Izdavač dnevnika “Vijesti” i istoimenog portala tužio je ovog mjeseca Radio Televiziju Crne Gore i Vladimira Otaševića radi utvrđivanja povrede prava i naknade štete zbog emitovanja emisije koja je “osmišljena i kreirana samo i isključivo u cilju da naruši ugled tužioca”, sugestivnom montažom i selektivno odabranim sagovornicima i izostavljanjem ključnih kontekstualnih informacija.
Predmet tužbe koja je predata Osnovnom sudu u Podgorici je emisija iz serijala pod nazivom “Trgovina moći - Pokrovitelji moći”, emitovana 30. juna na Prvom programu RTCG, a potom objavljena i na YouTube kanalu javnog servisa, a na osnovu koje je objavljen i članak na portalu rtcg.me. Emisija je proizvedena prošle godine, a njen autor i urednik je Otašević, direktor lokalnog javnog servisa RTV Podgorica.
Ključna tvrdnja u tužbi, koju je podnio pravni zastupnik “Daily Pressa” Siniša Gazivoda, jeste da se emisija bavi “medijskim reketiranjem” i da se u tom kontekstu, posredno i neposredno targetiraju upravo dnevni list i portal “Vijesti”, što predstavlja neosnovanu i zlonamjernu povredu ugleda medija čiji je osnivač tužilac.
“Epizoda koja se navodno bavi devijacijama u medijima sama predstavlja primjer medijske devijacije, a posebno je zabrinjavajuće što je takav sadržaj emitovan od strane javnog servisa koji se finansira novcem građana, ne da bi se obračunavao s privatnim medijima, već da bi služio javnom interesu i poštovao sopstvene profesionalne standarde”, rekao je “Vijestima” Gazivoda.
Emisija je koncipirana kao razgovor sa novinarima i sa jednim političarem, pri čemu su emitovani samo odgovori sagovornika, ali ne i postavljena pitanja.
“Odgovori koje daju sagovornici, a koji su uglavnom uopšteni komentari na temu devijacija u medijskom sektoru, izmontirani su u kombinaciji sa naracijom na način da gledaoci steknu utisak da sagovornici govore o medijima čiji je osnivač tužilac”, piše u tužbi.
“Vuković izmanipulisan”
U tužbi se navodi da je emitovana izjava Dragoljuba Vukovića, dugogodišnjeg novinara i medijskog analitičara, u kojoj kaže:
“Onaj ko osniva medij on tačno zna zbog čega osniva taj medij, da li ga osniva da bi zaradio novac, a to baš i nije sigurno jer proizvodi medija nijesu profitabilna roba, u smislu da vi to možete prodavati, možete prodavati oglasni prostor i tako dalje, ali postoje neki drugi benefiti na koje vlasnici medija računaju i to je to onda klijentelističko povezivanje sa onima koji imaju moć ili mogu oni iskreno pratiti političke agende, mogu biti to neiskrena savezništva i tako dalje, ali vlasnik medija je taj koji odlučuje ko će biti direktor toga medija, on odlučuje ko će biti glavni i odgovorni urednik, a onda glavni i odgovorni urednik odlučuje o tome o čemu ćemo danas izvještavati, na koji ćemo način izvještavati, šta ćemo preskočiti, na šta ćemo zažmuriti i tako dalje”.
Odmah potom narator emisije navodi da su “duži niz godina, dva najuticajnija nezavisna medija ‘Vijesti’ i ‘Dan’”. “Željko Ivanović i Miodrag Perović osnovali su ‘Vijesti’ 1997. godine. Gotovo deset godina po osnivanju podržavale su politiku vladajuće strukture na čelu sa Milom Đukanovićem. Prema nezvaničnim tvrdnjama, taj medij je u tom periodu finansijski pomagan od ljudi bliskih Demokratskoj partiji socijalista. Kasnije, ‘Vijesti’ su postale kritičar politike Đukanovića i dale su prostor opoziciji nerijetko uz finansijsku nadoknadu”, tvrdi narator.
U tužbi se navodi da je naracija zasnovana na glasinama, “a izmontirana je tako sa izjavom sagovornika da se kod gledaoca stvori utisak da je i Dragoljub Vuković govorio o medijima čiji je osnivač tužilac”.
"Očigledno je da je svrha i cilj sporne epizode serijala bila da se nanese šteta ugledu 'Vijesti'. Materijal je montiran i koncipiran tako da se manipuliše kontekstom izjava sagovornika u emisiji i da kod gledalaca stvori neistinit utisak da svi oni govore upravo o 'Vijestima'", rekao je Gazivoda "Vijestima"
Vuković je dan nakon emitovanja objavio blog pod nazivom “Kako sam, ne znajući, gostovao na TVCG”, gdje izražava ogorčenost načinom na koji je njegova izjava iskorišćena.
“To što sam nekada besplatno govorio za neku televiziju, a moguće baš za TVCG, ne znači da je ta televizija vlasnik toga govora i da može sa njim raditi šta joj padne na pamet. Svako novo korišćenje snimljenog materijala podrazumijeva saglasnost onoga ko govori, pogotovo zbog konteksta koji može djelimično ili u potpunosti promijeniti značenje rečenog. U konkretnom slučaju se upravo to desilo, jer je emisija kreirana tako da stavi pod sumnju komercijalne medije, posebno ‘Vijesti’ i njene vlasnike, a afirmiše sadašnji RTCG, koji je slika i prilika onoga o čemu ja govorim i na šta dugo ukazuje Media centar - klijentelističkog vezivanja za centre političke moći”, naveo je Vuković u blogu.
Samo Knežević pominje “Vijesti”, ostali umiksani
U emisiji se najviše prostora daje Milanu Kneževiću, poslaniku i jednom od lidera političkog saveza Za budućnost Crne Gore, koji iznosi niz kritika na račun “Vijesti”. Knežević u više navrata govori o navodnom pokušaju uređivačkog uticaja “Vijesti” na političke tokove, optužujući medij da pokušava “da razbije Demokratski front” i da oblikuje političke prioritete unutar opozicije.
“Samo jedan od sagovornika je imao negativan i kritički stav prema “Vijestima” i to jedini koji nije iz svijeta novinarstva, niti iz medijskog sektora već se radi o političaru. Onda je njegova izjava u segmentima vješto izmontirana sa izjavama drugih sagovornika koji imaju novinarski bekgraund i sa naracijom da gledaoci steknu utisak da svi oni u negativnom kontekstu govore o ‘Vijestima’”, rekao je Gazivoda.
Taj segment emisije počinje tvrdnjom naratora: “Kako bi povećali i održavali finansijsku moć, nerijetko se dešava da određeni mediji pribjegavaju takozvanom medijskom reketiranju. To se odnosi na praksu u kojoj medijske kuće koriste svoj uticaj kako bi izvršili pritisak na pojedince ili kompanije tražeći novac ili druge beneficije u zamjenu za pozitivno izvještavanje ili zaustavljanje negativnih medijskih kampanja”.
Za to vrijeme, tvrdi se u tužbi, na ekranu se prikazuju snimci listanja različitih portala među kojima i portala vijesti.me.
U emisiji su potom emitovane izjave novinara Nikole Markovića, Rajke Raičevič i Nemanje Lacmana, koji uopšteno govore o “medijskom reketiranju” kompanija i partija, putem uslovljavanja pozitivnog izvještavanja ili prestankom “prljave kampanje” reklamiranjem.
Između tih izjava “umiksane” su Kneževićeve izjave u kojima govori da se “medijsko reketiranje konkretno odnosilo na ‘Vijesti’”, tvrdeći da je taj medij pokušavao da “razbije Demokratski front tražeći neka zdrava jezgra u Demokratskom frontu a onda su kroz različite naslove, različite kolumne uticali i na izborne procese, favorizovali su određene političke grupacije”.
“Podsjetiću vas da je Željko Ivanović (tokom izbora 2023.) bukvalno vodio jednu anti DF-ovsku kampanju pokušavajući da izjednači DF sa DPS-om govoreći da smo mi prošlost i da svakako ne zaslužujemo podršku građana. Da smo u tom periodu ulećeli sa 100, 200 ili 300 hiljada eura vjerovatno... bi ta uređivačka politika za vrijeme izborne kampanje bila blaža i naklonjenija prema Demokratskom frontu”.
Nakon Lacmana koji tvrdi da zna za jedan slučaj “medijskog reketiranja”, bez pominjanja bilo kog medija, slijedi izjava Kneževića koji kaže “da je to bila jedna vrsta medijskog reketa, jer u takvim kampanjama želite makar da ako već nemate naklonjen medij, da nemate neprijateljski medij”.
“Mislim da je taj iznos koji je plaćen ‘Vijestima’ u stvari bila jedna vrsta medijskoga reketa, svakako da oni to neće priznati, reći će niko vam nije branio da se reklamirate negdje drugo, mi smo najpopularniji i najgledaniji i najtiražniji... ali je jasno da je toliko uplaćenih iznosa od 2016. pa evo do 2024. godine bila i neka politička računica da nemamo otvoreni front sa ‘Vijestima’. Međutim, koliko god se mi trudili da nemamo otvoreni front sa ‘Vijestima’, Vijesti’ bi, odnosno, to moram da kažem suvlasnici ili jedan od suvlasnika, otvorili bi taj front”.
“Knežević potvrđuje da nije bilo ‘reketa’”
Potom narator tvrdi da su pojedine političke partije “primorane da izdvoje velika materijalna sredstva da bi zadovoljile prohtjeve vlasnika tih medija... kako bi smanjili uticaj negativnih kampanja... i obezbijedili objektivno izvještavanje o svojim političkim programima”, a tokom naracije se prikazuje, između ostalog i naslovna strana ND “Vijesti”, piše u tužbi.
“Konačno, ponovo se emituje segment izjave Milana Kneževića: ‘Demokratski front je dao velika sredstva koncernu ‘’Vijesti’, posebno 2016. godine, mislim da je taj iznos bio nekoliko stotina hiljada eura to se može i provjeriti u našim poslovnim knjigama i na tom izbornom računu iz 2016. godine, ali nismo vršili nikakav uticaj na uređivačku politiku ‘Vijesti’, niti nam je to bio cilj nego smo samo željeli da ‘Vijesti’ objektivno prenose sve ono što je tada bilo... aktuelno”.
Knežević tvrdi “da nijedan politički subjekt nije izdvojio toliko sredstava ne samo u tom ciklusu nego i u narednim ciklusima i mislim da taj iznos prelazi milion eura”.
“Lično sam bio protiv toga da ‘Vijestima’ dajemo i jedan jedini cent iz prostog razloga što je uređivačka politika ‘Vijesti’ bila protiv Demokratskog fronta, posebno je to bilo nakon 2016. godine kada su oni željeli da uređuju, odnosno da u okviru samog Demokratskog fronta, da razbiju Demokratski front da određuju političke pravce i to čine i danas, naravno mi nismo pristali da idemo na nikakve konsultacije kod vlasnika ‘Vijesti’, niti sam ikad imao bilo kakav razgovor ni sa Miškom Perovićem, ni sa Željkom Ivanovićem za razliku od mnogih političkih lidera…”
U tužbi se navodi da Knežević u svojoj izjavi potvrđuje da to što neko koristi uslugu političkog oglašavanja za medije čiji je osnivač tužilac nije od uticaja.
“Sam Knežević saopštava da su ‘Vijesti’ zadržale kritički odnos prema njemu i političkom subjektu kojem pripada bez obzira na dugogodišnje korišćenje usluga političkog oglašavanja kod medija čiji je osnivač tužilac. Iako, u jednom segmentu Knežević insinuira da bi ‘vjerovatno’ ljepše izgledao u medijima čiji je osnivač tužilac i da bi ‘ta uređivačka politika za vrijeme izborne kampanje bila blaža i naklonjenija prema Demokratskom frontu’ da su oni ‘ulećeli sa 100, 200 ili 300 hiljada eura’, ipak, iz svega što saopštava Knežević vidi se da se to što je politički subjekt kojem pripada koristio usluge političkog oglašavanja kod tužioca nije promijenilo uređivačku politiku ni u odnosu na njega, ni u odnosu na politički subjekt kojem pripada”.
Gazivoda u tužbi tvrdi da se “samom analizom cjelokupne izjave vidi da su korišćenje usluge političkog oglašavanja, odnos sa utemeljivačima i uređivačka politika medija čiji je osnivač tužilac tri sasvim različite stvari”.
“Međutim, izjava Milana Kneževića u materijalu čiji je autor i urednik drugotuženi, a koji je emitovao prvotuženi, iskidana je na tri segmenta i prošarana izjavama drugih sagovornika i naracijom na način da gledalac stekne utisak da svi sagovornici govore o medijskom reketu, u pravom smislu te riječi, a u kontekstu medija čiji je osnivač tužilac. Suprotno tome, jedina izjava vezana direktno za ‘Vijesti’ i sama kad se analizira ne upućuje na to da se mediji čiji je osnivač tužilac bave medijskim reketiranjem”, piše u tužbi.
“Prekršena pravila konkursa i standardi”
Emisija koja je predmet tužbe proizvedena je kao dokumentarni serijal u okviru projekta podržanog od strane RTCG, na osnovu javnog konkursa, kojim je propisano da “djelo treba biti proizvedeno u skladu sa programskim principima i standardima i programskom politikom od javnog interesa, u skladu sa Zakonom o RTCG i drugim važećim pravnim propisima Crne Gore”, kao i da se “u djelu ne smije vrijeđati pravo, čast i ugled bilo koje osobe, odnosno ne smiju se kršiti ljudska prava i slobode”.
U tužbi se podsjeća da je pravo na ugled osnovno ljudsko pravo koje pripada i pravnim licima u smislu člana 8 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. “Takođe, članom 206 stav 2 Zakona o obligacionim odnosima propisano je da pravno lice uživa zaštitu prava ličnosti koja ne proizilaze iz prirodnih svojstava čovjeka kao fizičkog lica. Shodno sudskoj praksi pravo na ugled i na zaštitu ugleda pripada pravnim licima”.
U tužbi se ističe da je Pravilnik o programskim principima i profesionalnim standardima RTCG, dokument koji sam javni servis propisuje i sprovodi, prekršen u više tačaka. U članu 4 tog Pravilnika navedeno je da “prenesena poruka mora da reflektuje tačne činjenice i ne smije navoditi na pogrešan zaključak”. Upravo to, tvrdi tužilac, desilo se u ovom slučaju - montažom izjava, uklanjanjem pitanja, i dodavanjem sugestivne naracije, gledaoci su navedeni na potpuno pogrešan zaključak.
“Sasvim je očigledno da nije u skladu sa najvišim opštim standardima i vrijednostima demokratskog društva da prvotuženi novcem svih građana finansira sadržaje u cilju narušavanja ugleda privatnog medija koji mu je konkurencija na tržištu. Nije sporno da je analiza funkcionisanja medija tema od javnog interesa, ali predmetni materijal nema veze sa time već je, kako je to prethodno detaljno objašnjeno, koncipiran, osmišljen i proizveden isključivo u svrhu da se naruši ugled medija čiji je osnivač tužilac”.
Na portalu RTCG Kneževiću više prostora nego svim ostalim sagovornicima
U tužbi se tvrdi da je tekstom na svom portalu RTCG “razotkrio sam sve svoje ciljeve i namjere... jer je sve ponovo stavio u kontekst medija čiji je osnivač tužilac i dao najveći dio prostora političaru koji ima negativan stav prema tužiocu i njegovim utemeljivačima”.
Na portalu RTCG 1. jula je objavljen tekst “Mediji između istine i interesa: Kontrola stvarnosti, reket… (VIDEO)”.
“Od svih sagovornika iz oblasti medija, dugogodišnjih novinara i stručnjaka iz ove oblasti (RTCG) citate sagovornika započinje sa političarom Milanom Kneževićem i najavljuje citiranje njegove izjave rečenicom “Milan Knežević (ZBCG) govorio je o slučaju medijskog reketiranja od strane “Vijesti”.” Nakon toga citiran je Knežević sa izjavama koje smo prethodno analizirali u ovoj tužbi”, stoji u tužbi.
U tužbi se navodi da je u dijelu u kojem se citiraju sagovornici kako govore na medijske teme “u 1.145 karaktera teksta je citiran jedini političar koji je sagovornik u serijalu i citiran je prvi, svi ostali sagovornici, koji su svi iz oblasti medija, citirani su zajedno u 703 karaktera”.
“U samom tekstu, dvoje sagovornika iz video-materijala nije ni pomenuto, ali se u tekstu nalazi jedna interesantna rečenica koja nije citat sagovornika ‘Objektivno novinarstvo, čini se, danas treba braniti svim silama’. Prvotuženi ga brani tako što dok izvještava o serijalu gotovo duplo više prostora daje političaru koji ima kritički stav prema tužiocu i medijima čiji je osnivač, nego svim sagovornicima iz oblasti medija, a neke sagovornike iz oblasti medija je i zaboravio”, stoji u tužbi.
Gazivoda navodi da je iz navedenog “sasvim jasno da cilj prvotuženog nije ni analiziranje medijske scene i devijacija, niti objektivno novinarstvo nego da se po svaku cijenu nanese šteta ugledu tužioca i medijima čiji je tužilac osnivač”.
Tužbom se traži uklanjanje emisije sa YouTubea i objava presude u Dnevniku i na portalu RTCG
Gazivoda u tužbi traži da sud utvrdi da su RTCG i Otašević povrijedili pravo na ugled “Vijestima”, da sa svog zvaničnog kanala na platformi YouTube ukloni spornu emisiju, kao i da presudu objavi u svom Dnevniku 2 i na portalu.
Tužbom se zahtijeva naknada štete u iznosu od 2.000 eura sa kamatom od podnošenja tužbe, kao i da s RTCG i Otašević obavežu da se “uzdržavaju od budućih protivpravnih povreda prava na ugled tužioca pod prijetnjom izricanja novčane kazne u izvršnom postupku”.
“RTCG i Otašević kao nekad Pink M”
U tužbi se ukazuje da su postupanja koja RTCG i Otašević žele da pripišu Vijestima “ne samo nemoralni vidovi ponašanja već i krivična djela (reket = iznuda/ucjena)”.
“Međutim, protiv medija čiji je osnivač tužilac za gotovo tri decenije postojanja niko nije podnio ni jednu krivičnu prijavu u ovom smislu. Pri tome, mora se imati u vidu da su mediji čiji je osnivač tužilac bili gotovo pod konstantnim udarom vlasti, kriminalnih krugova i raznih centara moći zbog svog bavljenja nezavisnim i profesionalnim novinarstvom, što se između ostalog, ogledalo i u pretrpljenih 14 fizičkih napada u periodu od osnivanja. Upravo zbog svog nezavisnog i profesionalnog djelovanja mediji čiji je osnivač tužilac i njihovi utemeljivači bili su i ranije meta napada na čast i ugled i druga lična prava koja spadaju u domen osnovnih ljudskih prava i sloboda. Primjera radi, samo PINK M, kvazimedij u vazalnom odnosu prema tadašnjoj vlasti, prema ‘Vijestima’ i njihovim utemeljivačima vodio je klevetničku kampanju sa preko dvije hiljade tekstova i video uradaka pod nazivom ‘Minut, dva’”.
U tužbi stoji da se “ovdje očigledno radi samo o novom obliku kojim se starim metodama želi nanijeti šteta tužiocu i medijima čiji je on osnivač”.
Bonus video:
