"Ajde dajte neki dinar i bježite”. To je jedan službenik granične policije rekao putnicima iz Srbije na prelazu Dračenovac kod Rožaja, u aprilu 2024. godine. Prema sudskim spisima u koje je Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) imao uvid, sve je, tvrdili su putnici, počelo kao rutinska kontrola: predali su pasoš i lične karte, nakon čega ih je policajac pitao da li su platili boravišnu taksu za dane provedene u Crnoj Gori. Kada su odgovorili da za takvu obavezu nijesu znali, službenik ih je upozorio da ih može vratiti nazad, naplatiti im kaznu od oko 300 eura i izreći zabranu ulaska u zemlju na šest mjeseci. Tada se uključio drugi policajac i, bez mnogo uvijanja, izgovorio rečenicu koja je kasnije dospjela u rješenje Višeg suda u Bijelom Polju. Jedan od putnika je potom stavio novčanicu od 50 eura u pasoš i predao je službeniku. Nakon molbe da im vrati nešto novca da imaju za put, policajac im je dao 10 eura.
Ovim policijskim službenicima određen je pritvor, zbog mogućeg uticaja na svjedoke i učesnike. Iz Višeg suda u Bijelom Polju su konstatovali da je to jedina mjera koja može da spriječi ometanje istrage, jer se radi o “službenim licima na pozicijama od posebnog povjerenja“.
Ovaj slučaj, iako naizgled mali, ukazuje na ranjivost graničnih prelaza u Crnoj Gori na sitnu, ali, očito, upornu korupciju u policijskim i carinskim službama. Od Dračenovca do Debelog Brijega, u nekoliko desetina sudskih spisa iz posljednjih 17 godina, a u koje je CIN-CG imao uvid, zabilježene su slične situacije: službenici koji ne izvršavaju obaveze i putnici koji novac krijući stavljaju u pasoše ili zelene kartone.
U 2023. godini je jedna policijska službenica, koja je radila na graničnom prelazu Dobrakovo, optužena da je tokom kontrole putnika uzela 10 eura koje je vozač iz Azerbejdžana sakrio u zeleni karton, kako bi izbjegao kaznu zbog prevoza nedozvoljenog broja putnika. On je u iskazu opisao da je policajki tri puta nudio karton, nakon čega ga je ona ipak uzela, što je potvrđeno i video-nadzorom.
U 2021. je, kako se vidi iz rješenja Višeg suda u Podgorici, protiv dva službenika granične policije pokrenut postupak zbog sumnje da je jedan od njih izdavao lažne službene zabilješke o navodnim izvršenim kontrolama vozila, a drugi uzimao novac kako bi omogućio prolazak vangabaritnog tereta bez obavezne policijske pratnje, čime je ugrožavana bezbjednost saobraćaja.
Prema Krivičnom zakoniku Crne Gore, službenik koji primi mito može biti kažnjen zatvorom od dvije do 15 godina, dok je za osobu koja mito ponudi ili da zaprijećena kazna od jedne do osam godina. Zakon ipak ostavlja mogućnost da onaj ko prijavi da je dao mito prije nego što to otkriju nadležni organi može biti potpuno oslobođen kazne.
Institucionalna reakcija polovična
Prema podacima koje su iz Uprave carina dostavili CIN-CG-u, najviše službenika protiv kojih su pokrenuti postupci zbog krivičnog djela primanje mita bilo je u 2022. godini - njih 13. Svi postupci su u toku i mahom se tiču slučaja Miloša Medenice i organizovanog šverca cigareta, u kojem Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti grupu službenika za uzimanje novca u zamjenu za omogućavanje prolaska kontingenata duvanskih proizvoda kroz Slobodnu zonu Luke Bar.
U 2025. godini je, prema podacima Uprave carina, protiv jednog carinskog službenika pokrenut krivični postupak zbog sumnje da je izvršio krivično djelo primanje mita, a postupak izviđaja je u toku.
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) za CIN-CG kažu da je, u periodu od 2015. godine do 2025. godine, registrovano 1236 koruptivnih krivičnih djela. ,,Ističemo da ovo nije broj registrovanih krivičnih djela korupcije izvršenih konkretno od strane službenika Sektora policije opšte nadležnosti, odnosno Odsjeka za bezbjednost drumskog saobraćaja, već ukupan broj ovih krivičnih djela izvršenih u različitim sferama i po svim osnovama, budući da se ne vode posebne evidencije na osnovu kojih bi bilo moguće izdvojiti krivična djela izvršena od strane službenika policije opšte nadležnosti“, navode iz MUP-a.
Službenici Odjeljenja za unutrašnju kontrolu policije su, kažu još iz MUP-a, u periodu od 2015. do 2025. godine, sproveli 37 unutrašnjih kontrola koje su se odnosile na sumnju u zloupotrebe službenog položaja i koruptivno ponašanje policijskih službenika. ,,U tom periodu od ukupnog broja predmeta (37), evidentirano je sedam predmeta sa elementima koruptivnog ponašanja, koji su se odnosili na policijske službenike saobraćajne policije. U pet slučajeva Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije utvrdilo je postojanje elemenata koruptivnog ponašanja ili zloupotrebe službenog položaja u radnjama i postupanju ukupno 12 policijskih službenika saobraćajne policije. Od navedenog broja procesuirano je nadležnim državnim tužilaštvima svih 12 policijskih službenika. U dva slučaja, u postupcima unutrašnje kontrole, nijesu se mogle utvrditi činjenice i dokazi koji bi ukazivali na nezakonito i neprofesionalno postupanje policijskih službenika“.
Iz Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) za CIN-CG kažu da su u 2025. godini imali tri prijave protiv službenika Uprave carina, od čega su dvije proslijeđene na dalju nadležnost. ,,Još nemamo povratnu informaciju o ishodu, a jedna još nije procesuirana. U 2024. imali smo jednu anonimnu prijavu koja je proslijeđena na dalju nadležnost tužilaštvu, ali nijesu utvrđene nepravilnosti”, navode iz ASK-a.
Na pitanje da li postoji procjena integriteta zaposlenih na graničnim prelazima, iz ASK-a kažu da se “procjenjuju se radna mjesta, a ne zaposleni, jer je cilj da se identifikuju procesi, nadležnosti i situacije koje nose povećan rizik od korupcije, a ne da se vrši procjena ličnih karakteristika ili profesionalnog integriteta konkretnog službenika”.
Prema podacima Uprave carina, tokom 2024. i 2025. godine na većini graničnih prelaza sprovedene su redovne kontrole, dok su samo pojedini prelazi imali vanredne provjere zbog prijava o mogućim nepravilnostima.
Najviše toga dešavalo se na Božaju, gdje su u 2024. sprovedene tri kontrole: u jednoj su otkrivene nepravilnosti u primjeni carinskih procedura, pa je predloženo pokretanje disciplinskog postupka protiv dva službenika; druga je pokrenuta zbog prijave o mitu, potvrđene su nepravilnosti i predmet je proslijeđen policiji.
Na Dobrakovu je u 2024. obavljena jedna vanredna kontrola zbog prijave o kršenju etičkog kodeksa. U 2025. - jedna redovna i dvije vanredne kontrole, u jednoj je utvrđena nepravilnost i predložen disciplinski postupak protiv jednog službenika, dok su u druge dvije date preporuke.
Na Debelom Brijegu u 2025. jedna vanredna kontrola otkrila je nepravilnosti u radu, pa je predložen disciplinski postupak protiv jednog službenika, a predmet je proslijeđen policiji.
Na Ilinom Brdu, Sitnici i Sukobinu rađene su redovne i vanredne kontrole u 2024. i 2025. godini, ali nepravilnosti nijesu utvrđene.
,,Periodična rotacija službenika na granicama sprovodi se stalno i predstavlja ključnu antikoruptivnu mjeru. Carinici se, prema Zakonu o carinskoj službi, premještaju na drugo mjesto rada na period do tri mjeseca, uz mogućnost produženja, kako bi se spriječilo stvaranje neformalnih veza i rutinskih obrazaca koji mogu voditi ka korupciji. Pored toga, starješina organa može službenika privremeno rasporediti i do godinu dana na drugu lokaciju, što dodatno smanjuje rizike. Ove rotacije i privremeni rasporedi sprovode se svakog mjeseca u svim carinskim ispostavama”, kažu još iz Uprave carina.
Iz MUP-a za CIN-CG objašnjavaju da je, kako bi smanjila mogućnost korupcije, Uprava policije – Sektor policije opšte nadležnosti, za rad policijskih službenika nabavila uređaje sa internom memorijom koju policijski službenici nijesu u mogućnosti da brišu (radi se o alkometrima i radarima) i naložila svim starješinama da najmanje jednom nedjeljno vrše provjere evidentiranih prekršaja i procesuiranih vozača, u cilju sprečavanja zloupetreba i korupcije. ,,Takođe je obezbijeđeno da svako patrolno vozilo posjeduje POS terminal, preko kojeg je jedino moguće platiti novčanu kaznu, tako da policijski službenici nemaju mogućnost naplate novčanih kazni gotovim novcem. Odsjek za bezbjednost drumskog saobraćaja je preporučio svim regionalnim centrima bezbjednosti, da u okviru svojih centara vrše razmjenu patrola, u cilju neselektivnog postupanja i sprečavanja eventualnih zloupotreba. Određeni indikatori upućuju na to da turistička sezona, posebno u dijelu međunarodnog transporta, nosi povećane izazove u pogledu prevencije korupcije“, navode još iz MUP-a.
Crna Gora ima i podršku Frontex-a, Agencije Evropske unije (EU) za upravljanje operativnom saradnjom na spoljnim granicama, koji je u 2025. godini aktivno prisutan na granicama Crne Gore zahvaljujući operaciji JO Montenegro 2025. Ta operacija jepočela 22. januara i predstavlja nastavak dugogodišnje saradnje između Crne Gore i ove agencije EU. U okviru operacije, Frontex pruža podršku crnogorskoj graničnoj policiji kroz angažovanje specijalizovanog osoblja, ustupanje terenskih vozila i opreme za nadzor, uključujući tehnička sredstva i podršku iz vazduha, dok se zajedničke patrole sprovode na osjetljivim i teško pristupačnim graničnim dionicama. Cilj operacije je jačanje operativnih kapaciteta, unapređenje nadzora granica i usklađivanje sa evropskim standardima.
Institucionalni odgovor Crne Gore na pojavu “sitne korupcije” u policiji i carinskoj službi je, smatraju iz Centra za građanske slobode (CEGAS), ipak polovičan. ,,Određenih mjera ima, poput toga da saobraćajni policajci ne naplaćuju više kazne, da se nad carinicima sprovode razne vrste monitoringa i da smo imali nekoliko procesuiranja i hapšenja carinika i graničnih policajaca upravo zbog organizovanja mreže uzimanja mita. Ipak potrebne mjere nemaju kontinuitet i ne prerastaju u pozitivnu praksu, već imamo jedan vid stalnog povratka na negativne prakse i sklonost mitu i sitnoj korupciji koje imaju i kulturološku podlogu na ovom prostoru”, kažu za CIN-CG.
Iz CEGAS-a ističu da Evropska unija (EU) očekuje od Crne Gore da preuzme pozitivna iskustva EU država i počne da ih primjenjuje. ,,Možda da budemo krajnje konkretni, pa da počnemo od regulisanja nedozvoljenog parkiranja i preuzmemo modele npr. Austrije. Kada je granica u pitanju moraćemo preuzeti cio set mjera graničnih službi EU, jer će najveći dio naše granice za sada biti granica EU“.
Službenici granične policije i carinici nijesu jedini koji su u proteklim godinama bili procesuirani zbog uzimanja mita - od sitnog iznuđivanja novca na putu, preko poklona od stranih državljana, do ozbiljnijih iznosa.
Iz ASK-a za CIN-CG navode da su u 2024. godini zaprimili pet prijava protiv službenika Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), od čega su tri proslijeđene na dalju nadležnost. ,,U jednoj je utvrđena nepravilnost, dok za dvije još čekamo povratnu informaciju. Jedna prijava je odbačena kao nepotpuna, a jedna još nije procesuirana”.
Tokom 2025. godine evidentirali su takođe pet prijava protiv službenika MUP-a, od čega su četiri proslijeđene nadležnim organima. ,,U dvije prijave nepravilnosti nijesu utvrđene, dok se za preostale još čeka odgovor”.
Godinama isti problemi: Policajci brisali snimke, zaustavljali strance i bili pod tajnim nadzorom
Da se ne radi o izolovanim incidentima, već o štetnom obrascu koji traje godinama, pokazuju i stariji slučajevi.
Posebno je zanimljiv jedan dugotrajni postupak koji vodio se protiv policajca kojeg je Osnovni sud u Podgorici 2019. oslobodio optužbi da je, još 2003. godine, kao dio patrole u vozu Bijelo Polje-Bar, od američkog državljanina tražio i uzeo 300 dolara mita da protiv njega ne podnese prekršajnu prijavu, jer nije imao pasoš kod sebe, već samo američku vozačku dozvolu. Sud je tako odlučio, između ostalog, jer je “jedini direktni dokaz za mito, iskaz oštećenog, ostao nedovoljno uvjerljiv (posebno zato što se pokazalo da nepostojanje pasoša samo po sebi tada nije automatski značilo prekršaj koji ‘mora’ da bude procesuiran)”.
Protiv jednog službenika je 2018. godine pred Osnovnim državnim tužilaštvom u Nikšiću pokrenut postupak zbog primanja mita od 10 eura na graničnom prelazu Vraćenovići. On je, navodno, tražio novac od bračnog para iz Banjaluke koji nije imao urednu prijavu boravka. Oni su ga prijavili da im je, poslije galame i prijetnji, “gestikulacijom stavio do znanja da očekuje novac”, a nakon što su mu ga i dali, nesmetano su pušteni da pređu granicu.
U jednoj od najobimnijih i najdetaljnije dokumentovanih presuda za policijsku korupciju u Crnoj Gori, Viši sud u Podgorici 2014. godine osudio je dvojicu saobraćajnih policajaca na po dvije godine zatvora zbog produženog krivičnog djela primanje mita. Sud je utvrdio da su tokom marta i aprila 2013. godine, radeći kao presretači na magistrali Podgorica-Petrovac, u pet odvojenih situacija zaustavljali vozače koji su prekoračili brzinu, predočavali im snimke i iznos kazne, a potom im uzimali novac kako protiv njih ne bi podnijeli prijave, niti evidentirali kontrole. Dokazano je da su primali mito od 10 do 100 eura i da su sistematski brisali snimke sa radarskog hard diska kako bi prikrili tragove. Sud je naveo da njihovo ponašanje predstavlja “uporno, bezobzirno i za reputaciju policije izuzetno opasno djelovanje“.
I jednog komunalnog policajca Opštine Bar je Viši sud u Podgorici osudio 2013. na šest mjeseci zatvora zbog primanja mita od vlasnika jedne dječje igraonice u Baru. On je, kako piše u presudi, od vlasnika koji je u dvorištu kuće bez odobrenja postavio dječju igraonicu, tražio 110 eura kako ne bi preduzeo zakonom propisane mjere - donošenje rješenja i pokretanje prekršajnog postupka. Kazao mu je, između ostalog, “da mu je slava i da mu neće zatvoriti igraonicu”. Rekao mu je “da mu je tih 110 eura minimalna kazna, te da će redovno kontrolisati njegov objekat i da li je dobio odobrenje za rad“. Posebno je interesantno da ga je sam vlasnik prijavio policiji, koja je potom 110 eura obilježila serijskim brojevima, dala vlasniku igraonice i uz mjeru tajnog nadzora dokumentovala primopredaju mita 29. avgusta 2013. godine, poslije koje je policajac uhapšen u dvorištu kuće oštećenog.
Viši sud u Podgorici je 2013. utvrdio i da je jedan granični policajac, privremeno raspoređen u Odjeljenje granične bezbjednosti Herceg Novi, u jednom selu u blizini granice sa Hrvatskom, zaustavio trojicu državljana sa Kosova koji su šumskim putem pokušavali ilegalno da izađu iz Crne Gore. Umjesto da ih spriječi, privede i o tome obavijesti nadležne, od njih je, prema iskazima svjedoka, tražio 300 eura, a potom prihvatio 200 eura kako bi ih propustio da nastave prema Hrvatskoj. Iako je optuženi negirao djelo, sud je, na osnovu različitih dokaza, zaključio da je zahtijevao i primio mito. Proglašen je krivim, osuđen na šest mjeseci zatvora, uz obavezu da plati 200 eura kao oduzetu imovinsku korist stečenu mitom i da plati troškove postupka.
Granični policajac iz Bijelog Polja prvostepeno je bio 2011. osuđen na tri mjeseca zatvora zbog optužbe da je, tokom noćne kontrole na graničnom prelazu, nakon što je pregledao vozilo i pasoše putnika, od vozača zatražio “nešto za policiju“. Prema navodima oštećenog, policajac je insistirao da se 10 eura ubaci u jedan od pasoša koji je držao u ruci, a zatim je novac uzeo i vratio dokumenta, što je Viši sud u Bijelom Polju tada ocijenio kao primanje mita. Međutim, Apelacioni sud je ukinuo tu presudu i oslobodio policajca, uz obrazloženje da opis djela ne sadrži ključni element mita - vezu između traženog novca i konkretne službene radnje koju je policajac morao ili nije smio da izvrši.
U 2011. su i dvojica policajaca, odlukom Višeg suda u Podgorici, osuđeni na kazne zatvora zbog produženog krivičnog djela primanje mita. Oni su, u periodu od nekoliko mjeseci tokom ljeta te godine organizovano zaustavljali vozila stranaca i tražili im novac, od 50 do 150 eura, kako ih ne bi prijavili za prekršaje. Apelacioni sud je potvrdio presudu i povećao kaznu jednom od njih dvojice, uz obrazloženje da je riječ o “upornom i opasnom ponašanju“ zasnovanom na ustaljenoj praksi iznuđivanja.
U Izvještaju o procjeni primjene antikorupcijskih mjera za sektor državne uprave i drugih državnih organa Integritet na djelu – Državna uprava iz aprila 2022. godine ističe se, između ostalog, da su upravo organi sa najintenzivnijim kontaktom s građanima, policija, carina, inspekcije, najviše izloženi koruptivnim rizicima. Upozorava se i na to da veliki broj institucija i dalje nema funkcionalne planove integriteta, niti mehanizme koji mogu otkriti rani znak koruptivnog ponašanja. ,,Najgori rezultati zabilježeni su u jačanju etičke kulture. Od tri ključna segmenta, najslabije je ocijenjena realizacija obuka iz integriteta, etike i antikorupcije, koje zaposleni, a naročito rukovodni kadar, pohađaju nedovoljno i sporadično“.
Iz ASK-a za CIN-CG kažu da je “MUP uveo test integriteta za svoje službenike, dok je Uprava carina, u skladu sa Nacionalnom strategijom za borbu protiv korupcije i Reformskom agendom, takođe uspostavila ovaj mehanizam provjere integriteta”.
Prema istraživanju Centra za monitoring i istraživanje (CEMI) iz 2025. godine Stavovi, percepcije i iskustva građana o korupciji u Crnoj Gori navodi se da “velika većina ispitanika smatra da je korupcija uglavnom ili veoma prisutna u Crnoj Gori (71,4 odsto). Najgore ocijenjeni sektori u pogledu prisustva korupcije su zdravstveni sektor sa 44,5 odsto, policija sa 43,6 odsto i carina sa 42,8 odsto“.
,,Među građanima koji su u posljednjih 12 mjeseci imali kontakt sa određenim institucijama, skoro trećina onih koji su bili u kontaktu sa inspekcijama (28,9 odsto) navela je da se od njih tražio ili očekivao poklon, usluga ili dodatni novac. Isto je izjavilo 26,2 odsto ispitanika koji su imali kontakt sa zdravstvenim ustanovama, dok je 23,3 odsto onih koji su komunicirali sa policijom navelo isto iskustvo“, piše u ovom istraživanju.
“Biće da mu je bilo malo“
Ključni uzrok normalizacije mita u policiji i carini, ističu iz CEGAS-a, je “nedostatak adekvatnih kontrola koje imaju nesporan kontinuitet i institucionalnu snagu, nasuprot uvriježenoj mentalitetskoj matrici ‘imaš li nekoga tamo da mi završi ovo’, ‘ti si išao redovnim putem, ajde znamo tamo ljude završiće nam to da ne čekamo’”.
To pokazuju i slučajevi u kojima su građani i građanke Crne Gore procesuirani zbog pokušaja podmićivanja policijskih i carinskih službenika.
Tako je u martu 2024. jedan vozač iz Prijepolja zaustavljen na putu Šavnik-Žabljak zbog preticanja na punoj liniji. Kada su mu policajci rekli da mu slijedi kazna, pokušao je da “riješi stvar“ novčanicom od 10 eura, uz riječi: „Da vas častim, da popijete piće”. Policajci su mu odmah rekli da to ne pokušava i upozorili ga na to da je davanje mita krivično djelo, oduzeli mu novac i priveli ga. Sud ga je proglasio krivim, ali mu je zbog priznanja i ranije nekažnjavanosti izrekao samo uslovnu kaznu.
Ovakvih slučajeva bilo je i ranije.
Jedan Rožajac je 2018. godine, prilikom zamjene pasoša, u dokument gurnuo novčanicu od 10 eura uz objašnjenje službeniku “da mu je to nafaka, da popije kafu jer su im male plate”. Službenik je odbio mito i prijavio slučaj, a kada je načelnik suočio ovog građanina sa tim da pokušava da podmiti državnog službenika i da je to krivično djelo, ovaj je prokomentarisao: ,,Biće da mu je bilo malo”. Sud je ocijenio da je to jasan dokaz namjere davanja mita i osudio je ovog građanina na šest mjeseci zatvora.
U presudi Osnovnog suda u Kotoru iz, sada davne, 2008. godine, jedan Tivćanin ponudio je policajcu u Budvi 50 eura kako ovaj ne bi izrekao kaznu njegovom sinu zbog saobraćajnog prekršaja. Sud je utvrdio da je riječ o jasnom pokušaju davanja mita i odbacio odbranu okrivljenog da je novac bio “gest zahvalnosti“. Osudio ga je na uslovnu kaznu od tri mjeseca zatvora, na godinu provjeravanja i oduzeo mu novčanicu od 50 eura.
Iz Uprave carina za CIN-CG ističu da su najčešći oblici sitne korupcije pokušaji davanja novca, poklona ili “usluga“ carinicima i da su oni jasno zabranjeni novim Etičkim kodeksom, usvojenim u martu 2024. godine. ,,Kodeks propisuje da carinik ne smije tražiti niti primati bilo kakvu korist, bez obzira na vrijednost, niti prihvatati usluge ili povlastice koje bi ga dovele u zavisan položaj. Dozvoljeni su samo prigodni i protokolarni pokloni (olovke, kalendari, poslovni ručak nakon sastanka), ali uz obavezno prijavljivanje pretpostavljenom. Sve ostalo, uključujući i ‘sitne geste pažnje’ tretira se kao potencijalni rizik korupcije”, navode.
Iako su mjere poput rotacija, internih kontrola, Etičkog kodeksa i testova integriteta uvedene, očito je da se zbog njihove selektivne primjene i izostanka kontinuiteta nije uspjelo spriječiti ponavljanje slučajeva korupcije i mita.
I preporuke međunarodnih institucija odavno ukazuju na to da se korupcija u policiji i carinskoj administraciji ne može posmatrati kao niz izolovanih slučajeva, već kao simptom dubljih i kontinuiranih problema u sistemu.
U najnovijem Izvještaju o Crnoj Gori za 2025. godinu Evropska komisija (EK) konstatuje da su preporuke iz prethodne godine samo djelimično sprovedene, zbog čega ostaju u velikoj mjeri i dalje važeće. U tom izvještaju se navodi da “Crna Gora u narednoj godini treba posebno da se fokusira na smanjenje rizika od korupcije i infiltracije organizovanog kriminala u organe za sprovođenje zakona i pravosuđe, kroz snažne preventivne i integritetske politike, kao i obezbjeđivanje strožeg i efikasnijeg sudskog odgovora na otkrivene slučajeve“. Takođe se ističe potreba za hitnom reorganizacijom Ministarstva unutrašnjih poslova i policije, kako bi se ojačala prevencija korupcije i unutrašnja kontrola.
I u Izvještaju o Crnoj Gori za 2024. godinu EK je posebno naglasila potrebu da se hitno ojačaju institucijski kapaciteti za borbu protiv korupcije u sektorima policije i bezbjednosti, uključujući transparentna i meritokratska zapošljavanja, efikasno procesuiranje slučajeva srednje i visoke korupcije i povećanje nadzora nad MUP-om.
I Grupa zemalja Savjeta Evrope protiv korupcije (GRECO) je u svom Petom krugu evaluacije za Crnu Goru, objavljenom u avgustu 2024, preporučila izradu i primjenu integritetskih planova za policiju, uvođenje detaljnih provjera integriteta prilikom zapošljavanja i napredovanja, kao i uspostavljanje nezavisnog mehanizma za nadzor i prijavu zloupotreba u policiji, odvojenog od MUP-a. GRECO insistira i na jačanju sistema zaštite uzbunjivača, uz edukaciju policijskih službenika o etici, antikorupcijskim standardima i obavezama prijavljivanja koruptivnih radnji.
Slučajevi mita i korupcije u policiji i carini pokazuju da problem ne leži u nedostatku propisa, već u njihovoj neadekvatnoj i selektivnoj primjeni. Povremene akcije, rotacije službenika i ad hoc kontrole ne mogu dugoročno promijeniti sistem u kojem se isti obrasci ponavljaju iz godine u godinu. Bez trajnih reformi koje podrazumijevaju stalni, nezavisan nadzor, jasnu individualnu odgovornost i kontinuitet u sprovođenju mjera integriteta, borba protiv korupcije ostaje samo deklarativna.
Ovaj članak nastao je u okviru aktivnosti na projektu "Digni glas: za Crnu Goru bez korupcije" koji realizuje Centar za monitoring i istraživanje CeMI, uz podršku INL kancelarije Ambasade SAD u Crnoj Gori. Članak je finansiran iz granta Vlade Sjedinjenih Američkih Država. Izneseni stavovi, nalazi i zaključci pripadaju isključivo autoru i ne predstavljaju nužno stavove Vlade Sjedinjenih Američkih Država.
Bonus video:
