Uredba o aktivnostima i djelatnostima koje emituju gasove sa efektom staklene bašte nije dovoljno jasna i precizna, pa otvara prostor za korupcijske rizike, proizlazi iz mišljenja Agencije za sprečavanje korupcije.
Agencija je, stoji u juče objavljenom mišljenju, razmatrala i analizirala Uredbu po inicijativi potpredsjednika Vlade za politički sistem i predsjednika Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije Moma Koprivice.
Agencija je nedavno saopštila da je Postupak upisa i dodjele besplatnih emisionih kredita višemilionske vrijednosti operaterima stacionarnih postrojenja u 2020. i 2021, Elektroprivredi Crne Gore, kompaniji “Uniprom”, koja je tada gazdovala Kombinatom aluminijuma, i firmi “Toščelik” bio nezakonit, što je dovelo do ugrožavanja javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije.
Tada su, u mišljenju, naglasili i da je Uredba o aktivnostima i djelatnostima koje emituju gasove sa efektom staklene bašte stupila na snagu tek nakon što su besplatni emisioni krediti upisani u registar Fonda za zaštitu životne sredine (Eko fond).
“Analizom odredaba zaključeno je da nijesu dovoljno jasne i precizne, odnosno ne uređuju na jasan, precizan i nedvosmislen način sva pitanja, posebno uzevši o ubzir činjenicu da pojedine odredbe upućuju na međunarodna dokumenta, bez bližeg određenja i preciziranja, ali i činjenicu da se veliki broj pitanja uređuje samim prilozima, što norme može učiniti dodatno nejasnijim”, stoji u mišljenju Agencije.
Agencija, naglašeno je, prepoznaje prostor za unapređenje postojećeg normativnog okvira, kako ne bi bilo prostora za tumačenje i nejasnoće, a koji će biti u potpunosti usklađen sa relevantnim međunarodnim dokumentima iz ove oblasti.
Zbog toga, pored ostalog, preporučuju i definisanje pitanja postupanja u slučajevima kada postrojenja kojima je izdata dozvola za emisiju gasova sa efektom staklene bašte, u toku trajanja perioda za koji je izdata dozvola, prestanu sa obavljanjem djelatnosti, kako bi se otklonio rizik da određena postrojenja mogu imati dozvolu i ako prestanu sa obavljanjem djelatnosti.
“Ovo posebno kad se uzmu u obzir korupcijski rizici koji su utvrđeni ovom analizom, a koji se odnose na potrebu definisanja preciznijeg i potpunijeg načina sprovođenja aukcije, određivanja kriterijuma za definisanje i formulisanje minimalne cijene emisionih kredita, ali i sagledavanje i razmatranje propisivanja drugačijeg perioda za koji se mogu dodijeliti besplatni emisioni krediti, a koji će u potpunosti biti zasnovani na međunarodnim standardima, uzimajući u obzir vrijeme stupanja na pravnu snagu nacionalne regulative koja uređuje ovu oblast”, stoji u preporukama Agencije.
Analiza i nedostatak dokumentacije
U mišljenju iz Agencije ukazuju na to da tokom analize teksta Uredbe, nijesu imali uvid u dobar dio dokumenata, pa ni u obrazloženje Predloga tog akta, ali ni izvještaj sa javne rasprave, odnosno sa održanih konsultacija i radnih sastanaka.
“Na internet stranici Vlade Crne Gore, nedostupna je dokumentacija sa sjednica Vlade koja se odnosi na ovu Uredbu”, naglašavaju iz Agencije.
Njima nijesu dostavljena ni mišljenja Kancelarije za evropske integracije i Agencije za zaštitu konkurencije.
“Pa se stoga ne može sa sigurnošću utvrditi da li su ista pribavljana u periodu donošenja Uredbe. U RIA obrazcu se navodi da je za potrebe izrade teksta Predloga uredbe osnovana Radna grupa koju su činili predstavnici Ministarstva održivog razvoja i turizma, Ministarstva ekonomije, Agencije za zaštitu prirodne sredine i predstavnici relevantnih institucija, te da su ekspertsku pomoć pružili regionalni i nacionalni eksperti. U ovom postupku Agencija nije mogla sa sigurnošću utvrditi sastav, nadležnost i period rada ove radne grupe, odnosno rad eventualno angažovanih eksperata i da li su izradili određene analize ili drugi radni materijal koji je bio polazna osnova za izradu teksta Uredbe, odnosno konkretnih rješenja iz razloga nedostupne dokumentacije”, stoji u mišljenju Agencije.
U nedostatku kompletne dokumetacije koja je pratila usvajanje Uredbe, navodi se, konkretno obrazloženja ili eventualnih analiza, ostaje nepoznato kako su i na koji način definisane odredbe Uredbe, odnosno koji su kriterijumi i metodologije korišćeni.
“U cilju što boljeg razumijevanja materije i odredaba ovog podzakonskog akta za sprovođenje Zakona o zaštiti od negativnih uticaja klimatskih promjena, uzeto je u obzir i obrazloženje ovog zakona koji je u formi predloga razmatrala Skupština Crne Gore prije njegovog usvajanja. Obrazloženje koje je pratilo Predlog zakona jeste u određenoj mjeri riješilo nedoumice u odnosu na konkretna rješenja, odnosno podatke, obaveze i druga pitanja uređena Uredbom, posebno u dijelu koji se odnosi na spisak međunarodnih dokumenata sa kojim je zakon usklađivan (pa se samim tim pretpostavlja da je usklađivan i podzakonski akt za njegovo sprovođenje). Međutim, obrazloženje Predloga zakona nije detaljno u dijelu objašnjenja osnovnih pravnih instituta, pa je samo po sebi nedovoljno da bi se odredbe ovog podzakonskog akta mogle smatrati dovoljno jasnim i preciznim na način koji će otkloniti svaku sumnju u ujednačeno postupanje prilikom tumačenja i primjene”, ocijenili su iz Agencije.
Ugrožavanje javnog interesa
Emisioni krediti su vrsta hartija od vrijednosti koje državni Fond za zaštitu životne sredine prodaje, a zagađivači ih moraju kupiti u iznosu koji odgovara njihovoj emisiji štetnih gasova kao naknadu štete, ili ih država besplatno dodjeljuje onima koji su smanjili zagađenja u odnosu na neki period.
Agencija je u ranijem mišljenju naglasila da su sami upis i dodjela besplatnih emisija, koji su sprovođeni za vrijeme Vlade Duška Markovića, bili suprotni sa više tadašnjih propisa, odnosno da je došlo do “ugrožavanja javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije, a koje predstavlja povredu propisa i etičkih pravila” i “zloupotrebe službenog, poslovnog, odnosno društvenog položaja ili uticaja u cilju sticanja lične koristi ili koristi za drugog”.
Emisioni krediti predviđeni su Zakonom o zaštiti od negativnih uticaja klimatskih promjena koji je donijet 23. decembra 2019. godine. Fond za zaštitu životne sredine (Eko fond), kao institucija koja treba da se bavi upisom i dodjelom ovim emisijama registrovan je, odnosno počeo je sa radom 3. marta 2020. godine.
“Iz dostavljene dokumentacije i izjašnjenja može se utvrditi da su besplatni emisioni krediti operaterima stacionarnih postrojenja za 2020. godinu upisani u registar emisionih kredita Eko fonda dana 21. 2. 2020. godine, iako Eko fond kao pravni subjekat tada nije ni postojao jer nije bio registrovan u CRPS-u, s toga ni registar emisonih kredita nije mogao postojati. Takođe se iz dostavljenog može konstatovati da u službenoj arhivi Fonda ne postoji pisana evidencija o upisu emisionih kredita u registar za 2020. godinu, dok je Eko fond dana 1. 1. 2021. godine upisao emisione kredite operaterima stacionarnih postrojenja za 2021. godinu. Eko fond je izvršio saldiranje potrošenih emisionih kredita u Registru iz 2020. godine za 2021. godinu iako postrojenja Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić i ‘Toščelik’ nijesu podnosila verifikovane izvještaje o emisijama gasova sa efektom staklene bašte (GHG), na koji način se tim postrojenjima anulirao broj emisonih kredita iz prethodne godine bez verifikovanog izvještaja o stvarnim emisijama GHG. ‘Uniprom doo Nikšić’ je dostavio dva verifikovana izvještaja o emisijama GHG za 2020. i 2021. godinu”, navedeno je u rješenju Agencije.
Bonus video:
