CDE: Osvrt na Prostorni plan - zašto HE Komarnica nije ni zelena ni održiva

Crnogorsko društvo ekologa (CDE) oglasilo se saopštenjem povodom teksta "Zelena" umjesto struje iz uglja: Novi Prostorni plan predviđa da Crna Gora bude energetski nezavisna, koji je objavljen juče na portalu Vijesti.

Nihovo saopštenje koje potpisuje Jelena Popović prenosimo u cjelosti:

"Prostorni plan Crne Gore, u dijelu koji se odnosi na HE Komarnica, ignoriše mišljenja stručnjaka, krši ekološke standarde, zanemaruje ekonomske pokazatelje i zaobilazi demokratske procedure.

Iako se projekat zasniva na podacima starim više decenija, iako nije dobio ekološku dozvolu i saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine, nije urađena analiza njegove isplativosti, HE Komarnica se i dalje promoviše kao ključno energetsko rješ enje.

Ovakav pristup ne samo da ugrožava jedno od najvrjednijih prirodnih područja Crne Gore i Evrope, već i skreće pažnju sa stvarnih rješenja i alternativa u energetici.

Predstavnici EPCG i donosioci odluka, uključujući sve dosadašnje ministre energetike, javno i nedvosmisleno su više puta izjavili da ako projekat HE Komarnica ne dobije saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine – odustaje se od projekta. Danas, kada je ta saglasnost izostala, i projekat nije dobio ekološku dozvolu, u Planu se predviđa njegova izgradnja.

Umjesto što se u Prostornom planu insistira na projektima koji će nanijeti nemjerljivu štetu Crnoj Gori, uništiti prirodu i potrošiti stotine miliona eura na hidroelktranu koja će proizvoditi tek par procenata naših ukupnih potreba za energijom, Crna Gora bi trebalo da se okrene unapređenju postojećih kapaciteta, razvoju zelenih tehnologija i pravednoj tranziciji, u skladu sa ekološkim, ekonomskim i socijalnim standardima.

Naslov teksta objavljenog u Vijestima sugeriše da Prostorni plan umjesto uglja predviđa zelunu energiju. Ali to je pogrešno tumačenje. U energetskom smislu, "zeleno" označava tehnologije koje ne samo da koriste obnovljive izvore energije, već su dizajnirane tako da imaju minimalan negativan uticaj na životnu sredinu i biodiverzitet. Brojni projekti predlož eni Prostornim planom, poput HE Komarnica, nikako se ne mogu smatrati zelenim. Agencija za zaštitu ž ivotne sredine nije dala saglasnost na Elaborat o procjeni uticaja HE Komarnica na životnu sredinu, iako je EPCG tri godine radila na navodnom unaprijeđenju inicijalnog jako lošeg dokumenta. Pored toga, nezavisna ekonomska i energetska analiza pokazala je da je projekat HE Komarnica neisplativ i visoko rizičan za Crnu Goru.

U Prostornom planu su iznesene brojne činjenice izvučene iz konteksta, a ima i informacija koje su netačne i mogu dovesti u zabludu građane i građanke. Navodi se tako da se energetski razvoj ne može zasnivati isključivo na solarnim i vjetroelektranama, jer zavise od vremenskih uslova, pa ih treba vezati za reverzibilne hidroelektrane koje bi se uključivale kada nema dovoljno vjetra i sunca, kako bi se očuvala stabilnost sistema. Iako je tvrdnja u osnovi tačna, potpuno je van konteksta kada se primijeni na Crnu Goru.

Naime, Crna Gora već danas polovinu energije proizvodi iz hidroelektrana. Umjesto da se fokusira na unaprijeđenje postojećih hidroelektrana i razvoj novih tehnologija koje bi bile povezane sa postojećom infrastrukturom, u Prostornom planu se forsira izgradnja HE Komarnica, pri čemu EPCG i donosioci odluka nikada nisu uradili cost-beneit analizu projekta. Tu je prvi, ali ne i jedini "zec u grmu". Tvrdnja navedena u Planu da bi HE Komarnica mogla godišnje proizvoditi 670 GWh – što predstavlja 40 odsto prosječne godišnje proizvodnje TE Pljevlja – potpuno je nova i do sada nepoznata informacija, a stručnjaci je ocjenjuju kao netačnu i tehnički nedostižnu.

U zvaničnoj projektnoj dokumentaciji EPCG o HE Komarnica navodi se bi ona proizvodila svega 213 GWh godišnje, a to je tek sedmi dio energije koju daje TE Pljevlja. Uz to i ova projekcija je upitna, jer su podaci zasnovani na više desetina godina starim hidrološkim vrijednostima, a današnja izdašnost voda u ovom dijelu Crne Gore opada pod uticajem klimatske krize. Tvrdnja da je Komarnica "prihvatljiva za EU" može se odnositi samo na činjenicu da je područje Komarnice predloženo za zaštitu kao prirodno područje od izuzetne vrijednosti na nivou EU. Međutim, nije tačna u kontekstu izgradnje hidroelektrane, kako se implicira u tekstu i Prostornom planu. Istina je sljedeća: kreatori Prostornog plana se pozivaju na studiju "Regionalna strategija za održivu hidroenergiju na Zapadnom Balkanu" (WBIF), tvrdeći da je HE Komarnica svrstana među ekološki prihvatljive projekte, kao i da je Evropska komisija identi ikovala četiri projekta za podršku – među njima i HE Komarnica.

Ovo je narativ koji godinama kruži javnim prostorom i koji je više puta demantovan.

Evropska komisija nije dala zeleno svjetlo za HE Komarnica, već je jedino inansirala izradu gore pomenute studije, u čijem sažetku jasno stoji da sadržaj studije ne odražava nužno stavove EU, te da lista od 45 projekata nije evaluacija EU o tome koje projekte treba graditi. Evropska komisija je jasno poručila da HE Komarnica i HE Kruševo neće biti inansirane iz Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan.

Iako su ih vlade regiona predložile, ti projekti nijesu izabrani jer nijesu usklađeni sa Zelenom agendom za Zapadni Balkan. Umjesto toga, Komisija preporučuje da se u Crnoj Gori podrže projekti rekonstrukcije i unapređenja postojećih hidroelektrana, što je u skladu i sa analizom WBIF-a. Ako su protiv izgradnje HE Komarnica: građani, nezavisni domaći i međunarodni stručnjaci iz oblasti energetike, ekonomije, domaćeg i međunarodnog prava, ekologije, prostornog planiranja, turizma – ako su protiv EU i UNESCO, a izostaje i saglasnost Agencije za zaštitu ž ivotne sredine – zašto se onda ovaj projekat, planiran u višestruko zaštićenom području, i dalje nalazi u Prostornom planu?

Crnogorsko društvo ekologa, u okviru inicijative Spasimo Komarnicu, izradilo je dokument "Studija slučaja: Kanjon Komarnice", u kom su predstavljeni zaključci pravne i energetsko-ekonomske analize, sprovedene u saradnji sa domaćim i inostranim stručnjacima. U studiji je jasno objašnjeno zašto je HE Komarnica ne samo ekonomski i energetski neisplativa, već i visoko rizična po Crnu Goru. Studija takođe nudi rješenja – pregled alternativnih energetskih projekata na koje bi država trebalo da se fokusira.

Prema mišljenju stručnjaka, HE Komarnica je izrazito skup, tehnički zahtjevan i dugotrajan građevinski projekat, koji bi nakon izgradnje doprinosio svega nešto više od jedan odsto godiš nje proizvodnje električne energije u zemlji. Procijenjeni troškovi izgradnje kreću se do 480 miliona eura, dok u javnosti cirkulišu brojke između 183 i 343 miliona. Pored toga, studja nudi niz alternativnih rješenja koja bi obezbijedila dugoročnu energetsku nezavisnost Crne Gore, omogućila gašenje TE Pljevlja i sprovođenje pravedne energetske tranzicije.

Ovo reagovanje bavi se isključivo dijelom Prostornog plana koji se odnosi na HE Komarnica. Međutim, sam Plan sadrži brojne druge kontradiktorne i sporne informacije koje dovode u pitanje održ ivi razvoj značajnog dijela teritorije Crne Gore. Prostorni plan nije usklađen sa propisima iz oblasti životne sredine, zapravo plan ne može biti usvojen bez saglasnosti Agencije za zaštitu ž ivotne sredine na stratešku procjenu uticaja plana na životnu sredinu.

S obzirom na to da je inalna verzija Plana značajno izmijenjena u odnosu na onu koja je bila dostupna tokom javne rasprave, ovakav dokument ne može i ne smije biti usvojen. Potrebno je hitno vratiti Prostorni plan na javnu raspravu. U protivnom, CDE će skupa sa ostalim organizacijama i svim zainteresovanim stranama pokrenuti kampanju, ali i pravne akcije u cilju sprječavanja štete koju bi usvajanje PPCG donijelo Crnoj Gori", poručili su iz CDE.