“Možda sve ovo nijesam trebao ni da vam pišem jer vi to znate, ali nikako ne mogu da se otmem utisku da mi isto brzo zaboravljamo i opraštamo. Zato u glavu još jednom da se kucnemo i da krenemo u odlučan boj. Pa nećemo valjda dozvoliti, uz sve ovo što su nam Hrvati zakuvali sa Njemcima, da nam i Arbanasi haraju dvorištem, a Sandžaklije prijete dugim noževima...”.
Tako se čitaocima 16. aprila 1992, u vrijeme krvavog raspada bivše SFRJ, obratio tadašnji glavni urednik “Nikšićkih novina” Milan Stojović, danas član tima, koji će, pod pokroviteljstvom Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU), u Enciklopediji Crne Gore predstaviti rad generacija crnogorskih novinara i medija.
Iz CANU danima ne odgovaraju na pitanja “Vijesti” koji su ih kriterijumi opredijelili da Stojovića, čije medijske priloge s početka devedesetih godina prošlog vijeka dio medijskog sektora u javnim istupima karakteriše kao “ratnohuškačke”, angažuju za rad na dijelu Enciklopedije Crne Gore. Ne odgovaraju ni na pitanje da li će tu odluku eventualno revidirati.
“Vijesti” nijesu uspjele da stupe u kontakt ni sa Stojovićem. Bio je nedostupan na brojeve poznate redakciji, a, osim što je novinarki dao do znanja da je poruku na aplikaciji Vajber pročitao, do zaključenja teksta nije dostavio validan kontakt ili odgovorio u vezi sa svojim angažmanom u CANU, koji danima problematizuje dio civilnog sektora i medija.
“Zašto bismo se čudili što jedan Stojović predstavlja CANU i piše u naše ime, kada na čelu naših institucija, poput predsjednika Skupštine Crne Gore, sjede ljudi koji apsolutno dijele njegova ideološka gledišta i stanovišta”, ocjenjuje u izjavi za “Vijesti” dugogodišnji novinar i autor emisije “Načisto” Petar Komnenić.
“Oni se hvale svojim vremenom provedenim na ratištu, umjesto da se stide toga perioda. I paloj Demokratskoj partiji socijalista, koju nikad nisu poslali u političku penziju, zamjeraju jedino to - što nije na podešavanjima iz devedesetih i što ne dijeli ona ideološka stanovišta koja su im bila zajednička u to vrijeme. Zašto bismo se čudili tome kad danas SPC i njeni velikodostojnici na sva zvona veličaju ubicu žene i djece i ratnog zločinca i ideologiju koja nas je uvela u ratove devedesetih”, naglašava Komnenić.
Kad je jedini kriterijum državna kasa
Na sajtu CANU objavljena je samo kratka vijest, prema kojoj je redakcija Enciklopedije “usvojila predlog urednika struke Mediji i novinarstvo Buda Simonovića i donijela Odluku o imenovanju uredništva struke Mediji i novinarstvo”.
“Imenovani članovi uredništva ove struke su Budo Simonović, urednik struke; Milan Stojović, novinar i Adem Ado Softić”, stoji na sajtu CANU, bez dodatnih informacija o kriterijumima izbora uredništva struke.
Glavna urednica nedjeljnika “Monitor” Milena Perović ističe da “Stojović nije jedini medijski ili ratni huškač iz devedesedih koji je danas u Crnoj Gori dobio institucionalnu poziciju ili nagradu”.
“Nije incident to što je redakcija Enciklopedije Crne Gore, projekta CANU, imenovala u uredništvo struke Mediji i novinarstvo Stojovića, direktora RTV Nikšić i ‘Nikšićkih novina’ u vrijeme ratnohuškačke propagande devedesetih. Iako treba ispitati na osnovu koje odluke i kojih kriterijuma je Stojović izabran za tu poziciju, više je nego očigledno da su upravo ratnohuškačke biografije referenca za ulazak u institucije, ili dobijanje državnih nagrada”, kaže Perović.
Ni Komnenić nije iznenađen načinom na koji su imenovano uredništvo struke.
“Ne iznenađuje da je CANU angažovao takvu osobu jer u CANU, instituciji koja godinama ne vodi računa o javnom interesu, odavno sjede akademici raznih profila, koji su isključivo posvećeni očuvanju sopstvenog interesa. CANU funkcioniše na identičan način kao što funkcioniše aktuelna crnogorska Vlada. U fokusu nije javni interes, u fokusu nije izbor kandidata koji poznaju određene oblasti, samo je cilj ‘mir u kući’ i zajedničko uzimanje novca iz našeg budžeta. Sve su ideologije, sve su strane zadovoljene i na to se svodi čitava njihova priča”, poručuje Komnenić.
Prema njegovim riječima, radi se i o “posljedici činjenice da se mi, kao društvo, decenijama unazad nismo bavili takvim ljudima”.
“Pa je potpuno normalno da ti ljudi - ‘ponornice’, s vremena na vrijeme izviru. Mislim da je ovo vrijeme baš vrijeme za Stojovića, budući da se sve ono što se danas dešava apsolutno uklapa u njegove ideološke temelje sa početka devedesetih, kada je propagirao rat, mržnju, kada je sa našim parama promovisao govor mržnje na stranicama ‘Nikšićkih novina’ i kroz Radio-televiziju Nikšić. Neki ga čak dovode i u vezu sa širenjem gaća Tereze Kesovije u njenoj obijenoj kući na ratištu”, kaže Komnenić.
Standard je da standarda nema
Perović podsjeća da su se, u vrijeme kada je Stojović vodio RTV Nikšić i “Nikšićke novine”, u tim medijima “mogli pročitati naslovi tipa ‘Crnom Gorom teče Zeta, uskoro će i Neretva’”.
“O tome je ‘Monitor’ mnogo puta pisao. To su, nažalost, te reference koje kandiduju Stojovića i njemu slične, na talasu jačanja istorijskog revizionizama, veličanja četničke ideologije od strane dijela vlasti i SPC i očigledne namjere jednog dijela struktura da blokiraju evropski put zemlje”, poručuje urednica “Monitora”.
I Komnenić problematizuje to što su novine, kojim je rukovodio Stojović, na naslovnim stranama “držale pjesme vojnika koje su služile za mobilizaciju, zatupljivanje i podstrekivanje crnogorskih građana da krenu u rat sa opravdanjem da odatle prijeti, ispostaviće se, nepostojeća opasnost, što je na kraju priznao i nekadašnji premijer Milo Đukanović s obrazloženjem da je bio ‘obmanut’ od strane generala Jugoslovenske narodne armije (JNA)”.
“Mislim da je glavni problem što nikada niko nije potegao i nikad neće mehanizam lustracije”, precizirao je Komnenić.
Perović kaže da “to što nakon 34 godine od napada na Dubrovnik, ratni huškač govori na otvaranju nikšićkog javnog servisa i ulazi u uredništvo redakcije projekta CANU, ne samo da nije preporuka za Evropu, nego govori o ozbiljnom unutrašnjem problemu zemlje”.
“Neko ko je istovremeno na najgrublji mogući način pogazio Etički kodeks i profesionalne standarde, sada će u okviru CANU biti mjera za taj standard”, zaključuje Perović.
Bonus video:
