Na uzvišenju iznad kuće Markovića u Stijeni Piperskoj vinograd je nijemi svjedok ljetošnjih vatrenih stihija. Redovi crnih čokota, s tek ponekom naznakom oporavka - negdje listom, negdje sitnim zrnom. Sve ostalo je oštećeno, sprženo ili sasušeno.
Kuće Markovića u tom piperskom selu branjene su više puta od vatre tokom 10 dugih dana avgusta. I vinograd je neko vrijeme odolijevao. A onda su Markovići morali da odluče, ili kuća ili vinograd.
Milovan Marković priča da je to treći put da im je vinograd, star više decenija, uništen u vatri.
“Ovaj kraj gori otkad znam za sebe, a vinograd mi je izgorio treći put. Mislili smo da je najgore bilo 2021. godine, ali ova godina nas je demantovala. Ovaj požar je bio agonija, trajao je deset dana. Kad je krenuo prvi talas požara branili smo se koliko smo mogli sa jednim vozilom i cetinjskim vatrogascima. Taman kad smo mislili da se situacija malo umirila, ja i moj otac smo otišli po po bidone sa još vode, a kad smo se vratili, vinograd je već bio planuo. Vinograd koji je redovno održavan, pokošen, orezan, bez rastinja - izgorio je potpuno”, kaže on.
Te 2021. godine, priča Marković, od Ministarstva poljoprivrede dobili su pomoć od tek 250 eura... Nakon ovogodišnjih požara, navodi on, još nemaju informaciju da i će im i u kojem iznosu pomoći Glavni grad i Vlada.
Iz podgoričke Komisije za procjenu štete kažu da su obišli više od 200 domaćinstava u okolini grada, koje su u avgustu imala štete od požara. Procjena je završena za oko 120 domaćinstava, a šteta je procijenjena na gotovo pola miliona eura.
“NE OČEKUJEMO MNOGO”
Marković je “Vijestima” kazao da je gradska Komisija obišla i njegovo imanje i da su “popisali realno stanje”.
“Ali, prošlo je dva mjeseca od požara i niko nije dobio ništa. Interesovali smo se, ali nismo dobili nikakvu povratnu informaciju. Koliko znam, niko kome je izgorjela kuća ili imanje još nije obeštećen. Ako jeste, volio bih da budem demantovan”, kaže Marković.
Dodaje da, na osnovu prethodnog iskustva, ne očekuje mnogo ni sada.
“Iskreno, mi ne očekujemo ništa. Kad nam je 2021. izgorio vinograd, Ministarstvo poljoprivrede nam je isplatilo 250 eura, a Glavni grad nas nije uopšte pomogao. To je bio cijeli iznos koji smo tada dobili. Tada smo naručili cisternu vode, zalili koliko se moglo, kupili malo sadnica i đubriva, i to je bilo sve”, navodi on.
Požari koji su ove godine harali Crnom Gorom su istovremeno bili aktivni od juga do sjevera zemlje, a najteža situacija bila je upravo u podgoričkim naseljima Kuči i Piperi, gdje su vatrogasci i mještani danima pokušavali da spriječe da vatra stigne do kuća.
U Stijeni Piperskoj, požar je, kaže Marković, trajao deset dana. Najteže je pogođen vinograd, sa pet stotina loza.
“Ovdje je počeo prađed, nastavio đed, pa otac i mi. Vadili smo vino i rakiju, a ove godine nije bilo ništa. Ostali bez frute, bez vina i rakije, bez ičega”, priča Marković, dok pokazuje na ugljenisane čokote.
Vatra je, kako opisuje, bila toliko nepredvidiva da mještani i danas sumnjaju da je sve bilo podmetnuto.
“Vatra se širila neprirodno. Sumnjamo da je namjerno paljeno, jer znamo teren, znamo gdje se vatra može zaustaviti. Bukne iz pravca drugog sela ili iza brda, pa se svi prebacujemo da branimo. To nije bilo prirodno širenje”, kaže on.
Marković navodi da je ovo sedma godina zaredom da to područje gori.
“Ovdje je uvijek nepripremljena požarna sezona. Ovo je bezvodno područje, zemlja popuca od suše, a država nema resurse da gasi. Mi ne pamtimo goru godinu po pitanju napora da se požar stavi pod kontrolu. Ljudi su se borili i iscrpljivali do krajnjih granica”, kaže on.
Dodaje da je ove godine, kao i 2017. i 2021. selo ponovo prošlo kroz istu borbu.
“Sjećamo se požara 2017. godine, kad je poginuo naš rođak Vasilije Marković, i požara 2021. godine kad smo mislili da je bilo najgore. A ove godine opet isto. Ove godine je u Kučima stradao i vojnik Dejan Božović, otac četvoro djece. To ne smijemo zaboraviti”, ističe Marković.
KAD DONACIJE POMAŽU
Govoreći o tome kako su požari uticali na ljude, kaže da je ove godine, uprkos svemu, proradila solidarnost među mještanima. “Kao nikad ranije, ljudi su bili zajedno. Komšije i rođaci koji se nijesu godinama ni pozdravljali, branili su zajedno. Kad dođe stihija, shvatiš da smo svi isti i da samo jedni s drugima možemo opstati”, kaže on.
Marković navodi da su vatrogasci, kao i građani koji su im pomagali, radili danima bez prestanka, ali da su zaboravljeni čim je sezona prošla.
“Požari se završe, komisije izađu, naprave zapisnik i tema se zaboravi. Ja ne vidim nikakvu pripremu za narednu sezonu. Ako su mislili da se pripremaju, trebalo je da počnu prije dva mjeseca. Ne vidim da se nabavlja oprema, ni helikopteri, ni sredstva za vatrogasce. Ti ljudi su ginuli na terenu, a sad ih niko ne pominje”, kaže on.
Podsjeća da je nakon požara Vlada otvorila donatorski račun za pomoć, podršku za obnovu i sanaciju uništene imovine usljed posljedica požara na koji su građani i firme mogli da uplaćuju pomoć, ali da nije čuo da je iko od ugroženih primio sredstva.
“Porazno je da država otvara donatorsku liniju. To znači da nema opredijeljena sredstva, da su sve pojeli troškovi administracije i da se od građana traži da pomognu državi da nadoknadi ono što je sama trebala da ima spremno”, kaže Marković.
KOMISIJA: NAJTEŽE POGOĐENI VINOGRADI
Iz Komisije za procjenu štete od elementarnih nepogoda Glavnog grada “Vijestima” su kazali da su do sada obišli više od 200 domaćinstava pogođenih nedavnom nepogodom.
“Za svako domaćinstvo sačinjeni su zapisnici o nastaloj šteti, a procjena je do sada završena za oko 120 domaćinstava, dok se za 80 trenutno vrši procjena. Završeni zapisnici će u toku naredne sedmice biti proslijeđeni Vladinoj komisiji na dalje postupanje. Na osnovu dosadašnjih obrađenih podataka, ukupna šteta je procijenjena blizu 500.000 eura. Najveću šteta zabilježena je na zasadima vinove loze - stradalo je oko 27.300 čokota, kao i 6.400 stabljika raznog voća i približno 90 hektara šume. Pored navedenog, požar je zahvatio više pomoćnih objekata prilikom čega je uništena i određena mehanizacija i poljoprivredna oprema”, naveli su.
Mi smo rekreativni vinogradari, a ima ljudi kojima je ovo jedini izvor prihoda. Ima ljudi u Piperima i Kučima kojima su izgorjele kuće i mehanizacija. Ti ljudi su prioritet. Oni žive od zemlje, od stočarstva i vinograda, i njima pomoć najviše treba. A koliko znam, niko još nije obeštećen, poručuje Milovan Marković
Objasnili su i da će nakon završetka kontrole zapisnika, isplatu sredstava vršiti Vladina komisija za procjenu šteta od elementarnih nepogoda, u skladu sa sredstvima opredijeljenim iz budžeta za ovu namjenu.
“Komisija je pristupila procjeni šteta odgovorno i profesionalno, pažljivo sagledavajući situaciju na terenu i uvažavajući navode građana. Kada je riječ o šteti na šumama, određeni broj zahtjeva biće odbijen, jer nije bilo moguće utvrditi vlasništvo, usljed nedostatka relevantne dokumentacije. Vjerujemo da će procjena štete od strane građana biti prihvaćena kao realna i pravična, kao i da će državna pomoć ublažiti posljedice koje su građani pretrpjeli”.
NI PUTA NI VODE
Marković je ocijenio da su prioritet oni koji od poljoprivrede žive, jer, kako kaže, “mi smo rekreativni vinogradari, a ima ljudi kojima je ovo jedini izvor prihoda”.
“Ima ljudi u Piperima i Kučima kojima su izgorjele kuće i mehanizacija. Ti ljudi su prioritet. Oni žive od zemlje, od stočarstva i vinograda, i njima pomoć najviše treba. A koliko znam, niko još nije obeštećen”, kaže on.
Govori i o problemima s kojima se svake godine suočavaju mještani gornjih Pipera, prije svega o nedostatku vode.
“Nemamo vodu iz gradskog vodovoda. Koristimo bistjerne i ublove, ali oni presuše u ljetnjim mjesecima. Kad nema vode, ne može se gasiti. Mi donosimo vodu iz grada u plastičnim kontejnerima, ili sa izvora Dubovik, koji je nekoliko kilometara odavde. To je pitka voda i jedini izvor koji ne presuši ni ljeti. Ali, to nije rješenje. Kad bi bilo vode i puta, ljudi bi se vratili, obnovili imanja, bavili se vinogradarstvom, ali bez toga nema života. Ovo selo je manje od pola sata od centra Podgorice, a nema vodu. To nije normalno u 21. vijeku”, kaže on, prisjećajući se da su do pojedinih sela u Piperima jedva stizali vatrogasni kamioni, a problem je bio još veći ukoliko je trebalo da se mimoiđu.
27.300 čokota loze, 6.400 stabljika raznog voća i približno 90 hektara šume uništeno je u okolini Podgorice tokom avgustovskih požara. Pored toga, kažu iz gradske Komisije, požar je zahvatio više pomoćnih objekata prilikom čega je uništena i određena mehanizacija i poljoprivredna oprema
Marković kaže da je zahvalan onima koji su u tim danima reagovali brzo.
“Moram pomenuti Dragutina Vučinića, tada potpredsjednika Skupštine glavnog grada, koji je odmah nakon požara inicirao da preduzeće ‘Čistoća’ pošalje cisterne s vodom. Zahvaljujući tome smo uspjeli da zalijemo vinograd i da makar malo ublažimo štetu”, kazao je Marković.
Iako je ogorčen što pomoć izostaje, ne odustaje od obnove.
“Pouzdajem se u moje i bratove ruke i volju. Otac uskoro ide na operaciju srca, pa ćemo nas dvojica voditi obnovu. Koliko god je bilo teško, obnovićemo vinograd opet. Ovo nas neće obeshrabriti”, kaže on.
Marković je istakao da materijalna šteta može da se nadoknadi, ali izgubljeni životi ne.
“Nama će se vinograd obnoviti, ljudi će kupiti mehanizaciju, sve se to može, ali ljudski život ne može. To ne smijemo da zaboravimo”.
Od Vlade ni glasa
“Vijesti” su ranije pisale da je na donatorski račun, a kako su listu tada kazali iz Generalnog sekreterijata Vlade, do sredine septembra uplaćeno više od 88 hiljada eura za sanaciju štete od požara.
Oni, međutim, nisu odgovorili na pitanja od 16. oktobra - da li je račun još otvoren, koliko je novca na tom računu, kada će početi isplata pomoći, kao ni na osnovu kojih kriterijuma će biti isplaćivana ta sredstva građanima.
Bonus video:
