Prvo udruženje roditelja djece i omladine sa smetnjama u razvoju u Podgorici osnovano je 1997. godine i danas okuplja više od 130 korisnika. Predsjednik udruženja i jedan od osnivača Savo Knežević kaže da su tek uspostavljanjem Nezavisnog mehanizma za promociju, zaštitu i praćenje Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom, prije dvije godine, dobili stvarni uvid u to kako institucije sprovode Konvenciju.
Nezavisni monitoring mehanizam (NMM) je radno tijelo koje djeluje u okviru institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda i okuplja organizacije osoba s invaliditetom i udruženja roditelja djece i mladih sa smetnjama u razvoju, kako bi kroz sastanke i terenske posjete pratili kako se u praksi primjenjuju prava garantovana Konvencijom UN o pravima osoba s invaliditetom. Knežević kaže da su se, zahvaljujući NMM-u, različite organizacije osoba s invaliditetom udružile da rade zajedno na monitoringu, učestvuju u terenskim posjetama i izrađuju preporuke. Ipak, sa žaljenjem konstatuje da javni funkcioneri nikad ne dolaze u posjetu.
Na osnovu terenskih posjeta, zatečenog stanja i iskustava organizacija, NMM daje preporuke kako bi se unaprijedio pristup pravima, koje Zaštitnik upućuje Vladi, Skupštini, lokalnim samoupravama, sudovima i drugim nadležnim institucijama i ustanovama. Nakon toga, NMM prati njihovu realizaciju, s ciljem da promjene budu stvarne i vidljive u svakodnevnom životu djece i mladih sa smetnjama u razvoju, ali i odraslih osoba s invaliditetom.
“NMM je prvo i jedino tijelo zahvaljujući kojem je i uspostavljena saradnja između deset organizacija osoba s invaliditetom i javne uprave”, rekao je Knežević.
U skladu s međunarodno usvojenim principom “Ništa o nama bez nas”, NMM je omogućio da djeca, mladi i odrasle osobe s invaliditetom budu ravnopravno uključeni u proces monitoringa primjene Konvencije UN o osobama s invaliditetom. NMM je uspostavljen uz tehničku podršku Savjetnice za ljudska prava Kancelarije rezidentnog koordinatora UN-a u Crnoj Gori i predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori u okviru programa podržanog od Globalnog fonda za osobe s invaliditetom (Global Disability Fund).
Izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Marina Vujačić smatra da je značaj NMM-a nemjerljiv, jer predstavnicima pokreta za prava osoba s invaliditetom pomaže i omogućava da na terenu vide živi li Konvencija ili je, kako kaže, “pogažena”.
“Od ratifikacije Konvencije UN o pravima osoba s invaliditetom, NMM je jedna od najboljih stvari koje su se desile državi Crnoj Gori. To što osobe s invaliditetom u radu tog tijela učestvuju kao jednaki i ravnopravni članovi i članice, primjer je kako bi država i njene institucije, na svim nivoima vlasti i odlučivanja, trebalo da uključe reprezentativne organizacije osoba s invaliditetom. S druge strane, posebno važnim smatram održivost rada ovog tijela, od tehničke, do finansijske. Nesmetan rad NMM-a ne smije se zasnivati na entuzijazmu i dobrovoljnom radu ljudi koji ga čine, već za to treba obezbijediti redovna i dovoljna sredstva”, rekla je Vujačić.
Posebno ističe značaj terenskih posjeta, jer omogućavaju da se s pravnih okvira i zakona pređe na praksu i svakodnevni život.
“Zahvaljujući NMM-u, odlučnije i s više konkretnih primjera mogu da zagovaram Konvenciju, da govorim o njenom kršenju, pa i kad su u pitanju užasni primjeri iz prakse. Jedna sam od rijetkih ili jedina koja govori o prisilnoj kontracepciji, sterilizaciji, abortusu djevojčica i žena s invaliditetom i nakon deceniju, koliko o tome govorim javno, konačno su uslijedili i saznanje i potvrda, zahvaljujući aktivnostima NMM-a”, navodi Vujačić.
Sličnih i drugih primjera, nažalost, još je mnogo i svi ukazuju na, kako je rekla, suštinski i stvarni odnos prema osobama s invaliditetom ili djeci od najranijeg uzrasta.
“Ne pozivam slučajno ni nosioce funkcija i javnih ovlašćenja da više vremena provode na terenu, da i sami posjete ustanove, poput ustanova socijalne i dječje zaštite rezidencijalnog karaktera, kako bi se i sami uvjerili u to na koji način njihove odluke utiču na živote ljudi”, dodaje Vujačić.
Rad NMM-a biće dodatno uređen novim Zakonom o Zaštitniku, koji predviđa do 15 članova iz organizacija osoba s invaliditetom i udruženja roditelja djece i mladih sa smetnjama u razvoju, uključujući i jednog predstavnika institucije Zaštitnika.
Savjetnica u instituciji Zaštitnika Milena Krsmanović Iković kazala je da NMM predstavlja iskorak u jačanju nezavisnog nadzora nad sprovođenjem Konvencije u skladu s obavezama iz člana 33 stav 2 i 3 ovog Ugovora.
“Njegovo formiranje donijelo je jasnije smjernice nadzora, unaprijedilo dijalog i saradnju s organizacijama osoba s invaliditetom i doprinijelo većoj vidljivosti izazova s kojima se osobe s invaliditetom suočavaju. Kroz neposredan monitoring i praćenje NMM prepoznaje politike i prakse koje su zasnovane na pogrešnim pristupima invaliditetu te identifikuje barijere i prepreke za puno i ravnopravno ostvarivanje prava, kao i za učešće osoba s invaliditetom u životu zajednice. Izvještavanje NMM uvijek prate kako opšte, odnosno sistemske preporuke, tako i pojedinačne poruke koje se odnose na konkretan subjekat nadzora. I dalje postoje brojni sistemski izazovi, pa je potrebno obezbijediti da preporuke NMM imaju brže i dosljednije izvršenje, posebno na nivou sektora kao što su obrazovanje, zdravstvena zaštita, socijalna zaštita, pristupačnost u svim svojim segmentma, usluge podrške za život u zajednici, deinstitucionalizacija i druge oblasti. Za održivost i kvalitet NMM-a važno je zadržati i dalje produbiti učešće organizacija osoba s invaliditetom, jer upravo njihovo iskustvo, znanje i ekspertiza predstavljaju temelj za ispravnu procjenu stanja i planiranje daljih koraka”, kazala je Krsmanović Iković.
Očekuje se da budući rad NMM bude održiv, što znači da mora biti sistemski podržan od strane države, i da, na neki način, služi kao sistem ranog upozorenja na izazove i prepreke u implementaciji Konvencije UN o pravima osoba s invaliditetom.
Bonus video:
