Pristup sadašnje vlasti prema predlogu novog Zakona o slobodnom pristupu informacijama ukazuje na to da ne želi da civilni sektor i građani znaju šta oni rade iza zatvorenih vrata, saopšteno je danas iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
Prema njihovim riječima, i ovaj Međunarodni dan slobodnog pristupa informacijama Crna Gora obilježava uz problematična zakonska ograničenja i samovolju institucija koje odlučuju kada i koje informacije o svom radu će učiniti dostupnim javnosti.
"Proizvoljno ponašanje institucija dovodi do toga da informacije koje bi trebalo biti javne ostanu skrivene građanima/kama koji biraju i finansiraju vlast. Nakon tri prethodna neuspjela pokušaja, Vlada je u februaru 2025. godine uputila Skupštini predlog novog Zakona o slobodnom pristupu informacijama, a tek dva mjeseca kasnije je uvršten u dnevni red. Ovaj zakon je razmatran na kraju proljećnog zasijedanja u julu 2025, ali nije stavljen na glasanje. Ovakav pristup nedvosmisleno ukazuje na to da ni sadašnja vlast ne želi da civilni sektor i građani/ke znaju šta oni rade iza zatvorenih vrata", navodi se u saopštenju CDT-a koje potpisuje zamjenica izvršnog direktora Milena Gvozdenović.
Iz CDT-a, kako su naveli, podsjećaju da je pravo na slobodan pristup informacijama degradirano je još izmjenama zakona iz 2017. godine, kada je uveden institut poslovne i poreske tajne.
"Iako je od tada gotovo svaka partija imala priliku da vrši vlast, nije došlo do oslobađanja pristupa informacijama od ovih problematičnih ograničenja. Istraživanje CDT-a pokazalo je da ministarstva masovno krše Zakon o slobodnom pristupu informacijama, jer ne objavljuju na svojim sajtovima ni neke od bazičnih informacija o svom radu – planove, izvještaje, informacije o raspolaganju javnim sredstvima, informacije kojima je po zahtjevu odobren pristup...", ističe se u saopštenju.
Dodali su da ovakvu situaciju omogućava i slab nadzor nad primjenom zakona.
"Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama je u prvoj polovini 2025. izvršila inspekcijski nadzor proaktivnog objavljivanja informacija kod 47 organa, odnosno svega njih 2,5 odsto, zbog čega ne možemo očekivati da dođe do unapređenja proaktivne transparentnosti", navodi se u saopštenju CDT-a. Istakli su da je na njihov zahtjev za slobodan pristup informacijama o isplati varijabila i drugih naknada zaposlenima u ministarstvu, preko 70 odsto ministarstava dostavilo odgovore van zakonskog roka.
"Odgovori su često stizali tek nakon višestrukih urgencija, a na pojedine smo čekali i dva mjeseca. Samo šest ministarstava je ispoštovalo zakonski rok od 15 dana u okviru kojeg moraju da dostave odgovor na informaciju po zahtjevu. Iako je premijer Crne Gore, Milojko Spajić, prilikom izlaganja ekspozea naveo da će 'modernizacija institucija, transparentnost i efikasnost rada javne uprave biti prioriteti Vlade na putu ka punopravnom članstvu u EU', ponašanje izvršne vlasti pokazuje da smo i dalje daleko od onoga što su moderni standardi", piše se u saopštenju CDT-a.
Zaključili su da problemi u aktuelnom zakonu, proizvoljno objavljivanje informacija na sajtovima institucija, ćutanje ili kašnjenje u dostavljanju odgovora, slab nadzor nad primjenom zakona ostaju i dalje kao podsjećanje na neophodnost reforme politike transparentnosti i otvorenosti.
Bonus video:
