Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić poručila je da razumije kritike Evropske komisije zbog izostanka presuda u predmetima visoke korupcije i organizovanog kriminala, ali naglašava da sudovi rade “do maksimuma” svojih kapaciteta kako bi nadoknadili izgubljeno vrijeme.
Istakla je i da su pokrenuti brojni procesi, ali da je riječ o izuzetno složenim predmetima u kojima presude ne mogu stići preko noći.
“Izazovi u oblasti presuđivanja u predmetima organizovanog kriminala i visoke korupcije nesporno postoje, ali od prvog dana preuzimanja pozicije predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore, moja intencija i poruka bile su jasne, da se preduzmu sve mjere od strane sudske vlasti, u kontinuitetu, radi jačanja efikasnosti i odgovornosti. To se i čini, slobodno mogu reći bez pretencioznosti, do maksimuma prostornih i ljudskih kapaciteta ove grane vlasti”, kazala je Pavličić za “Vijesti”.
Brisel je u izvještaju o napretku opomenuo Crnu Goru da se, uprkos do sada najboljim ocjenama na putu ka EU, i dalje slabo bori sa hroničnom boljkom - presuđivanjem visokom kriminalu i korupciji, poručivši joj da, ako želi članstvo, mora što prije ojačati one institucije koje treba da riješe ključni problem.
Pavličić je istakla da ocjene domaće i međunarodne javnosti pokazuju da je Crna Gora na odličnom putu ka članstvu u Evropskoj uniji.
“Pravosuđe ima ključnu ulogu u tom procesu i uvjerena sam da će naredni izvještaj Evropske komisije, kao i izvještaji naših sudova, pružiti pozitivnu sliku o naporima i rezultatima koje je sudstvo ostvarilo u jačanju vladavine prava te u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, tokom ovog i budućeg izvještajnog perioda, koji nam, istini za volju, nije bio naročito naklonjen”, obećala je prva žena sudske grane vlasti.
Pavličić je naglasila da je vidljiv napredak u istragama i krivičnim gonjenjima slučajeva visoke korupcije ali da se procesi, koji vode do pravosnažnih presuda često odvijaju u složenim okolnostima.
“Broj pokrenutih predmeta ove vrste pred crnogorskim sudovima je velik, a u periodu koji razmatra izvještaj EK pokazuje se da se sudovi ne ustručavaju da postupaju i u najosjetljivijim predmetima, uz puno poštovanje zakona i nezavisnosti sudija”, naglasila je Pavličić.
Najavila je da će Vrhovni sud istrajati da posvećeno radi na sprovođenju preporuka EK, posebno u dijelu dosljedne i ujednačene primjene zakona i unapređenja transparentnosti u radu na svim nivoima sudstva.
Objelodanila je i da se radi na izradi stručnih smjernica, kakve postoje u svim priznatim sudskim sistemima, čime se želi ojačati integritet sudija, ali i doprinijeti donošenju zakonitih, pravovremenih i pravičnih odluka.
NE MOŽE PREKO NOĆI
EK godinama ukazuje da nedostatak presuda protiv “krupnih riba” opstruira napredak države u dva najvažnija pregovaračka poglavlja - 23 (pravosuđe i temeljna prava) i 24 (pravda, sloboda i bezbjednost).
Na pitanje kako komentariše konstataciju EK da tokom izvještajnog perioda nijedan predmet visoke korupcije nije pravosnažno završen, Pavličić je odgovorila da “složenost tih predmeta, broj optuženih i obim dokaznog materijala značajno utiču na trajanje krivičnih postupaka”.
“Uzimajući u obzir i brojne dodatne izazove iz prethodnog perioda, koji su dobro poznati javnosti, jasno je da se takvi predmeti ne mogu riješiti preko noći. U Izvještaju EK konstatovano je da broj pravosnažno osuđujućih presuda ostaje nizak i da treba da bude povećan, sa čim sam saglasna. U tom pravcu se preduzimaju konkretne mjere, od kojih očekujem da uskoro daju vidljive rezultate”, poručila je ona.
Prva žena sudstva navela je da Vrhovni sud ostaje u potpunosti posvećen jačanju efikasnosti i ujednačavanju sudske prakse, posebno u predmetima korupcije i organizovanog kriminala, zbog čega su pristupili i sagledavanju kaznene politike.
“Nakon brojnih analiza kaznene politike sudova, a u cilju pružanja odgovora na ocjenu da izostanak djelotvornih i odvraćajućih krivičnih sankcija doprinosi percepciji nekažnjivosti, započeli smo rad na setu Smjernica za izricanje krivičnih sankcija u predmetima teškog i organizovanog kriminala. One će predstavljati moćno sredstvo u rukama sudija i učiniti njihov rad transparentnijim prema javnosti”, pojasnila je Pavličić.
Vrhovni sud je za ovaj projekat obezbijedio ekspertsku podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, a projekat realizuje organizacija Sustainable Criminal Justice Solutions (Održiva rješenja u oblasti krivičnog pravosuđa), uz podršku Ambasade Ujedinjenog Kraljevstva u Podgorici.
“Na čemu sam duboko zahvalna. Radna grupa za izradu Smjernica rad će okončati do sredine marta 2026. godine. Podsjećam da je, na inicijativu Vrhovnog suda, radi ispunjavanja završnih mjerila iz poglavlja 23 i 24, izrađeno više Smjernica u cilju unapređenja sudske prakse u predmetima rodno zasnovanog nasilja, seksualnog nasilja nad djecom i trgovine ljudima. Na njima su radile radne grupe koje čine sudije viših sudova, kao i domaći i međunarodni eksperti. Na taj način, sudijama se pruža stručna podrška i omogućava uvid u međunarodne standarde, kako bi u složenim predmetima postupali brže, efikasnije i pravičnije”, naglasila je Pavličić.
Ona je navela da je njeno čvrsto uvjerenje da pravosuđe mora ostati istrajno u zaštiti zakonitosti, pravičnosti i dostojanstva sudijske profesije, ali i da je svjesna da su sudije izuzetno opterećene redovnim radom, kao i da posao obavljaju u potpuno neadekvatnim prostornim uslovima i u opštem društvenom ambijentu, koji nije uvijek naklonjen sudskoj profesiji.
“Međutim, ovo je trenutak kada se rad svakog sudije posebno vrednuje i cijeni, pod lupom međunarodne i nacionalne javnosti. Zbog toga moje kolege treba da ulože sav svoj autoritet i znanje u ovoj, posljednjoj fazi pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji. Na taj način dokazaćemo da crnogorskom, s punim pravom, pripada mjesto u porodici evropskih pravosuđa. Dakle, naš cilj ne smije biti samo kvantitet, već i kvalitet - donošenje zakonitih, obrazloženih i pravičnih presuda, na čemu se svakodnevno radi”, poručila je prva žena pravosuđa.
ZKP PREGAZILO VRIJEME
Evropska komisija u izvještaju uputila je packe sudskoj grani vlasti pojašnjavajući da nedostaju presude u visokoprofilnim slučajevima, da se neka suđenja odugovlače, ali da ni tužilaštvo ni sud nijesu unaprijedili kvalitet i ujednačenost optužnica...
Slučaj bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice vjerovatno će ući u sudske anale po broju odgođenih ročišta, zbog kojih u roku od tri godine od donošenja optužnice, pred Višim sudom u Podgorici još nije donijeta prvostepena odluka.
Šefica pravosuđa poručila je da je Crna Gora sazrela za izmjenu kompletnog Zakonika o krivičnom postupku (ZKP), za koji je više puta istakla da su u primjeni prisutne anahrone procesne odredbe krivičnog postupka, koje značajno usporavaju rad tokom vođenja krivičnih predmeta.
Pojasnila je da Vrhovni sud, u saradnji sa Ministarstvom pravde i Vrhovnim državnim tužilaštvom, razmatrao moguće izmjene ZKP-a kojima bi se spriječile procesne opstrukcije, a da se pritom ne ugrozi pravo na pravično suđenje.
“Vjerujem da sudije u praksi sada imaju dovoljno prostora da spriječe određene radnje stranaka koje se mogu pripisati odugovlačenju postupaka”, navela je ona.
Pavličić je poručila da Vrhovni sud, u okviru svojih nadležnosti, redovno analizira sudsku praksu, uključujući i postupke u kojima se pojedine zakonske odredbe koriste kako bi se suđenja nepotrebno odugovlačila.
“Sud organizuje stručne rasprave, radi razmjene pravnih mišljenja i postizanja jedinstvenog tumačenja zakona, naročito kada je riječ o odredbama koje se u praksi ponekad zloupotrebljavaju. To, u ovakvoj konstelaciji društvenih odnosa, nije nimalo jednostavan zadatak, ali jeste dostižan, uz određeni vremenski period potreban za postizanje njegove vidljivosti”, poručila je ona.
Šefica sudstva je istakla da pozitivna ocjena iz izvještaja, kojom se konstatuje da je postignut određeni napredak, treba da bude podsticaj svim nosiocima pravosudnih funkcija da nastave sa odgovornim i posvećenim radom u interesu građana i evropske budućnosti države.
“Kao sudska vlast, ukazujemo da proces jačanja vladavine prava zahtijeva trajnu institucionalnu stabilnost, međusobno povjerenje i jasno razgraničenje nadležnosti. U tom smislu, izražavamo spremnost za nastavak konstruktivne saradnje sa svim akterima u društvu, na dobrobit građana”, poručila je ona.
DEFICIT SUDIJA, SUDNICA
Evropska komisija notirala je i da, osim kadrovskog deficita u Specijalnom odjeljenju Višeg suda, se suočavaju i sa vrlo lošom infrastrukturom, opremom i tehnološkim resursima.
Gotovo identično opisani su i uslovi u kojim rade Specijalno državno užilaštvo i Specijalno policijsko odjeljenje.
“Nedostatak sudija, adekvatnih prostornih kapaciteta za organizovanje suđenja i savremene opreme svakako utiče na brzinu i efikasnost rada sudova. Riječ je o ograničenjima koja nijesu izazov samo za Specijalno odjeljenje Višeg suda u Podgorici, već i za pravosudni sistem u cjelini, a konačno i za državu Crnu Goru. Vrhovni sud, osim što podržava napore Sudskog savjeta i Ministarstva pravde u prevazilaženju ovih problema, aktivno sarađuje s njima na pronalaženju trajnih i sistemskih rješenja, kako na polju postojeće infrastrukturne reforme, tako i na polju buduće racionalizacije pravosuđa”, saopštila je Valentina Pavličić.
Pojasnila je da ta saradnja obuhvata i zajedničke aktivnosti usmjerene ka digitalizaciji sudskog sistema, koja je u toku, ka unapređenju infrastrukture i boljem upravljanju oduzetim predmetima iz krivičnih postupaka, a sve s ciljem jačanja ukupnog integriteta sudskog sistema, kao i njegove efikasnosti i transparentnosti.
Uskoro i presuda za šverc tovara kokaina...
Šefica sudske grane vlasti navela je da kao članica Sudskog savjeta se zalaže za istinsko, meritorno napredovanje i kadrovsko osnaživanje Višeg suda, iako su, kako je navela, limitirani sudijskim kadrovskim potencijalom.
“Tokom 2025. godine, povećan je broj sudija za deset novih, od kojih je značajan dio raspoređen upravo na rad u ovoj vrsti predmeta. Sada u Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici imamo 15 sudija (tokom prethodnog perioda bilo ih je četiri, odnosno pet), uz dvoje sudija za istragu, dakle, ukupno 17. Ovo je učinjeno u skladu sa trenutnim mogućnostima i potrebama sistema. Ono što se sada očekuje od ovih sudija jeste kontinuiran rad na predmetima i donošenje presuda u što skorijem roku”, navela je Pavličić.
Da su ovi koraci dali rezultate, kako je navela, potvrđuje činjenica da Specijalno odjeljenje Višeg suda u Podgorici po prvi put bilježi efikasnost veću od 110 odsto.
“Ostvareni su i značajni pomaci, donijeta je prva pravosnažna presuda zasnovana na SKY dokazima, presuđen je predmet ratnog zločina, a u narednim danima očekuje se završetak postupka i objavljivanje presude u predmetu organizovanog kriminala koji se odnosi na šverc velike količine kokaina”, objelodanila je ona.
Pavličić je istakla i da je vidljivo kvalitativno unapređenje u upravljanju predmetima organizovanog i teškog kriminala, što predstavlja važan pokazatelj jačanja efikasnosti, odgovornosti i integriteta sudske prakse, kao i veći procenat rješavanja starih predmeta.
Odagnaćemo sumnje u pogledu pravnog tumačenja dokaza u predmetima ratnih zločina
Izvještaj Brisela prepoznaje brojne slabosti sudskog sistema, ali među brojnim lošim ocjenama pohvaljeno je i da ima pozitivnih primjera kao što je ljetošnja prvostepena presuda za ratni zločin počinjen 1992. godine u Foči.
Viši sud u julu je osudio Slobodana Pekovića, nekadašnjeg pripadnika Vojske Republike Srpske, na 20 godina robije za ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Riječ je o prvoj presudi za ratno seksualno nasilje i najstrožoj kazni za ratne zločine još od presude za ubistvo članova porodice Klapuh iz 1996. godine.
EK je pohvalila presudu navodeći da predstavlja značajan korak u uspostavljanju odgovornosti za ratne zločine u skladu sa međunarodnim pravom i standardima.
“Pozitivna ocjena Evropske komisije potvrđuje da crnogorsko pravosuđe ima kapacitet da postupa u složenim i osjetljivim predmetima ratnih zločina, u skladu sa međunarodnim pravom i standardima pravičnog suđenja. Upravo u tom pravcu, ovih dana sam imala sastanke sa predstavnicima Međunarodnog rezidualnog mehanizma Ujedinjenih nacija, kako bi se sudijama koji rade na ovim predmetima omogućio pravni dijalog s njihovim kolegama iz Haškog tribunala. Na taj način odagnaćemo sumnje i dileme koje postoje u pogledu pravnog tumačenja određenih dokaza u predmetima ratnih zločina”, navela je predsjednica Vrhovnog suda.
Ona je naglasila da je ta presuda, iako još nije pravosnažna, od posebnog značaja za sudsku praksu, jer je riječ o prvom predmetu u crnogorskom pravosuđu u kojem je utvrđena i odgovornost okrivljenog za zločin silovanja.
“Pred Višim sudom u Podgorici, nakon izmjena i dopuna Zakonika o krivičnom postupku, u toku je još jedan krivični postupak protiv okrivljenog zbog krivičnog djela zločin protiv čovječnosti iz člana 427 Krivičnog zakonika Crne Gore, u vezi sa članom 16 stav 2 Ustava Savezne Republike Jugoslavije. Ranije tokom godine, uputila sam pismo predsjednicima svih sudova u kojem sam naglasila da su dužni da sve predmete ratnih zločina u krivičnim postupcima, kao i predmete u građanskim postupcima povodom naknade štete žrtvama ratnih zločina, rješavaju prioritetno”, navela je ona.
Pavličić je naglasila i da donijete presude predstavljaju značajan korak ka uspostavljanju individualne odgovornosti za ratne zločine, jačanju vladavine prava i potvrđuju spremnost nacionalnog sudskog sistema za pravno suočavanje sa prošlošću, kao i usklađivanje nacionalne sudske prakse sa međunarodnim standardima.
Bonus video:
