Skupština Crne Gore duže od četiri godine ne usvaja novi propis o slobodnom pristupu informacijama (SPI), a ta šansa propuštena je i nedavno, iako je Predlog zakona prošao svu proceduru, a pretresan je i tokom plenarne sjednice.
Ni Skupština, ali ni resorni ministar za saradnju s njom Milutin Butorović ne odgovaraju zbog čega poslanici na kraju proljećnog zasijedanja nijesu izglasali propis, iako se to očekivalo.
S druge strane, iz Ministarstva javne uprave (MJU), nadležnog za ovaj zakon, kažu da su učinili sve što je bilo do njih.
Civilni sektor je još krajem 2020. godine Vladi Zdravka Krivokapića dostavio inicijativu za izmjene i dopune Zakona o SPI. Većina njihovih sugestija je uvažena, a propis je u skupštinsku proceduru upućen u januaru 2022. godine.
Dva puta je vraćen iz Skupštine: jednom zbog promjene resornog ministra (2022), drugi put sadrži “niz nedostataka” (2024). U međuvremenu ga je jednom i Vlada povukla iz procedure, i to 2023, jer je parlament bio raspušten u susret parlamentarnim izborima te godine.
Vlada je u februaru ove godine ponovo Skupštini dostavila predlog izmjena tog propisa, prošao je proceduru pred nadležnim i zainteresovanim skupštinskim radnim tijelima, o njemu se govorilo i na plenumu, ali se na kraju ipak nije glasalo.
MJU: Uradili smo sve, pitajte Skupštinu
Iz MJU su “Vijestima” odgovorili da su intenzivno radili na pripremi predloga propisa o SPI.
“Predlog Zakona o slobodnom pristupu informacijama utvrđen je na sjednici Vlade Crne Gore održanoj 23. januara, a predat u skupštinsku proceduru 21. februara”, kažu iz MJU.
Preciziraju da je propis prošao proceduru pred Zakonodavnim polovinom aprila, a pred odborima za politički sistem i ekonomiju krajem aprila i početkom maja.
“Amandmani na propis su prošli Zakonodavni odbor 30. maja, a Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu 23. juna. Rasprava na plenumu - 24. jula protekala je u afirmativnom i konstruktivnom duhu. Kako je MJU u cjelosti obavilo sve postupke i obaveze koji se odnose na našu nadležnost, stava smo da pomenuto pitanje koje smo dobili od Vaše redakcije, treba uputiti Skupštini Crne Gore i poslaničkim klubovima, dakle onim strukturama koje usaglašavaju dnevni red skupštinskih zasjedanja”, kazali su “Vijestima” iz resora Maraša Dukaja.
Tokom plenuma u julu Dukaj je rekao da taj propis predstavlja značajan demokratski iskorak ka izgradnji transparentnije i odgovornije javne uprave.
“Zakon o slobodnom pristupu informacijama građanima stavlja na raspolaganje informacije kao ključni resurs, koji im omogućava da aktivno učestvuju u društvenim procesima, kritički razmišljaju i vrše kontrolu nad radom javne uprave”, poručio je Dukaj.
On je tada pozvao sve institucije sistema da se u potpunosti posvete pravilnoj i dosljednoj primjeni ovog zakona čim bude usvojen, naglašavajući da je upravo to njegov krajnji cilj i suštinska vrijednost.
“Slobodan pristup informacijama je temelj aktivnog građanskog učešća i jačanja demokratije. Samo informisani građani mogu donositi odgovorne odluke, kako na izborima, tako i u svakodnevnom društvenom angažmanu”, istakao je ministar.
Prema njegovim riječima, ključne novine su sveobuhvatna definicija informacija i termina organa vlasti, proširivanje opsega informacija koje su organi i institucije na lokalnom i državnom nivou dužne da proaktivno objavljuju i ažuriraju.
“Podnosiocu zahtjeva troškovi se ne mogu naplatiti za one informacije za koje je zakonom propisana obaveza objavljivanja, čime se organi vlasti dodatno podstiču da proaktivno objavljuju informacije u skladu sa Zakonom; postupak odlučivanja po zahtjevu, način dostavljanja informacije elektronskim putem bez donošenja rješenja; kontrolori – novi institut predviđen u samom Predlogu; predlogom zakona produžen je rok drugostepenom organu za postupak po žalbi - Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama od 30 dana za postupanje od dana uredno podnešene žalbe”, objasnio je tada Dukaj poslanicima i naglasio da će direktni efekti novog propisa biti višestruki - građani će brže i jednostavnije ostvarivati svoje pravo na informacije, dok će organi vlasti raditi efikasnije, uz manji prostor za zloupotrebe i uz veći stepen transparentnosti i otvorenosti prema javnosti.
MIilovac: Bez napretka zakoni za građansku kontrolu vlasti
Direktor Istraživačkog centra Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Dejan Milovac podsjetio je u izjavi “Vijestima” da su izmjene Zakona o SPI jedna od prvih inicijativa koju je civilni sektor uputio još Vladi Krivokapića, krajem 2020. godine.
“Od tada imamo prebacivanje tog propisa od Vlade do Skupštine”, kazao je on.
Pohvalio je napor resornog Ministarstva javne uprave da unaprijedi tekst propisa i uskladi ga s međunarodnim standardima.
“Kompletna procedura je završena, ostalo je samo da se poslanici izjasne o tom predlogu, ali nije jasno zbog čega baš taj zakon nije doživio svoj dan u parlamentu i glasanje. Imali smo priliku da gledamo kako su mnogi drugi zakoni, koji su očigledno bili važniji za parlamentarnu većinu, ne samo prolazili bez javne rasprave i usvajani na elektronskim sjednicama Vlade, već po hitnom postupku upućivani Skupštini, a ona ih usvajala”, kazao je Milovac.
Naglašava se da zakoni kojima se povećava građanska kontrola vlasti, a Zakon o SPI jeste jedan od njih, u ovih pet godina nijesu imali značajan napredak.
“Ne treba trošiti riječi koliko je zapravo zakon značajan ne samo za građane, civilni sektor i medije već i za građane u ostvarivanju svojih prava. Ono što je iskustvo MANS-a kroz aplikaciju ‘Pitajte institucije’ jeste da više od polovine svih zahtjeva, koje upućujemo državnim institucijama, dolaze upravo od građana, medija, od drugih NVO-a. Imamo čak i političke partije koje koriste tu aplikaciju kako bi svoju raspravu u plenumu bolje argumentovali. Očigledno, ono što tu još uvijek nedostaje je politička volja i nadamo se da će u nekom narednom periodu, kad se završe godišnji odmori, taj zakon konačno biti usvajen, jer će to značiti novi nivo transparentnosti rada institucija”, kazao je Milovac.
Podsjetio je da izmjene propisa ostavljaju “mnogo manje prostora za diskreciono odlučivanje organa o tome da li će neku informaciju proglasiti za tajnu”.
“Aktuelni zakon ostavlja dosta prostora za rukovodioce državnih institucija da svojevoljno određene informacije označe kao službenu ili poslovnu tajnu. To je jedna od ključnih stvari koja će biti promijenjena novim propisom i koja će omogućiti da mnogo više informacija nego do sada bude dostupno javnosti. Dodatno treba unaprijediti proaktivno objavljivanje informacija, što bi značajno olakšalo građanima pristup podacima, dok bi rasteretilo i institucije od zahtjeva”, zaključio je Milovac.
Bonus video:
