Sila se vratila na scenu, imamo afirmaciju nasilja na svim nivoima, među državama ali i među ljudima, a fizičko nasilje je postalo najbolji način da se ostvari neki cilj - kazao je raniji sudija Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu Nebojša Vučinić.
On je to rekao danas na održanom okruglom stolu "Mladi u sistemu pravde - Razmatranje inicijative za smanjenje granice za krivičnu odgovornost na 12 godina" koji je organizovala Alumni akademija Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, čiji je Vučinić predsjednik.
On je kazao da je je vršnjačko nasilje sistemski problem na koji nemamo sistemski odgovor.
"Mislim da djeca ispod 14 godina mogu da shvate šta znači kad djeca sa palicama napadnu nekoga ko je povučen i stidljiv", istakao je Vučinić.
Prema njegovim riječima, "imamo potpuni raspad vrijednosti, i svakodnevno se poziva na nasilje u socijalnom i političkom životu" istakao je on i dodao da je nasilje danas institucionalizovano.
Naglasio je kako je fokus uvijek na maloljetničkim delinkventima, a kako niko ne obraća pažnju na žrtve nasilja koje oni sprovode.
Zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i osnovnih sloboda Crne Gore, Snežana Mijušković je istakla da se ne slaže se sa terminom vršnjačko nasilje, te da ono ukazuje samo na uzrasnu dob.
"Više volim da ukažem na činjenicu da je to nasilje među djecom među mladima, među odraslima i među starima - vršnjačko nasilje je jezička kobanica", rekla je ona.
Kazala je i da je Crna Gora u periodu od 2007. do 2010. reformisala maljoteničko pravo, "te da smo od stranih partnera dobijali pohvale kako prednjačimo u zakonu i kako imamo izvanredan zakon o maloljetničkom pravosuđu".
Kazala je i da je Crna Gora dobila priznanje za inkluziju romske djece u obrazovanje.
"Ali svako ko je u prosvjeti zna da romska djeca nemaju potrebnu inkluziju", istakla je Mijušković.
Ona je kazala da prema izvještaju o stanju ljudskih prava koji na godišnjem nivou iz te institucije podnose Skupštini Crne Gore - nema drastičnih kršenja dječijih prava
"Ali postoje razlike u ostvarivanju prava djece zavisno od toga gdje žive, da li na sjeveru jugu ili u centralnom dijelu Crne Gore"..
Mijušković je ocijenila da se djeca i roditelji svakodnevno suočavaju sa raznim izazovima.
"Odrastanje djece se vrlo usložnjava, oni su pred velikim izazovima a kada pogledate kakav je odgovor društva na sve te izazove onda se napravi veliki problem", kazala je zamjenica.
Kada je u pitanju smanjivanje starosne granice za krivičnu odgovornost na 12 godina, ona je kazala da "nije za to da se preko koljena prelama dok se ne urade sve potrebne analize".
Advokatica Lara Dedić je kazala da crnogorski pravosudni sistem obezbjeđuje dobru zaštitu maloljetnicima u krivičnom postupku, te da su oni u potpunosti zaštićeni.
"Nisam sigurna da su maloljetnici spremni da shvate pojam kazne i pojam posledica, oni mogu formalno da nauče šta znači kazna i postupak ali ne i suštinu", istakla je ona napominjući da je radila sa maloljetnicima.
Prema njenom iskustvu, kako je kazala, djeca znaju da razlikuju šta je dobro i šta je loše.
Smanjenje kazne, kako je istakla, nije pitanje na koje može da se odgovori sa da i ne.
"Možda ne bi morala da se pomjeri granica sa 14 godina ali možda da postoji mogućnost da se u odnosu na pojedini slučaj i počinjeno krivično djelo sastane tim vještaka i procijeni da li dijete može ući u zonu krivične odgovornosti", kazala je Dedić.
Ona je dodala da je sve više zastupljeno porodično nasilje i da je tu srž problema.
"..Jer su djeca u dodiru sa svojim roditeljima, ali i sa svojim vršnjacima. Sa svim maloljetnicima sa kojim sam radila bilo je prisutno porodično nasilje", kazala je ona.
Državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici Marko Mugoša je kazao da je dijete ogledalo svog okruženja.
"Kad dijete dođe kod nas već je kasno, šteta je učinjena. Mi se bavimo posledicama, a suštinom i uzrokom problema se niko ne bavi, kada stigne do nas to je već saniranje štete", kazao je Mugoša.
Dodao je da pooštrovanjem kazni prekršajni postupak prelazi u krivični i da se time ništa ne postiže.
"Ne treba da se smanjuje starosna granica jer nije problem dijete nego šta ga tjera da se tako ponaša", kazao je on i istakao da maloljetnici ne čine samo krivična djela koja se tiču nasilja već i posjedovanja droge, nedozvoljenog oružja i nedozvoljene upotrebe vozila.
"Ako je društo u lošem stanju ne može ni dijete koje raste u lošoj porodičnoj situaciji da bude bolje od toga", istakao je tužilac.
Bonus video:
