Eventualna saznanja javnosti o broju putničkih automobila koje je Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) kupila u posljednjih pet godina i koliko je državnih para potrošeno u ovu svrhu, prema objašnjenju iz ove institucije, moglo bi da ugrozi nacionalnu bezbjednost, pa su podaci o voznom parku ANB-a označeni stepenom tajnosti.
Odgovarajući na zahtjev “Vijesti” po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, ANB je navela da je “procijenjeno da bi otkrivanjem i eventualnom zloupotrebom podataka o nabavci službenih vozila ANB koja se koriste u realizaciji nadležnosti propisanih članom 6 Zakona o ANB-u, kao i o njihovim karakteristikama (marka, vrsta, broj šasije, registarske oznake, tehničke karakteristike i dr.), mogle nastupiti štetne posljedice za ostvarivanje funkcije Agencije, odnosno da bi moglo doći do kompromitacije ili ugrožavanja izvršenja poslova nacionalne bezbjednosti”.
OTKUD “VIŠAK” VOZILA
“Vijesti”, istine radi, i nisu u svom zahjevu tražile karakteristike vozila poput broja šasije, registarske oznake ili tehničke karakteristike, već podatke kojim bi se, osim broja putničkih automobila kojima raspolaže ANB, pojasnila situacija kako je u državi Crnoj Gori moguće da Ministarstvo pravde, u jednom trenutku, praktično ostane bez adekvatnih službenih vozila, pa mu u pomoć priskoči niko drugi do ANB ustupajući “škodu superb 2.0 TDI”, iz 2024. godine, a da pritom niko ne objašnjava otkud Agenciji jedno ovakvo vozilo “viška”.
“Imajući u vidu specifičnost ANB-a, te nadležnosti koje ona ima, razumljivo je da pojedine detaljne informacije ne budu dostupne javnosti, ali podatak o, na primjer, ukupnom broju vozila i vrijednosti voznog parka ne bi trebalo da bude tajna. Oni podaci do kojih smo mi dolazili, a potiču iz zvaničnih evidencija MUP-a, pokazuju nam da je u februaru prošle godine ANB raspolagala sa 119 vozila”, kaže Dragana Jaćimović iz Instituta alternativa.
Ona naglašava da prema Zakonu o javnim nabavkama i njegovim podzakonskim aktima, javno bi trebalo da bude sve što se tiče nabavke “običnih službenih vozila” kroz nabavke putem elektronskog sistema javnih nabavki (CEJN), dok se povjerljvo nabavljaju ona vozila koja imaju posebna operativno-tehnička sredstva, pa se smatraju specijalnom opremom. To je detaljno uređeno Uredbom o Listi vojne opreme i proizvoda, postupku i načinu sprovođenja javnih nabavki u oblasti odbrane i bezbjednosti. Osim u slučajevima koje predviđa ova Uredba, Agencija za nacionalnu bezbjednost je dužna da primjenjuje Zakon o javnim nabavkama, kao i svi drugi naručioci, zaključuje Jaćimović.
Saradnica Instituta alternativa naglašava da je zabrinjavajuće što je u skupštinskoj proceduri predlog novog Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, koji neopravdano uvodi potpuno izuzeće primjene propisa o javnim nabavkama za realizaciju svih nabavki ANB-a.
“Predložene izmjene predstavljaju nazadovanje u odnosu na važeće zakonodavstvo, budući da će se i nabavke koje nemaju bezbjednosni karakter, poput kancelarijskog materijala, usluga mobilne telefonije, nabavke vozila, sprovoditi po procedurama koje propiše direktor Agencije”, dodaje Jaćimović.
Institut alternativa je oštro kritikovao ovakvo rješenje i prilikom rasprave na Odboru za bezbjednost i odbranu krajem jula ove godine. Ovaj predlog zakona je, sa još par spornih zakonskih rješenja, povučen s dnevnog reda posljednje sjednice Skupštine Crne Gore, iako se formalno još uvijek nalaze u proceduri.
MANS PODNOSI TUŽBU
Na pitanje ko treba da kontroliše javne nabavke u ANB-u, pa i kupovinu automobila, u Institutu alternativa ističu da ključnu ulogu u kontroli toga šta se nabavlja povjerljivo i tajno, ima Državna revizorska institucija (DRI) koja u skladu sa svojim nadležnostima ima pristup tajnim podacima.
“Međutim, treba naglasiti da se DRI ovim nabavkama bavi periodično kroz pojedinačne revizije potrošačkih jedinica bezbjednosno-odbrambenog sektora, zbog čega smo u sklopu javnog poziva predložili da DRI u plan revizija za narednu godinu uvrsti reviziju potrošnje nabavki u oblasti bezbjednosti i odbrane. Ovo je posebno važno jer, zbog svog specifičnog karaktera, za ove nabavke ne postoji mogućnost kontrole i praćenja od strane javnosti i medija”, upozorava Jaćimović.
119 vozila je ANB imala na raspolaganju u februaru prošle godine, prema podacima Instituta alternativa
Drugi kontrolor ovih nabavki može biti Odbor za bezbjednost i odbranu, koji vrši parlamentarni nadzor nad radom organa i institucija u oblasti bezbjednosti i odbrane. Ovaj Odbor ima više mehanizama vršenja redovnog i vanrednog parlamentarnog nadzora institucija bezbjednosnog sektora, a između ostalog, može tražiti i dodatne informacije i sačinjavanje izvještaja posebno za potrebe rada Odbora i vršenja nadzora za, na primjer, povjerljive nabavke. Međutim, Odbor do sad nije primjenjivao ovu svoju nadležnost specifično na bezbjednosne nabavke, iako je to preporuka koju godinama upućujemo kroz predloge za rad odbora.
Iako su “Vijesti” poslale pitanja Miodragu Lakoviću, predsjedniku Odbora za bezbjednost i odbranu u vezi s nabavkom službenih automobila i kontrolom javnih nabavki u ANB-u, izostali su odgovori tijela koje je veoma važno u lancu kontrole rada Agencije za nacionalnu bezbjednost.
Ni iz Agencije nisu odgovorili na pitanja koja se tiču nabavke službenih vozila, procedura, sprovođenja javnih nabavki…
MANS, čiju su aplikaciju “Pitajte institucije” koristile “Vijesti”, podnijeće tužbu zbog odbijanja ANB-a da odgovori na zahtjev o nabavci i broju službenih automobila.
Bonus video:
