Tiho i sparno bilo je u petak u Vladimiru. Sivobijeli oblaci nijesu djelovali obećavajuće za dugotrajnu sušu, ali je makar žega u tom centru anamalskog područja bila podnošljivija.
Na glavnoj ulici tek poneki prolaznik u žurbi, tišinu remeti samo brujanje automobila cestom koja s jedne strane vodi prema Ulcinju i Baru a s druge prema Sukobinu i Krajini i Ostrosu.
Nije pazarni dan pa nema ni prodavaca voća i povrća uz put, osim žene koja sjedi u hladovini pored traktorske prikolice do vrha pune lubenica iz tog kraja. Prazne su i tezge na pijaci, pored marketa “Idea”.
I dok čekam poziv predsjednika MZ Vladimir Safeta Taipija, sa kojim sam ranije dogovorio susret, u restoranu “Dijamant”, uz kafu, prisjećam se nekih ranijih tekstova o Katerkolle, kako to pogranično mjesto zovu mještani, što u jednom od prevoda znači “četiri brijega”.
Prije šest i po godina, u Vladimir sam došao rano ujutro kada je bio pazarni dan. Bilo je puno ljudi a pored ulice i na krcatim tezgama mogla se vidjeti sva raskoš domaćih proizvoda koja je svjedočila o bogatim poljoprivrednim resursima kraja na dvadesetom kilometru od Ulcinja ka zvaničnoj granici sa Albanijom.
Vladimir živi samo pazarnim danima
Sjećam se i da mi je jedan mještanin tada kazao da Vladimir živi samo pazarnim danima.
“Kada nije četvrtak, ovdje ne možete vidjeti ni dva-tri čovjeka. Druga je priča kada su izbori i kampanje, tada nam je svaki dan četvrtak”, našalio se na zbilju...
I zbilja, posmatrajući centar i glavnu ulicu, mislim kako je bio u pravu i da sam opet, kao i tada, trebao da biram četvrtak...
Vladimir je, po predanju, ime dobio po dukljanskom knezu Vladimiru. U njegovoj blizini nalazi se Stari grad Svač i Šasko jezero. Nakon Drugog svjetskog rata imao je i status Opštine, a devedestih godina prošlog vijeka bio je nezaobilazna ruta švercera gorivom. Ali u kontinuitetu, uglavnom zaobilažen u strateškim i razvojnim projektima lokalne uprave...
Predsjednika MZ nalazim u ugostiteljskom objektu “Dodona” na ulazu u Vladimir.
MZ Vladimir, kaže Taipi, pripadaju tri sela - Vladimir, Šas i Selita. Podsjeća i da je to mjesto centar cijelog anamalskog kraja, koje broji blizu 20 sela.
U Vladimiru danas postoji Osnovna škola “Bedri Elezaga”, Pošta, Dom zdravlja, kancelarija Opštine za vjenčanja i izdavanja dokumenata, kancelarija Vodovoda i Kanalizacije za naplatu računa, veterinarske ambulante...
Na pitanje šta najviše muči mještane MZ, Taipi priča o infrastrukturnim problemima.
Iako svega nekoliko kilometara udaljen od izvorišta Lisna Bori, sa kojeg se dominantno pijaćom vodom snabdijeva cijeli Ulcinj sa okolnim naseljima, na česmama u Vladimiru, uglavnom je tehnička voda. Taipi kaže da su mještani zbog toga primorani da kupuju vodu ili da se snabdijevaju sa izvora u Klezni, Lamigi...
“I kanalizaciju, većina mještana riješila je na tipično seoski način - septičkim jamama”, kaže Taipi.
Situacija nije sjajna ni kada je u pitanju snabdijevanje strujom.
“Imali smo perioda kada smo zbog radova često bili bez struje. Ali evo, sad je opet stabilno i nadamo se da će potrajati”, kaže Taipi.
Navodi da je putna infrastruktura zadovoljavajuća i da su u toku i u najavi nova ulaganja.
“Put do Ulcinja i Sukobina je dobar, do Šaskog jezera takođe, ali dalje nije. Do Ostrosa, put je baš loš ali je nedavno raspisan tender za rekonstrukciju. Takođe, u toku je i rekonstrukcija puta od Kruta prema Baru. Sve će to doprinijeti boljem povezivanju ali i položaju Vladimira”, priča Taipi.
Obnova škole najlepše u bivšoj SFRJ
Posebno ističe značaj puta prema Ostrosu zbog graničnog prelaza Ckla - Zogaj.
“Rekonstrukcijom puta prema Krajini, mogu se pokrenuti neke investicije važne za razvoj turizma, koje bi takođe mogle nabolje promijeniti način života lokalnog stanovništva”, kaže Taipi.
Kada su u pitanju ostale investicije, Taipi kaže da MZ jedva čeka da izgrađeni bazen za vodu u Brajši postane funkcionalan, što bi, kako tvrdi, donekle riješilo problem sa pijaćom vodom.
Ističe i skoru realizaciju projekta izgradnje parkinga na mjestu nekadašnjeg sportskog terena, koji je izmješten na ulazu u mjesto.
“To će zatno doprinijeti novom i kvalitetnijem izgledu centra Vladimira”, kaže Taipi.
Ističe da postoji i inicijativa da se obnovi stara zgrada škole koja je, kako kaže, sa dvorištem nekad važila za najljepšu u bivšoj Jugoslaviji.
“Imala je čudesan park a sve zaslugom učitelja, nastavnika i đaka. Zgrada bi mogla bi da služi kao školski muzej a park za nastavu u prirodi. Projekat je već urađen ali postoje neki problemi imovinsko-pravne prirode koji koče realizaciju”, kaže Taipi.
Navodi da MZ traži da bude izgrađen trotoar od škole do centra Vladimira.
“To je važno za bezbjednost naše djece imajuću u vidu da je put vrlo frekventan. Zato je rješenje tog problema urgentno”, navodi Taipi.
Poručuje vlastima da bi bilo dobro da se napravi zaobilaznica prema graničnom prelazu kako bi se rasteretio centar Vladimira.
Stanovništvo Vladimira, kaže, uglavnom se bavi poljoprivredom i stočarstvom, ali ne kao nekad.
“Rekonstrukcijom puta, Ulcinj je postao bliži, stiže se za 15-20 minuta, neki su se i zaposlili tamo i sada se bave drugim poslovima”, priča Taipi.
Podsjeća da je Vladimir nekad imao čuvenu stočnu pijacu i da su tu dolazili trgovci iz cijele Crne Gore.
“Postoji anegdota o Titu kada je bio u Bečićima i jeo neko jelo od mesa. Pitao je gdje je nabavljeno. Tada je čuo za našu stočnu pijacu i rekao kuvaru da od tada trguje samo ovdje”, priča Taipi.
Lubenice iz Štodre na tezgama u Podgorici, Herceg Novom, Nikšiću...
Mještanin Sutki Dibra ima 10 hiljada korijena lubenice na svom imanju u selu Štodra, blizu Vladimira.
Iističe da za cijelu proizvodnju ima ugovorenu prodaju.
“U pitanju su redovni kupci iz Podgorice, Herceg Novog pa i Nikšića”, kaže Dibra.
Opštinske funkcionere iz Anamalskog kraja zavičaj ne zanima
Bivši novinar VOA, Ali Salaj kazao je da je ironično što je Anamalsko područje, koje predstavlja trećinu biračkog tijela Opštine Ulcinj, danas nema trotoare, obilježene prelaze na međunarodnom putu Albanija - Crna Gora, mini-stanicu, parking mjesta...
“I u ovom haosu i degradaciji, nelegalni objekti grade se direktno na ulici i usred bijela dana pred očima nadležnih opštinskih institucija. Sva ova ekološka degradacija dešava se u vrijeme kada je Opština Ulcinj imala dva potpredsjednika iz Ana e Mali, šefa kabineta gradonačelnika i nekoliko šefova raznih odjeljenja koji su iz ovog kraja. Iako je Opština Ulcinj prepuna kadrova iz Ana e Mali, oni uvijek pokazuju nezainteresovanost i apatičnost prema svom zavičaju i aktiviraju se jednom u četiri godine tokom kampanje za lokalne izbore kako bi osvojili još jedan mandat i nastavili haos u centru Vladimira”, tvrdi Salaj.
Bonus video:
