Ubjedljivije no Tito 1945. godine: Zećani se izjasnili - 98 odsto protiv gradnje kolektora u Botunu

Zeta je juče rekla “ne” postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu - prema preliminarnim rezultatima kolektor u komšiluku ne želi gotovo 8.000 Zećana.

Mještani Botuna očekuju da će zvanična Podgorica taj stav Zete poštovati.

Predstavnik Botuna Jagoš Bećirović istakao je da mještani ostaju pod šatorom i da očekuje da će podgoričke vlasti “uvažiti i čuti ovaj demokratski čin”.

Ocijenio je da je pobijedila demokratija i da volju građana niko ne bi smio da ignoriše.

Bećirović je poručio i da će Botunjani ostati na parceli gdje je planirana gradnja postrojenja. Oni već danas imaju zakazan sastanak sa šefom Delegacije Evropske unije u Podgorici Johanom Satlerom.

Mještanin Botuna Duško Stijepović istakao je da je neophodno da se svi bore za “zdravu životnu sredinu i našu djecu”.

Botunjani su “istinski heroji istorijske pobjede”, poručio je kasno sinoć lider DNP-a Milan Knežević, nakon što se 98 odsto građana Zete na referendumu izjasnilo protiv gradnje kolektora u Botunu.

Nakon objave rezultata glasanja, u Botunu su počeli da se okupljanju mještani i iz drugih mjesta u Zeti kako bi proslavili.

Knežević je kazao da je poslata jasna poruka - “da je čitava Zeta disala za Botun i čitavi Botun za Zetu”.

“I da nas niko ne može podijeliti. Vi ste ovdje od 14. novembra branili institucije Crne Gore. Vi ste danas obraz Crne Gore”, poručio je sinoć Knežević, obraćajući se Botunjanima i njihovim komšijama iz ostalih krajeva Zete, kod šatora na parceli na kojoj je planirana gradnja postrojenja.

Glasalo više od 60 odsto

Građansko pravo juče je iskoristilo više od 60 odsto stanovnika Zete - njih 7.834 od oko 12.800 koliko je imalo pravo glasa.

Protiv gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, kazao je predsjednik Opštine Mihailo Asanović, izjasnilo se 98 odsto.

Pravo glasa na referendumu, kako je ranije saopšteno “Vijestima” iz MUP-a, imalo je oko 12.800 građana, a pored 26 biračkih mjesta u Zeti, tri su bila otvorena i u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS).

Asanović je istakao je da je nepunih dva odsto za izgradnju kolektora, a da su samo dva građanina Botuna glasala za izgradnju kolektora.

“Ovaj referendum je koštao manje od 50.000, a neizgradnjom kolektora, spasićemo živote”.

Istakao je da većih koraka nema, i da smatra da Vlada neće ići protiv svojih građana.

Asanović je ranije juče rekao “Vijestima” da su “neki pokušavali da smanje izlaznost sa pričom kako ovaj referendum neće uticati” na odluke.

“Vrlo je bezobrazno ko god kaže da ovaj referendum neće uticati, jer ovo je volja građana, ovo je pravo građana da biraju. Ukoliko neko smatra da može da ide protiv toga, ja sam siguran da ne može i da se to mora poštovati”, naglasio je Asanović.

Naglasio je i da, i pored činjenice da su na prošlim izborima dobili mandat građana da samostalno vrše vlast, “građani će reći svoje”.

“Izlaznost je veća nego na posljednjim parlamentarnim izborima, što dodatno daje uspješnost ovom referendumu. Samo u Botunu do 12 časova izlaznost je bila preko 60 odsto, što nikad u Crnoj Gori nije zabilježeno”, ocijenio je Asanović.

Asanović je istakao da su “Opština Zeta svi njeni građani”.

“...Nismo htjeli da raspisujemo da samo Mjesna zajednica Botun glasa, već cijela Zeta da pošalje poruku. Ko god želi da priča, nisam ja adresa, ni mještani Botuna, već svi građani Zete koji će donijeti odluku na referendumu. Siguran sam da će 95 odsto građana biti protiv izgradnje kolektora. Smatram da niko ne može ići protiv 95 odsto građana...”, poručio je Asanović.

Od Mugoše do referenduma

O projektu novog postrojenja za preradu otpadnih voda u Podgorici govori se duže od deceniju, još od vremena kada je na čelu grada bio Miomir Mugoša.

U vrijeme mandata Slavoljuba Stijepovića, odnosno 2017, potpisan je ugovor o kreditu s Njemačkom bankom za obnovu i razvoj i dobijena donacija Evropske unije od 10 miliona.

Sve to vrijeme, mještani Botuna su se protivili projektu.

Početkom 2020. tadašnji direktor Vodovoda i kanalizacija Filip Makrid i direktor kompanije Bemax Veselin Kovačević potpisali su ugovor za izgradnju primarnog kolektora u okviru sistema za prečišćavanje otpadnih voda. Nakon potpisivanja ugovora gradonačelnik Ivan Vuković je podsjetio da je u pitanju projekat vijeka za Glavni grad, projekat izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda, procijenjene vrijednosti preko 50 miliona eura.

Vuković nakon dvije godine u junu 2022. ponovo potpisuje Ugovor za izgradnju sistema postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Pored Vukovića, paraf na dokument od 3.500 strana stavili su tadašnji izvršni direktor preduzeća Vodovod i kanalizacija Makrid, i izvođači radova direktor turske kompanije Kuzu Group Mehmet Emre Bastopku i član borda direktora turske firme Alkatraš, Bauram Albauark.

Osim što bi za Podgoricu izazvalo finansijski kolaps ukoliko gradnja ne počne do kraja ove godine, odustajanje od postrojenja u Botunu moglo bi da dovede i do katastrofalnih ekoloških posljedica, jer postojeći kolektor prečišćava otpadne vode za najviše 55.000 ljudi, a u glavnom gradu živi oko 180.000 stanovnika. Nerješavanje pitanja otpadnih voda može ugroziti i zatvaranje Poglavlja 27 (zaštita životne sredine), a time usporiti i put države ka članstvu u Evropsku uniju.

Opština je odluku o organizaciji referenduma donijela početkom oktobra, nekoliko dana nakon što je Agencija za zaštitu životne sredine (EPA) dala je Glavnom gradu Podgorica saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje postrojenja.

Botunjani nijesu saglasni sa odlukom da to postrojenje bude izgrađeno na tim parcelama i pored tvrdnji podgoričke i državne izvršne vlasti, ali i domaće i međunarodne javnosti da se ne radi o zagađivaču. Mještani Botuna, međutim, u to ne vjeruju i naglašavaju da imaju više nego negativno iskustvo sa izgradnjom i radom nekadašnjeg Kombinata aluminijuma (KAP), a posebno sa bazenom crvenog mulja, koji i danas zagađuje i pitanje je kad će biti saniran jer je već godinama u rukama privatnika koji ne vodi računa ni o zdravlju ljudi, ni o zdravlju prirode. Tvrde i da je postrojenje veliki zagađivač, da je posebno sporna planirana spalionica otpadnog mulja, ali i da se radi o zastarjeloj tehnologiji koju razvijene zemlje navodno zaobilaze.

Kako bi spriječili ulazak turskog investitora, Botunjani su najprije organizovali straže na parceli preko puta one na kojoj je planirana gradnja. Nakon što su ih nekoliko puta obišli inspektori Uprave za inspekcijske poslove Glavnog grada, šatore su prenijeli na parcelu na kojoj je planirano postrojenje.

Botunjani će tokom ove sedmice imati mjesni zbor i odlučiti o ponudi Vlade, koja uključuje sanaciju bazena crvenog mulja dok traje izgradnja postrojenja, uključivanje predstavnika tog naselja i Opštine Zeta u proces, objavljivanje dijela ugovora sa turskim konzoricijumom, stalna mjerenja emisije štetnih gasova i obećanje da će Podgorica obustaviti rad kolektora ukoliko zagađenje bude veće u odnosu na ono što predviđaju evropske direktive… Ponuda je uključivala i garanciju Skupštine Crne Gore da će sve obećano biti i ispunjeno.

Satler danas sa Botunjanima

Ambasador Delegacije EU u Podgorici Johan Satler sastaće se danas sa predstavnicima Botuna

To je “Vijestima” nezvanično potvrđeno iz Delegacije EU.

Iz Delegacije EU su ranije saopštili da su “potpuno neosnovane tvrdnje da postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu predstavlja prijetnju po javno zdravlje ili da se zasniva na zastarjeloj tehnologiji”.

“Projekat predviđa moderno i bezbjedno postrojenje, u potpunosti usklađeno sa standardima EU. Hiljade takvih postrojenja uspješno funkcionišu širom EU i van nje, unapređujući zaštitu životne sredine i čuvajući zdravlje zajednice. Poreski obveznici EU obezbijedili su 33 miliona eura bespovratnih sredstava za ovaj projekat, pomažući Crnoj Gori da ispuni svoje obaveze u okviru Pregovaračkog poglavlja 27, istovremeno štiteći zdravlje građana i životnu sredinu. Daleko od toga da predstavlja zagađivača, postrojenje pruža ključno rješenje za dugogodišnji problem neprečišćenih otpadnih voda oko 150.000 građana, koje zagađuju rijeku Moraču, Zetsku dolinu, područje Skadarskog jezera i Jadransko more”.