Preko 150 prijava zbog devastacije životne sredine uputili su građani u skoro mjesec i po od puštanja u rad platforme Čuvaj.me, skoro 15 odsto prijava čine one koje se odnose na paljenje guma u naselju Vrela ribnička i na Ćemovskom polju u Podgorici.
To je “Vijestima” rekao Vuk Vujisić, ekološki aktivista i jedan od inicijatora za kreiranje platforme Čuvaj.me.
Čuvaj.me je digitalna platforma koja omogućava građanima, organizacijama civilnog sektora da prijave slučajeve devastacije životne sredine i nelegalne eksploatacije prirodnih resursa, te da takve slučajeve upute nadležnim službama.
Platforma je puštena u rad 5. juna. U prvih nepunih mjesec dana, kako je kazao Vujisić, pristiglo je 113 prijava slučajeva devastacije životne sredine, kada je najčešće prijavljivano nelegalno odlaganje otpada, ali i paljenje guma na Ćemovskom polju i Vrelima ribničkim.
Prijave koje su se odnosile na paljenje guma na Vrelima ribničkim i na Ćemovskom polju u Podgorici, prema riječima Vujisića, u prvih nepunih mjesec dana od dana puštanja platforme u rad, činile su preko 20 odsto svih prijavljenih slučajeva.
U međuvremenu, nakon reakcije nadležnih, dodao je on, taj broj je nešto niži i, u ukupnom broju prijava 152, čini nešto ispod 15 odsto slučajeva.
“Sve relevantne službe su se uključile u rješavanje ovog problema, ali je i kampanja ‘Čuvaj da te čuva’ koju je pokrenula Delegacija Evropske unije sa Vladom Crne Gore i ostalim partnerima, prepoznala taj problem i radi na njegovom rješavanju kroz nabavku šredera za obradu guma i pripreme uslova za trajno zbrinjavanje guma. To znači da će već od jeseni ovo pitanje biti riješeno, a do tada službe i partneri u kampanji rade na tome da ne dođe do novih slučajeva paljenja guma jer je to problem koji ugrožava život i zdravlje građana u velikom dijelu Podgorice i Tuzi”, kazao je Vujisić.
Uz paljenje guma, putem platforme Čuvaj.me, prijavljeni su i slučajevi rada nelegalnih ili polulegalnih postrojenja koja zagađuju životnu sredinu i remete živote građana. Vujisić je dodao da im je prijavljen i određeni broj slučajeva nelegalne eksploatacije prirodnih resursa.
Tokom predstavljanja platforme Čuvaj.me, početkom juna, saopšteno je, pored ostalog, da je jedan od razloga za njeno pokretanje i taj jer većina građana, pa ni aktivista, koji su upućeniji, nije znala kako da prijavi određeni problem.
“Većina građana nije znala kako prijaviti koji problem i koje službe su nadležne za isti, ali i kada podnesu prijavu, nisu znali u većini slučajeva šta se dešava s njom. Ova platforma upravo omogućava građaninu da anonimno prijavi slučaj, slučaj potom preuzima administrator i upućuje ga nadležnim službama i prate postupanje”, kazao je Vujisić.
Kako je dodao, u međuvremenu, određene službe bile su “vrlo proaktivne, dok se neke ne oglašavaju”.
“Ali to će se vremenom prevazići neposrednom komunikaciom sa strješinama tih službi, ali i objavljivanjem jasnih statistika i upućivanjem urgencija koje službe rade, a koje ne”, poručuje Vujisić.
Od predstavljanja platforme i podnošenja prvih prijava, koje su proslijeđene nadležnima, kazao je on, pristigao je i odgovor na veliki broj prijava.
Do početka jula na osam prijava odgovoreno je pozitivno, problem koji je prijavljen je i riješen. Za neke slučajeve, dodao je Vujisić, dobijena je povratna informacija od nadležnih, čekalo se na postupanje i drugih institucija u istom slučaju, jer često su, kako je rekao, u pitanju slučajevi koji su u nadležnosti više resora.
“Dešava se da i prilikom postupanja po prijavi građana određene službe ne utvrde nepravilnosti ili se proglase nenadležnim, takve slučajeve administratori će pratiti i dalje i objaviti nalaz zaduženih inspektora”, kazao je on.
Na pitanje da li su zadovoljni reakcijom na platformu, Vujisić je rekao da “uvijek može i mora bolje”:
“Građani imaju velika očekivanja i ne smijemo ih razočarati u tom smislu. Primijetili smo da su određene službe s manjim kapacitetima proaktivnije od službi koje možda imaju veće kapacitete, i ljudske i tehničke, takve pojave će se takođe analizirati i pohvalićemo rad onih koje su proaktivnije, dok ćemo onim službama koje kasne s postupanjima slati urgencije i tražiti veću proaktivnost.”
Platforma Čuvaj.me, uz mogućnost podnošenja prijava, sadrži i kategoriju “uspješne priče”. Vujisić pojašnjava da će u okviru te rubrike biti objavljivane one priče koje su promijenile stanje na terenu:
“Na primjer, kada dođe do trajnog rješavanja pitanja odlaganja i paljenja guma, ta priča će biti uspješna priča. Kad dođe do procesuiranja onih koji nelegalno eksploatišu prirodne resurse na određenom području i trajno se zaustavi degradacija životne sredine, kao i kad dođe i do sanacije određenih područija, kao što će to biti Rijeka Ribnica i Ćemovsko polje.
Poručio je i da je na platformi anonimnost prijava zagarantovana i da će svaka koja sadrži potpune i jasne informacije biti upućena nadležnim službama, kao i da će biti zahtijevano da po svakoj prijavi bude i postupano.
“Mislim da ono što bi najviše motivisalo ljude da prijavljuju jesu upravo riješeni slučajevi i da vide da ova platforma i institucije funkcionišu i da se stvari na terenu mijenjanju.”
Kaže i da problemi poput devastacije životne sredine vjerovatno ne mogu biti iskorijenjeni u potpunosti, ali da oni najveći mogu biti brzo riješeni uz koordinaciju.
“Bitno je da država i službe pokažu snagu i istinsku spremnost za rješavanje problema građana i uspostave red i zakon jer upravo zbog toga i postoje. Potrebno je da kompletno društvo promijeni svijest o zajedničkom prostoru i ophođenju prema drugima, jer trenutna situacija je takva da će neko za par hiljada eura ugroziti na hiljade svojih sugrađana i da je to postala normalnost. Te prakse moramo iskorijeniti kroz edukaciju, ali i represiju”, kazao je on.
Bonus video:
