Govor mržnje se često ne pojavljuje u samom medijskom sadržaju, već eskalira u komentarima. Najčešće je zasnovan na nacionalnoj pripadnosti i usmjeren prema manjinama, što ukazuje na to da su identitetske teme, i zajedno s njima povezani istorijski narativi i politički konteksti, snažno sredstvo za podizanje tenzija, a multikulturalizam ugrožen. Stoga je važno da mediji daju svoj doprinos ne samo kroz odgovorno izvještavanje, već i kroz odgovorno i posvećeno moderiranje komentara.
To je ocijenjeno danas na skupu „Digitalno lice multikulturalnog društva“, u organizaciji Centra za građansko obrazovanje (CGO).
„Jedan od prioriteta Ministarstva ljudskih i manjinskih prava jeste saradnja sa nevladinim sektorom u cilju unapređenja prava manjinskih naroda i drugih nacionalnih zajednica u Crnoj Gori. Direktorat za unapređenje i zaštitu prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica je u tekućoj godini za projekte NVO u ovoj oblasti obezbijedio 400.000 eura, a sredstva su dodijeljena projektima 21 nevladine organizacije“, kazao je, otvarajući događaj, vršilac dužnosti generalnog direktora tog direktorata Arben Džureta.
Džureta vidi Crnu Goru kao "primjer mirnog suživota" na Balkanu i vrijedno iskustvo za širu zajednicu, iako ističe da to treba njegovati, saopštio je CGO.
„Suživot svih građana, bez obzira na njihove kulturne, jezičke, vjerske ili druge posebnosti, predstavlja jedinu održivu alternativu, duboko ukorijenjenu kao višestoljetna tradicija Crnogoraca i svih koji žive u ovoj maloj, ali ponosnoj zemlji“, poručio je on.
Programski direktor CGO-a Petar Đukanović smatra da je multikulturalizam u Crnoj Gori danas na "ozbiljnom ispitu". "Umjesto prostora zajedničkog života i međusobnog razumijevanja, svjedočimo rastu podjela u kojima se sve što je drugačije, bilo da je riječ o mišljenju, identitetu ili ponašanju, doživljava kao prijetnja, pa i neprijateljstvo".
Ocijenio je da se multikulturalizam sistemski ugrožava, naglasivši da institucije ne mogu istovremeno deklarativno braniti multikulturalne vrijednosti i tolerisati govor mržnje, istorijski revizionizam i "klerikalne pritiske". Upozorio je i na zabrinjavajuće trendove među mladima, kod kojih identitet sve češće postaje kriterijum prihvatanja, dok se različitost percipira kao problem.
„To se posebno vidi u digitalnom prostoru, gdje je govor mržnje postao uobičajen, brzo se širi i rijetko sankcioniše. Zato je odbrana multikulturalizma nezamisliva bez razvoja digitalnog građanstva. Naša je odgovornost da ne ćutimo i da digitalni prostor koristimo za dijalog, solidarnost i zajedništvo, dok institucije moraju dosljedno primjenjivati zakon, štititi sekularni poredak i ulagati u obrazovanje koje jača toleranciju i kritičko mišljenje“, kazao je Đukanović.
Glavne nalaze dvomjesečnog monitoringa komentara na društvenim mrežama i portalima predstavili su saradnik na programima u CGO-u Nikola Đurašević i viša medijska analitičarka agencije Arhimed Jelena Jovanović.
„Istraživanje je sprovedeno od 10. septembra do 10. novembra 2025. godine i obuhvatilo je analizu ukupno 1.217 medijskih objava sa portala koji imaju najveći broj posjeta – Vijesti, Borba, CdM, Portal Analitika, Dan, Antena M i RTCG. Broj analiziranih objava nije bio ujednačen među portalima, već je zavisio od njihove uređivačke politike, aktuelnih tema i vrste sadržaja. U tom kontekstu, od ukupnog broja objava, 67 je sadržalo govor mržnje, uz neujednačenu distribuciju po portalima“, kazala je Jovanović.
Ističe da je taj broj, iako predstavlja oko šest odsto uzorka, izuzetno zabrinjavajući, jer je riječ o pojavi prema kojoj bi trebalo da postoji nulta tolerancija i jasna regulacija u medijskom prostoru.
Ona je dodatno pojasnila da je monitoring bio usmjeren i na komentare na društvenim mrežama i portalima, s ciljem sagledavanja dominantnih narativa i obrazaca komunikacije u digitalnom javnom prostoru.
“U okviru analiziranih 1.217 objava evidentirano je ukupno 12.969 komentara, što pokazuje visok nivo interakcije korisnika sa medijskim sadržajem, pri čemu se radi i o periodu obilježenom određenim događajima praćenim pojačanim govorom mržnje. Prisustvo govora mržnje u komentarima zabilježeno je kod 498 medijskih objava, i to u svim posmatranim medijima, što čini 22 odsto od ukupnog broja analiziranih objava. Broj komentara u kojima su uočeni elementi govora mržnje kumulativno iznosi 1.667, što je značajnih 13 odsto od ukupnog broja evidentiranih komentara”, kazao je Nikola Đurašević iz CGO-a.
Uz predstavljanje konkretnih primjera sportnih komentara sa portala, Đurašević je ukazao da se najdirektniji i najopasniji oblici govora mržnje najčešće pojavljuju u korisničkim komentarima na sadržaje koji se odnose na Bošnjake, Albance i Hrvate iz Boke, kao i na politički i vjerski osjetljiva pitanja, poput prava dijaspore, spomenika, crkava i vjerskih praznika.
“Analizirani komentari obuhvataju širok spektar govora mržnje – od etničkog omalovažavanja, preko poziva na nasilje i protjerivanje, do istorijskih i genocidnih narativa, kao i delegitimizacije manjina kao punopravnih građana Crne Gore. Govor mržnje se često ne pojavljuje u samom medijskom sadržaju, već eskalira u komentarima, i to prema manjinskih grupama, što ukazuje da je primarno povezan sa širim identitetskim tenzijama, istorijskim narativima i političkim kontekstom, a ne isključivo sa konkretnom viješću. Posebno brine normalizacija ovakvog jezika, jer on produbljuje društvene podjele i legitimizuje nasilje”, pojašnjava Đurašević.
Monitoring društvenih mreža pomenutih portala pokazao je značajne razlike, kako između platformi, tako i između samih medija, saopštio je CGO.
„Na Instagramu je govor mržnje rijetko zabilježen, što je dijelom rezultat selektivnog dijeljenja sadržaja od strane medija, ali i strožih pravila moderacije same platforme. Takođe, korisnici Instagrama generalno rjeđe ulaze u političke i identitetske rasprave. Tu imamo evidentirano 86 komentara sa spornim sadržajem. Suprotno tome, Facebook se pokazao kao platforma sa najvećom koncentracijom govora mržnje, gdje je često uočeno odsustvo aktivne moderacije. Na toj mreži zabilježeno je čak 718 komentara sa spornim sadržajem“, dodao je Đurašević.
Preporuke su usmjerene ka tri ključna nivoa djelovanja.
„Medijima se preporučuje aktivna i dosljedna moderacija komentara, jasno definisana pravila komentarisanja, obavezna registracija korisnika i pažljiviji urednički pristup pri prenošenju kontroverznih izjava. Ove mjere ne predstavljaju cenzuru, već odgovorno upravljanje rizicima. Institucije bi trebalo da ojačaju kapacitete za nadzor nad primjenom Zakona o medijima, sankcionišu sistemsko neuklanjanje govora mržnje i razmotre uvođenje krivičnog djela ‘teški govor mržnje’. NVO i akademska zajednica imaju važnu ulogu kroz edukaciju, jačanje medijske i digitalne pismenosti, razvoj kontra-narativa i podsticanje društvenog dijaloga o identitetu i pomirenju“, kazao je Đurašević.
Događaj je okupio više od 40 predstavnika institucija, nevladinih organizacija, akademske zajednice i medija, a organiizovan je u okviru projekta „Online zajedno – protiv mržnje za multikulturalnost”, finansijski podržanog od strane Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, piše u saopštenju.
Bonus video:
