U njemu smo opisali kako se država odnosi prema svojim građanima, prema njihovoj imovini, kako nas diskriminiše i kako krši naša osnovna ustavna prava, pravo na život, pravo na rad, pravo na privatnu imovinu, pravo na đedovinu. Opisali smo i kako se sprovodi selektivna pravda prema stanovnicima sjevera, kako nas tjera na iseljavanje sa naših ognjišta", poručeno je sa protesta.
Kako je kazao Bogavac, članovi udruženja još nijesu dobili odgovor od nadležnih.
On je podsjetio da je u jednoj televizijskoj debati direktorica Javnog preduzeća Nacionalni parkovi Crne Gore (JPNPCG) Marinela Đuretić izjavila da Studija revizije NP Biogradska gora još nije usvojena i da ima prostora za dalje djelovanje kod nadležnih državnih organa, konkretno, Agencije za zaštitu životne sredine (EPA) i Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Bogavac je ponovio poziv poslaničkim klubovima da se uključe u rješavanje problema vlasnika imanja u okviru NP.
Pozvao je Slavena Radunovića, ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Damjana Ćulafića, ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, kao i direktora EPA Milana Gazdića, da dođu u NP i obiđu "sporne zone u parku".
"Ne mogu o našoj imovini i našoj đedovini odlučivati iz kancelarija u Podgorici. Moraju doći na lice mjesta i uvjeriti se u stvarno stanje na terenu. Pozivamo ih, jer smo odlučili da radikalizujemo proteste, što će uticati i na turistički imidž i ugled države. Borićemo se svim pravnim sredstvima za našu imovinu i đedovinu. Nećemo je dati nikome, pa ni državi, iako su nam je oteli, za razliku od ostalih građana Crne Gore koji sa svojom imovinom mogu da rade šta žele i da raspolažu njome bez ograničenja", kazao je Bogavac.
On je poručio da "država može da uzme njihovu imovinu, ali uz pravičnu naknadu ,eksproprijacijom", a na taj način, kako tvrdi, "primorava vlasnike da se isele iz zemlje".
Na drugi način, ističe, to nije moguće, "jer vlasnici neće odustati od borbe, uprkos prijavama i diskriminaciji".
"Nije čudo što se iseljavamo. Tjeraju nas na to državne institucije koje ne čuju glas naroda. Za njih smo mi samo statistički brojevi, i ništa više. Zato ćemo čekati još kratko vrijeme prije nego što uputimo pismo na razne adrese, od Podgorice do Brisela", rekao je Bogavac.
Vlasnici imovine unutar NP, kako je istakao, čekaće još neko vrijeme na odgovor nadležnih resora i Agencije, u nadi da će biti pozvani na razgovor i da će njihovi problemi biti uzeti u obzir.
Kako su ranije zajednički saopštili iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, JP Nacionalni parkovi Crne Gore (NPCG) i Agencije, "kontinuirano su otvoreni za dijalog i saradnju sa lokalnim stanovništvom i svim zainteresovanim stranama u vezi sa pitanjima upravljanja NP".
Objasnili su da je javna rasprava o Nacrtu studije revizije za NP trajala 55 dana, da je svim zainteresovanima bio omogućen uvid u dokument, dostavljanje komentara i sugestija, a organizovane su i dvije javne tribine u Kolašinu i jedan okrugli sto.
Zone zaštite NP definisane su konačno Prostornim planom posebne namjene (PPPN), koji je u nadležnosti Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, kojem je tokom 2024. godine dostavljena Studija kao stručna podloga.
Iz Ministarstva, JPNPCG i EPA podsjećaju da "zakoni o zaštiti prirode jasno uređuju pitanje prava svojine i mogućnosti naknade u slučaju ograničenja prava korišćenja nepokretnosti", te da postoje zakonski mehanizmi koji štite interese vlasnika i omogućavaju naknadu ukoliko dođe do pravno validnih ograničenja.
Tvrde da granice parka nijesu mijenjane osim u tehničkom smislu, kako ne bi presijecale katastarske parcele. Blizu 80 odsto (4.720 ha) površine NP je u državnom vlasništvu. U okviru tog zaštićenog područja definisane su tri zone zaštite.
Bonus video:
