Pljevaljski pčelari ove godine imaju razloga za umjereni optimizam jer su prinosi meda uglavnom dobri, iako u velikoj mjeri zavise od mikrolokacije na kojoj su se pčelinjaci nalazili. Oni upozoravaju i na ogroman broj porasta falsifikata na tržištu i nedostatk kontrole,
To je kazao predsjednik Pčelarskog društva “Matica” Žarko Dragašević.
Prosječni prinosi, kako kaže, kreću se oko 15 kilograma po košnici, s tim da su pojedini pčelari izvukli i do 25 kilograma, dok su neki imali svega pet do 10 kilograma. Pojedini slučajevi pokazuju i izuzetne rezultate.
“Dobio sam 7. jula poruku od jednog našeg člana u kojoj je SMS vaga sa njegovog pčelinjaka pokazala 94,8 kilograma u jednoj košnici. To znači da je u njoj bilo preko 60 kilograma meda” navodi Dragašević.
Ističe da već treću godinu zaredom znatan broj pljevaljskih pčelara bilježi dobre prinose, što se, u ovom kraju ne pamti u posljednjih pola vijeka.
Cijena meda ove godine, kako kaže, iznosi od 15 do 20 eura po kilogramu, ali kupovna moć građana opada, dok se na tržištu bilježi drastičan porast falsifikata.
“Ljudi, nažalost, kupuju šećerni sirup koji se prodaje pod nazivom “med” i to često po punoj cijeni. Žao mi je sugrađana koji nasjednu na takve prevare. Još veći problem je što u Pljevljima ne postoji veterinarska inspekcija koja bi takvu prodaju zabranila”, upozorava sedamdesetdevetogodišnji Dragašević, koji pčelari već pedesetak godina.
Njegov organski pčelinjak u selu Dragaši trenutno ima oko 110 registrovanih košnica. Ove godine prosječni prinosi su u Žarkovom pčelinjaku u Dragašima bili su oko 12 kilograma po košnici, dok su prinosi na selećem dijelu pčelinjaka od oko dvadesetak košnica na Leovom Brdu bili osjetno veći i preko 20 kilograma po košnici.
Ističe da organsko pčelarstvo ima svoja znatna ograničenja, potrebna je dozvola za seljenje, za prihranu se mora koristiti med, jer se organski šećer teško nabavlja i višestruko je skuplji. Sve to ipak nadoknadi premija za organsko pčelarenje od 45 eura po košnici.
“Iako nema logike da moj med prodajem po cijeni konvencionalnog, jer je on kvalitetniji i skuplji u proizvodnji, računam da je pošteno ono što mi država da za podsticaj da podijelim sa svojim potrošačima. Prednost je da svoj med prodajem lakše i brže”, kaže Dragašević.
Iako je 2025. za mnoge bila izuzetno dobra godina, pčelari se, dodaje Dragašević i dalje suočava s ozbiljnim izazovima - od klimatskih promjena, preko bolesti, do tržišnih prevara. Dugoročno planiranje, ulaganje u znanje, biljke i opremu, ali i snažnija kontrola tržišta, smatra on, ostaju ključni faktori.
Posebno upozorava na klimatske promjene koje mijenjaju tok pčelarske godine.
“Nekada je kraj pčelarske godine bio oko Ilindana (2. avgust), danas je već oko Petrovdana (12. jula). Paša je već stala, i pčelama predstoji period bez unosa hrane sve do aprila naredne godine. To može biti katastrofalno. Pčelari koji ne povedu računa o pravilnom zazimljavanju pčela i ne ostave im dovoljno meda, čemu smo skloni, mogu očekivati velike probleme”, kaže on.
Dodaje da se borba protiv varoe mora odmah voditi, te da je neophodna dugotrajna prihrana kako bi se leglo održalo do septembra.
Kao pozitivan primjer navodi podršku koju pčelari dobijaju iz opštinskog Agrobudžeta, koji je ove godine izdvojio rekordnih 50 hiljada eura. Pčelari imaju pravo na 5 eura po košnici i povraćaj 50 odsto troškova za opremu i materijal.
Dragašević smatra da je ključno usmjeriti dio sredstava na medonosno bilje.
“Svi pričamo o klimatskim promjenama i gubicima, a vrlo malo se ulaže u dugoročna rješenja. Predložićemo ove godine da se podsticaji za sadnju medonosnog bilja povećaju na 80 odsto, jer se radi o investiciji koja traje godinama. Lipa, na primjer, prvi put cvjeta tek u 12. godini, a drijenjak u 17. Naravno, uz starije sadnice to se može ubrzati”, kaže Dragašević.
Vladimir Džuverović, koji je ove godine pčelario sa oko 80 košnica u selu Crljenice, kaže da nije zadovoljan ovom pčelarskom godinom.
“Ova godina je bila loša. Prinosi si su bili mali oko 5 kilograma po košnici. Proljeće je bilo izvrsno sa značajnim unosom nektara, a maj loš sa dosta hladnog vremena. Ljeto je bilo sušno sa gradom koji je desetkovalo prinose”, rekao je Džuverović.
Bonus video:
