Procedure za zaštitu Park šume Dulovine, kao predjela izuzetnih odlika, privode se kraju, pa je na javnoj raspravi i odluka kojom će taj dio kolašinske opštine biti tretiran kao zaštićeno područje kategorije IV.
U Park šumi su dvije zone zaštite (II i III). Prema nacrtu Odluke, ukupna površina zaštićenog područja je 76.482 kvadrata, od čega je u II zoni zaštite 74.077 (oko 97 odsto), a u III zoni 2.405 metara kvadratnih.
Zona II, aktivna zaštita, obuhvata dijelove staništa čija su prirodna obilježja djelimično izmijenjena, ali i dalje zadržavaju ekološki značaj. Cilj je restauracija i unapređenje stanja prirodnog dobra uz kontrolisano korišćenje resursa. Dozvoljena su naučna istraživanja, obrazovne i turističke posjete, sanacija šuma i posebne mjere očuvanja crnog i bijelog bora te obalne šume crne johe i jasena. Strogo su zabranjene gradnja, promjena namjene zemljišta, sječa i oštećivanje šuma, unošenje invanzivnih vrsta, upotreba štetnih materija, paljenje vatre i svako uznemiravanje životinjskih i biljnih vrsta.
Za zonu III je karakteristično održivo korišćenje i ono omogućava intervencije radi očuvanja i revitalizacije, uz razvoj naselja i infrastrukture u granicama koje ne ugrožavaju prirodu. Dozvoljeni su radovi na uređenju kulturno-istorijskog nasljeđa, selektivno korišćenje resursa i razvoj turizma u skladu s kapacitetima područja. Zabranjena je gradnja koja zagađuje ili oštećuje staništa, promjena namjene zemljišta te uznemiravanje i unošenje stranih vrsta.
Nacrtom Odluke propisane su mjere zaštite, a za upravljača Park šumom Dulovine određuje se Sekretarijat za zaštitu životne sredine, do osnivanja posebnog pravnog lica.
U okviru zaštićenog područja, od ukupno 16 parcela, šest je privatnih. Među njima je i parcela 946/10, koja je svrstana u II zonu zaštite, a na kojoj je počela gradnja, o čemu su “Vijesti” u nekoliko navrata pisale. Ta privatna parcela je u neposrednoj blizini Botaničke bašte, zaostavštine Danijela Vinceka, a iz lokalne uprave mjesecima pokušavaju da izdejstvuju reakciju nadležnih inspekcija. Vlasnik parcele je više puta usmeno upozoren od predstavnika lokalne vlasti na posljedice i obaveze koje proizlaze iz zakona, ali je, bez obzira na to, nastavio radove bez dozvole.
Komunalna inspekcija podnijela je i krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) Kolašin protiv Ž. D. i N. D. zbog krivičnog djela građenja objekta bez prijave i dokumentacije na toj parceli.
“Tužilaštvo je tim povodom uputilo dopis Direktoratu za inspekcijski nadzor Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, zahtijevajući da se u najkraćem roku obavi nadzor i da se izjasni da li predmetni objekat predstavlja objekat u smislu Zakona o izgradnji objekata”, kazala je za “Vijesti” nedavno rukovoditeljka ODT Kolašin Maja Šćepanović.
Devastacija u obuhvatu planirane zaštićene zone započela je u jesen 2023. godine, kada je na toj privatnoj parceli bespravno posječeno više od 10 stabala bora i topole. Uprava za šume je u novembru iste godine konstatovala nezakonitu sječu i pokrenula postupak, o čijim rezultatima javnost još nije obaviještena. Prema tadašnjim podacima, bruto masa posječenih stabala crnog bora iznosila je oko 11,2 kubna metra, a topole blizu tri kubna metra.
Bonus video:
