Ako se majke sa troje i više djece odluče da pokrenu kolektivnu tužbu pred međunardnim sudom za ljudska prava Vlada je spremna da se sa time suoči, jer mislimo da je Ustavni sud donio pravilnu procjenu.
To je kazao danas ministar rada Kemal Purišić novinarima u Vladinom pres centru.
“Postoji mogućnost da se pokrene takva inicijativa. Pošto smo država koja poštuje međunarodne standarde spremni smo da se suočimo sa posledicama u vezi toga. Ja mislim da je Ustavni sud pravilno procijenio” kazao je Purišić.
On smatra da ukidanjem naknada majkama i retroaktivnom primjenom zakona nije prekršen Ustav i nije ukinuto stečeno pravo već je to “ligitimno očekivanje”.
“Treba da uvažimo naše institucije. Ustavni sud se dva puta odredio u vezi tog pitanja. Odluke su utemeljene na međunarodnoj praksi. Socijalna davanja se ne mogu smatrati kao stečeno pravo, već zavise od mogućnosti države. Tako je Ustavni sud procijenio. Taj sud ne upotrebljava termin stečeno pravo.To nije penzija ili neka imovina, već upotrebljava termin legitimno očekivanje”, rekao je Purišić.
On je ocijenio da je novim rešenjima za majke Vlada ispunila “ legitima očekivanja” i dovela stanje na nivo prije usavajanja zakona.
Radunović: Izmjenom zakona pravednije će se raspodjeliti sredstava socijalnih fondova
Izmjene Zakona o socijalnoj zaštiti, koji je vlada utvrdila u četvrtak, doprinijeće otklanjanju posljedica diskriminatorskih i neustavnih odredbi, a samim tim i pravednijoj raspodjeli sredstava socijalnih fondova, ocijenio je ministar finansija Darko Radunović.
On je na konferenciji za novinare podsjetio da su odlukom Ustavnog suda odredbe tog Zakona, u dijelu koji se odnosi na korisnice prava na naknadu po osnovu rođenja troje i više djece, ocijenjene neustavnim, i da je Vlada zadužena da u roku od tri mjeseca predloži novo rješenje.
„Shodno tome je Vlada pristupila izradi zakona o izvršenju odluke Ustavnog suda kojim se utvrđuje pravni status korisnica tih naknada, i otklanjaju diskriminatorske posljedice primjene neustavnih odredbi, a samim tim pravednija raspodjela sredstava socijalnih fondova", kazao je Radunović.
Zakonom je, kako je pojasnio, predviđeno da korisnice koje su pravo na naknadu ostvarile po osnovu radnog staža, a kojim je radni odnos prestao njihov odnos i koje su tri mjeseca prije prestanka radnog odnos imale prosječnu zaradu do 200 eura, primaju neto iznos od 193 eura mjesečno, uvećan za doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje.
Neto iznos 264 eura mjesečno, uvećan za doprinose, primaće korisnice naknada koje su tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa zarađivale prosječno od 200 do 350 eura, a neto iznos od 336 eura za one koje su zarađivale više od 350 eura.
„Za ovu grupu predviđeno je da se obezbijede sredstva za isplatu doprionosa za PIO za vrijeme dok su ostvarivale pravo na naknade“, istakao je Radunović.
On je pojasnio da korisnice starosti od 55-61 godinu naknadu u bruto iznosu primaju do sticanja uslova za odlazak u penziju, dok one starosti od 45-55 godina naknadu primaju pet godina, a one od 33-45 naknadu primaju tri godine.
Korisnice naknada koje su u trenutku ostvarivanja tog prava bile korisnice prava na penziju, vraćaju se kod Fonda PIO radi uspostavljanja korišćenja prava na penziju.
„Korisnice naknada koje su pravo ostvarivale po osnovu radnog staža a u trenutku ostvarivanja ovog prava su se nalazile na evidenciji nezaposlenih i ostvarivale su neke naknade u raznim iznosima i po raznim osnovama, zadržavaju svoje pravo i moći će da ga ostvare kod Zavoda za zapošljavanje“, kazao je Radunović.
Kako je naveo, korisnice koje su svoje pravo ostvarile po osnovu evidencije na Zavodu, i koje su svoje pravo ostvarivale po osnovu materijalnog obezbjeđenja porodice (MOP), to će pravo zadržati, a ostale korisnice biće usmjerene na ecidenciju nezaposlenih.
Radunović je kazao da je mjesečno opterećenje budžeta prije ovih izmjena bilo 4,2 miliona eura, a nakon usvajanja novog zakona biće dva miliona i 50 hiljada eura.
Ministar rada i socijalnog staranja, Kemal Purišić, kazao je da je cilj predloženih izmjena – bolja usmjerenost materijalnih davanja za lica u stanju socijalne potrebe.
On je kazao da se povećava visina iznosa pojedinih materijalnih davanja, u skladu sa materijalnim mogućnostima države.
Purišić je kazao da je jedna od najvažnijih novina to što će se MOP odobravati i isplaćivati tokom cijele godine, a ne devet mjeseci kao što je bilo do sada. Za tu namjenu opredijeljeno je 2,2 miliona eura.
MOP će, kako je pojasnio, moći da koriste i stanovnici ruralnih područja i u slučaju da imaju do dva grla stoke, što do sada nije bio slučaj. Za isplatu tog davanja, Vlada je opredijelila dodatnih 1,5 miliona.
Purišić je podsjetio da je ostvareno pravo na MOP osnov za ostvarivanje drugih prava iz socijalne i dječje zaštite, kao što su dječji dodatak, ishrana u predškolskim ustanovama, odmor i rekreacija, jednokratne novčane pomoći, pravo na besplatne udžbenike, rješavanje stambenih pitanja, subvencije mjesečnih računa i slično.
„Na ovajh način omogućava se i porodicama sa djecom čiji punoljetni građani nijesu u radnom odnosu da imaju minimum sredstava za egzistenciju do obezbjeđenja stalnog izvora prihoda“, naveo je Purišić.
Prema njegovim riječima, proširivanje obuhvata korisnika MOP-a povećaće se izdaci za servisiranje tih prava, za šta će Vlada opredijeliti značajan iznos novca koji još nije precizuiran.
Purišić je kazao da se zbog ukidanja naknada za majke očekuje povećanje broja korisnika prava na MOP za najmanje dvije hiljade, za šta je Vlada opredijelila dodatnih 2,5 miliona eura.
„Ukupno, za nova prava iz socijalne zaštite Vlada je opredijelila oko sedam miliona eura“, istakao je on.
Kako je naveo, u oblasti dječje zaštite, povećaće se visina dodatka za djecu za 20 odsto, za sve kategorije korisnika.
Naknada za novorođeno dijete u porodici koja je korisnik MOP-a takođe se uvećava za 20 odsto, i iznosiće oko 130 eura, dok je za ostale građane iznos ostao isti.
Pravo na naknadu po osnovu rođenja djeteta za roditelje koji su na birou ili studenti, takođe je uvećan za 20 odsto, sa 66 na 79 eura.
„Ukupno je za nova prava iz oblasti dječje zaštite opredijeljeno oko 1,4 miliona eura, odnosno za ukupni obim prava iz te oblasti, Vlada je opredijelila novih 8,4 miliona“, kazao je Purišić.
Predlog zakona uvodi, kako je kazao, još niz novina koje stvaraju pretpostavke za kvalitetnije praćenje socijalne i dječje zaštite i povećanja dostupnosti usluga.
Jedna od tih mjera je i obaveznost sačinjavanja individualnog plana aktivacije za svakog radno sposobnog korisnika materijalnog obezbjeđenja.
„Ukoliko se on ne ispunjava, to može da bude osnov za gubitak ovog prava na dvije godine“, kazao je Purišić.
To će se, kako je pojasnio, desiti ako radno sposobni korisnik tog davanja odbije da se dokvalifikuje, prekvalifikuje ili odbije ponuđeni posao.
Propisana procedura za izdavanje licenci za obavljanje posla iz socijalne i dječje zaštite čime će se, kako je naveo, obezbijediti veći kvalitet usluga.
„Propisan je i krajnji rok za polaganje stučnog ispita za stručne radnike u sistemu socijalne i dječje zaštite, i to je 30. Jun naredne godine“, dodao je Purišić.
Bonus video:
