Kotorsko tužilaštvo moraće da utvrdi da li je neko namjerno oborio dronove hrvatske kompanije tokom svjetlosne predstave dronovima koja je u ponoć na prelazu u Novu godinu prekinuta poslije osamdesetak sekundi na nebu iznad Starog grada u Budvi, ili su bespilotne letjelice pale zbog smetnje od drugih frekvencija iz okoline.
Vlasnik kompanije “Mirnovec pirotehnika” Franjo Koletić juče je u razgovoru za Vijesti, kategorično tvrdio da su dronovi namjerno oboreni protivdronskim ometačem - džemerom, “puškom” koja koristi elektromagnetni snop, i kakve obično posjeduju policija, vojska ili tajne službe.
Ekspert za elektronske komunikacije Srđa Mihaljević rekao je da uzrok pada dronova može biti namjerno ometanje, ali i nenamjerne smetnje iz okoline, refleksija i zasjenjenje signala od zgrada i terena, kao i kombinacija više faktora, što možda može utvrditi Agencija za elektronske komunikacije (EKIP).
Dron šou u novogodišnjoj noći, u organizaciji Turističke organizacije Budva, završio je fijaskom. Petnaestak sekundi nakon što je počelo lansiranje planiranih 600 letjelica sa platoa ispred Lučke kapetanije, one su počele da se vraćaju na plato i padaju u more. Neke su se u padu sudarale sa drugim dronovima koji su polijetali, sve dok, 40-ak sekundi kasnije, operater nije zaustavio lansiranje. Dronovi su padali još dvadesetak sekundi.
Koletić je rekao da je palo blizu 200 dronova zbog ometanja džemerima, a da su mnogi oštećeni.
“Kada su u zraku ušli u zonu gdje su bili ometani, ti dronovi su isprogramirani da čim osjete da nemaju više vezu sa našim softverom, oni se vraćaju najbržim putem u bazu. Kad su naišli na taj zid u zraku koji je bio ometan, oni su tu stali i počeli su se vraćati u bazu... I neki su oštećeni, neki su se normalno vratili, ali, naravno, pilot kad je vidio kakva je situacija, prekinuo je šou, bez tih 100 dronova se više šou nije mogao održati”.
On je rekao da su im iz američke kompanije Verge Aero koja proizvodi X7 dronove koje koriste, deset minuta nakon kontrole softvera za dron-šou preko daljinske kompjuterske aplikacije, dostavili i dijagram kvaliteta veze dronova sa satelitima.
“Imamo procedure, testove... koji se moraju odraditi kad se dron šou spoji. Sve je to funkcioniralo. Imamo i dijagram kvalitete veze. Kad smo počeli dizati dronove, tada se pojavila ekstremno visoka špica ometanog signala. Sve je jasno. Nije se to pojavilo slučajno”, rekao je Koletić.
“Njihov inženjer je izvukao sve fajlove šta se šoua tiče. Nakon deset minuta je došlo objašnjenje sa dijagramom veze. Rekli su da su dronovi u toliko i toliko sati džemirani i poslali su krivulju te veze, gdje se tačno vidi da je, kad su dronovi počeli, signal odjedanput bio katastrofalan. Prije toga je bio idealan”.
Istakao je i da je njegov sin, koji je bio i zadužen za šou, rekao da “nikada nije imao bolje spojene dronove”.
“Svi su dronovi bili povezani na 50 satelita praktički. Idealna veza, vrijeme je okej, sve je štimalo, više nego besprijekorno, dok on nije stisnuo plej, dok dronovi nisu krenuli gore. Tog momenta, očito je taj koji je mislio srušiti dronove, isto stisnuo svoj ometač, i usmjerio snop prema našim dronovima, i srušio nam dron-šou”.
Koletić je isključio mogućnost da je do pada dronova moglo doći zbog drugih okolnosti poput njihovih nenamjernih grešaka, otkazivanja baterija i smetnji zbog drugih signala.
“Mi imamo sto dron-šoua odrađenih širom svijeta... Ne može baterija zakazati na svim dronovima. Može nam se desiti da u šouu iscuri jedan, dva drona od šesto, da možda nešto ne štima, ali sve se to testira, sve postoji na kompjuteru, sve se pogleda, sve se vidi. Nema tu greške. Da je bilo kakva druga priča, dronovi se ne bi počeli dizati... Dron ovoga tipa ne može pasti, ne može doživjeti smetnje bez džemera. Džemeri su takozvane antidron puške, koje se koriste praktično u vojnoj industriji za sprečavanje napada dronovima”, rekao je on.
Koletić je kazao da do džemera ne može doći fizičko lice.
“Džemer posjeduje policija, vojska, tajne službe, aerodromi koji štite aerodrome od dronova i tako dalje. Znači to je ozbiljna priča. Iza toga ne stoji nikakav tinejdžer koji se htio malo poigrati - ovo je bila organizovana klopka, organizovano ometanje dronova, jer očito nekom nije bilo u interesu... da taj dron šou u Budvi uspije, neko se potrudio da to minira”, kazao je Koletić.
Izvori Vijesti iz bezbjednosnih službi tvrde da se ometač o kome govori Koletić može naći na crnom tržištu.
Mihaljević: Izgubljen je pouzdan GPS signal
Mihaljeviću, ekspertu za telekomunikacije, Vijesti su juče tokom dana zatražile komentar na osnovu video-snimaka pada dronova, da bi mu kasnije dostavile i dijagram koji su dobile od Koletića. On je rekao da se na grafikonu vidi kako se ponašao GPS signal na jednom dronu u trenutku incidenta.
“Na početku je signal stabilan: dron ‘vidi’ dovoljno satelita i tačno zna gdje se nalazi, da bi broj satelita koje dron prima počeo naglo da pada, dron iznenada “počinje da se gubi u prostoru””.
On kazao da dron automatski ulazi u zaštitne režime kada izgubi pouzdan GPS, pokušava da se vrati, spusti ili zadrži položaj.
“Ako se to isto desi većem broju dronova istovremeno, veoma lako dolazi do sudara i pada”.
Mihaljević je kazao da se, nakon uvida u dijagram, može zaključiti da se utisak o događaju znatno promijenio.
“Na osnovu novog tehničkog nalaza, posebno uvida u grafikon koji prikazuje ponašanje GPS signala tokom incidenta, slika događaja se u značajnoj mjeri mijenja. Do sada se govorilo o više mogućih uzroka - od tehničkog kvara i softverske greške, preko zagušenja radio-veza, do eventualnog ometanja. Sada prvi put imamo konkretan podatak koji pokazuje šta se dešavalo sa navigacionim signalom na samom dronu u trenutku incidenta. Iz grafičkog zapisa jasno se vidi da je u kritičnom periodu došlo do naglog pada broja satelita koje je dron primao i da se tačnost određivanja položaja drastično pogoršala. Jednostavno rečeno, dron je u tom trenutku ‘izgubio orijentaciju’ jer više nije imao pouzdan GPS signal i nije znao gdje se tačno nalazi”, rekao je Mihaljević.
Istakao je da takvo ponašanje nije uobičajeno u normalnim uslovima na otvorenom prostoru i ukazuje na ozbiljan poremećaj satelitske navigacije.
“Ovaj nalaz pokazuje da je GPS signal bio značajno poremećen, ali sam po sebi ne otkriva zašto se to desilo. Uzrok može biti namjerno ometanje, ali i nenamjerne smetnje iz okoline, refleksija i zasjenjenje signala od zgrada i terena, kao i kombinacija više faktora”, rekao je on.
Mihaljević je rekao da je moguće da je EKIP zabilježio smetnju signala.
“Ukoliko je smetnja GPS signala bila dovoljno jaka i prostorno raširena, tada je EKIP, kao nacionalni regulator koji raspolaže monitoring sistemom radio-spektra, mogao da registruje takav događaj. Ako je, međutim, smetnja bila vrlo lokalna, usmjerena ili kratkotrajna, moguće je da je snažno uticala na dronove, dok je istovremeno mogla ostati van dometa stacionarnih monitoring stanica EKIP-a”, objasnio je on.
Mihaljević ističe da je jezgro problema u gubitku pouzdanog GPS signala.
“Novi tehnički podaci jasno pokazuju da je jezgro problema bilo u gubitku pouzdanog GPS signala, ali je za potpuno objašnjenje događaja potrebna dalja analiza zapisa sa dronova u kombinaciji sa eventualnim podacima iz monitoring sistema EKIP-a. Tek na osnovu te kombinacije moguće je dati konačan, stručan i odgovoran zaključak o tome da li je u pitanju bilo namjerno ili nenamjerno ometanje, ili neki drugi tehnički uzrok”, rekao je on.
Vijesti od EKIP-a očekuju odgovore da li njihove monitoring stanice, koje se stalno nalaze u radu, imaju mogućnost da sa svojih lokacija registruju eventualno ometanje signala u području Budve, uzimajući u obzir udaljenost stanica, teren i položaj antena, posebno kada je riječ o spektru koji koriste GNSS sistemi i ISM opsezi (2,4 GHz i 5,8 GHz).
EKIP su Vijesti pitale i da li su u periodu 31. 12. 2025/01. 01. 2026, posebno između 23:30 i 00:30 časova, bile obuhvaćene frekvencije koje su relevantne za rad dronova, uključujući GNSS i ISM opsege i jesu li tom periodu zabilježene bilo kakve neuobičajene pojave u spektru, povećan nivo smetnji ili alarmni događaji.
Očekuje se i odgovor na pitanje da li bi se, po stručnoj procjeni, eventualno lokalno ometanje manjeg dometa u užem području događaja bilo moguće registrovati sa postojećih monitoring stanica.
Koletić, Vujošević i Jovanović neće da kažu koliko je plaćen “svjetlosni šou”
Turistička organizacija Budve i Opština Budva koja je osnivač najbogatije lokalne turističke organizacije u Crnoj Gori, nijesu raspisali javni poziv za dron šou iako je cijena te nabavke viša od 8.000, pokazuju podaci sa sajta Crnogorskih elektronskih javnih nabavki (CEJN).
Za taj posao, tvrdi direktorica TO Budva Ana Vujošević, nijesu ni morali raspisivati tender, jer je riječ o “Ugovoru o umjetničkom nastupu - predstavljanju vizuelnih svjetlosnih efekata na nebu”.
Ni ona, ni Koletić, nijesu htjeli da otkriju vrijednost ugovora.
“Shodno odredbi predmetnog ugovora predviđena je klauzula povjerljivosti, pa sve podatke u vezi sa ugovorenim iznosom, načinom plaćanja i ostalim podacima i informacijama nastalim u vezi sa ugovorom, ugovorne strane su označile kao poslovnu tajnu, i mogu se učiniti dostupnim, uz pisanu saglasnost druge ugovorne strane”, odgovorila je ona Vijestima.
Vlasnik kompanije Mirnovec pirotehnika takođe je rekao je da je to “poslovna tajna”.
Nakon što mu je rečeno da to nije privatni, već posao plaćen novcem građana Budve, kazao je da “on to nije dužan otkriti”.
“Nisam dužan nikome dati informaciju koliko sam šta naplatio, to nikada ne govorim... Na kraju krajeva i kad ugovor bilo kakav potpisujete negdje, za nešto, neki se klijenti koji plaćaju ograde da žele da to bude tajna, da nemate pravo o tome pričati. Ja se toga držim i mi se ponašamo strogo poslovno, samo mogu reći da takve stvari nisu jeftine, to su nekakve trendi stvari u svijetu, tako da to sigurno nije jeftino”, kazao je on.
TO Budva raspisala je 5. novembra tender za izbor najpovoljnijeg ponuđača za organizovanje novogodišnjeg vatrometa, na kome je prvorangirana ponuda kompnije “Mirnovec Montenegro”.
V. d. direktorice TO Budva Ana Vujošević zaključila je 4. decembra ugovor sa kompanijom “Mirnovec Pirotehnika” sa sjedištem u Samoboru, koji je potpisao izvršni direktor te hrvatske firme Franjo Koletić.
Hrvatska kompanija, kako stoji u ugovoru u koji su Vijesti imale uvid, obavezala se da za 48.272 eura (cijena sa uračunatim PDV) u novogodišnjoj noći izvede vatropmet, što je i učinjeno. U ugovoru se taksativno navodi kakav pirotehnički spektakl se traži, ali i šta je dužna hrvatska kompanija da ispuni i ukoliko ne, koje su posljedice.
Koletić je Vijestima kazao da budvanski scenario nije predviđen ugovorom, jer im se nikada ništa slično nije dogodilo, da su dronovi osigurani u Hrvatskoj, ali da je pitanje da li će im priznati štetu nastalu u Crnoj Gori.
“To je sad nekakva stvar naših sljedećih pregovora, razgovora itd.”, rekao je Koletić.
Vujošević tvrdi da je “u slučaju nepovoljnih vremenskih uslova, zabrane letjenja ili više sile ugovorom predviđena mogućnost određivanja novog termina realizacije”.
“Sve buduće aktivnosti ugovornih strana biće definisane u skladu sa Zakonom o obligacionim odnosima i pozitivnim propisima koji definišu predmetnu materiju, a nakon sprovedene istrage i utvrđenog počinioca”, kazala je ona.
Iz Opštine Budva nijesu juče odgovorili na pitanja Vijesti koliko je koštala organizacija dron šoua, da li je raspisan teneder, ni da li je, eventualno, zaključenim ugovorom predviđena klauzula obeštećenja u slučaju njegovog neodržavanja.
Lokalni odbor Nove srpske demokratije optužio je budvansku vlast za korupciju prilikom sklapanja tog posla koji se mjeri “stotinama hiljada eura”.
Oni su poručili da bi firma Mirnovec trebalo da kaže istinu - “kojim visokim funkcionerima su isplaćene desetine hiljada eura mita kako bi baš oni bili angažovani za ovaj posao”.
“Kafom su nam polivali dronove, stradali smo zbog politike”
Koletić je juče Vijestima rekao da su ih zaposleni u budvanskoj Lučkoj kapetaniji vrijeđali čim su krenuli da postavljaju dronove, ali i da su im letjelice polivali kafom.
Objasnio je da je to bio samo jedan od pokazatelja da nisu dobrodošli, nakon peripetija i navodnog trodnevnog maltretiranja pri uvozu dronova od strane policije i carine na graničnom prelazu i u carinskoj ispostavi u Kotoru.
“Ne ulazim u politiku, niti mene politika interesuje, niti pratim crnogorsku politiku, ali uglavnom, nekom nije bilo u interesu (da se dron-šou održi)”, rekao je Koletić.
Tvrdi i da su “stradali zbog politike”.
“Kada smo konačno došli u Luku Budva i ogradili gdje će biti dron šou, ljudi iz Lučke kapetanije vrijeđali su naše ljude, pitali: ‘Ko vam je dozvolio da se tu postavljate’? Čovjek u džezvi kuva kafu, izađe van i baci tu vodu i kafu na naš dron. Moji dečki su sve to istrpjeli. Krenuo je šou, dogodila se ova priča. Nemamo tu uopšte šta razgovarati. Obavijestio sam svoju ambasadu. Mi smo ovdje kolateralna žrtva, nama se ovdje nanijela ogromna finansijska šteta, a mi nismo ni luk jeli, ni luk mirisali”, rekao je Koletić.
NE PROPUSTITE
Dodao je da su oni profesionalci, da rade za sve nacije, nacionalnosti, stranke...
“Mi smo profesionalci. Dronove smo dizali za Tompsona u Hrvatskoj i dizali smo za Vučića u Srbiji dva puta - za Dan oslobođenja i Dan državnosti... Mi radimo za Arape, radimo za sve moguće nacije, nacionalnosti, stranke... Mi se ne bavimo politikom, ali ovdje smo, nažalost, bili uvučeni u politiku i stradali smo zbog toga”, kazao je on.
“Otvoriću softver istražiteljima, ali oni o tome pojma nemaju”
Koletić je kazao da je spreman da otvori softver crnogorskim istražiteljima ili stručnjaku koga angažuju, ali da “oni o tome pojma nemaju”.
“Šta bi oni utvrdili, kad oni o tome pojma nemaju? Na tom programu rade ljudi godinama. Oni su nama uzeli kompjuter. Prvo, oni ne mogu ući u softer, jer softer je u klaudu. Trebaju im šifre da bi uopće ušli u softer. A da uđu u softver, to je kao da ja uđem sad u softer na neku nuklearnu elektranu. Šta bi ja sa tim softverom radio. Ljudi godinama proučavaju taj softer da bi mogli nešto napraviti”, kazao je on.
Dodao je da im može omogućiti pristup softveru, dodajući da je to jedinstveni softver na svijetu, da su ga razvili Amerikanci i da ga znaju samo oni koji to rade.
“Ne može niko drugi o tome raditi. Koga će istraga angažovati? Mi smo jedina firma u regiji koja se time bavi. A o softveru uopšte neću pričati. Softver je američki, firma je iz Filadelfije, koja radi na tom softveru već godinama, i koja ima svoje ljude po svijetu koje je obučavala na tom softveru. Ko će biti taj stručnjak koji će tu sad nešto po softveru raditi. Ja mu ga mogu i otvoriti, a šta će on utvrditi?”, pitao je ističući da se policija u Crnoj Gori “svojski trudi” da njih okrivi.
“Maltene su se ponašali prema mom sinu kao da je on nekakav osumnjičeni, da je on kao za***o priču. O čemu pričamo? Dečko je lumen za takve stvari, ima iza sebe preko sto odrađenih dron-šoua. Nikad nije imao ni najmanjih problema. U najmanju ruku nama sve kontrolišu Amerikanci. Oni se spajaju preko tim vjuera da prekontrolišu da li je sve uredno. Mi smo nakon šoua odmah zvali Amerikance”.
Ometači dronova: Koje vrste postoje i kako funkcionišu u praksi
Ometači dronova su uređaji koji dronu “pokvare” komunikaciju ili navigaciju i time mu onemogućava normalan rad.
Najrasprostranjeniji su ometači signala upravljanja, koji prekidaju vezu između drona i osobe koja njime upravlja. Kada dron više ne prima komande, obično se zaustavi, automatski sleti ili pokuša da se vrati na početnu tačku - kao kad nestane interneta dok se gleda video.
Druga česta kategorija su GPS ometači, koji dron dovode u situaciju da ne može pouzdano da odredi svoju lokaciju. U takvim uslovima dron može da izgubi orijentaciju, da ne uspije da se vrati “kući”, ili da pređe u bezbjednosni režim poput lebdjenja ili prinudnog slijetanja - kao kad Google Maps pokaže pogrešnu lokaciju.
U praksi se često koriste i kombinovani ometači, koji istovremeno ometaju i upravljanje i GPS. Ovakvi sistemi važe za efikasnije, jer dronu istovremeno “nestaju” i komande i navigacija, što ga najčešće brzo primora da prekine let ili da pređe u automatski režim.
Posebno su karakteristične takozvane “puške” za ometanje dronova - uređaji koji izgledaju poput ručnog glomaznog oružja, ali ne ispaljuju municiju. Oni se usmjere ka dronu i ometaju signal u tom pravcu, što ih čini praktičnim za brzo reagovanje na terenu.
Za zaštitu važnih lokacija koriste se stacionarni anti-dron sistemi, koji se postavljaju oko aerodroma, državnih institucija i drugih osjetljivih objekata. Oni prate vazdušni prostor i mogu automatski da detektuju dron i aktiviraju ometanje, u zavisnosti od podešavanja.
Upotreba ometača u mnogim državama je strogo regulisana ili zabranjena za civile, jer ometanje radio-signala može imati posljedice i po druge uređaje i mreže u okolini.
Mulić: Očekujem da nadležni utvrde sve činjenice
Izvršna direktorica kompanije Mirnovec Montenegro Dalida Mulić kazala je Vijestima da osim onoga što su mogli da vide na terenu i putem medija, nema dodatna zvanična saznanja niti objašnjenja o uzrocima koji su doveli do pada dronova.
"Osim onoga što je do sada saopšteno u javnosti i što je u nadležnosti institucija da utvrde".
"Vlasnik kompanije gospodin Franjo Koletić, sa iskustvom u realizaciji dron show programa, bio je angažovan na realizaciji projekta u svojstvu vlasnika kompanije. Gospodin Koletić je založio kompletnu opremu i preuzeo punu odgovornost kako bi Budva, kao metropola crnogorskog turizma, dobila jedinstven novogodišnji program", kazala je ona.
Ističe i da im je od početka poslovanja bezbjednost apsolutni prioritet:
"I u tom kontekstu posebno ističemo da smo zahvalni što u ovom događaju nije bilo povrijeđenih, što smatramo najvažnijom činjenicom".
Objasnila je da je njen angažman u tom projektu bio usmjeren na administrativno-organizacione poslove i koordinaciju ljudi na terenu, dok je tehnička realizacija sprovedena od strane tima kompanije Mirnovec pirotehnika, sa dugogodišnjim iskustvom u ovoj oblasti.
"Usljed okolnosti van naše kontrole, planirani doživljaj prvog dron show programa u Crnoj Gori nije mogao biti ostvaren. Događaj je, nažalost, rezultirao značajnom materijalnom štetom, uključujući oštećenje više od 200 dronova, a tačne razmjere biće poznate nakon završetka svih tehničkih i institucionalnih provjera. U ovom trenutku očekujemo odgovore nadležnih institucija, koje su pozvane da utvrde sve relevantne činjenice i o svojim nalazima obavijeste javnost", poručila je Mulić.
Bonus video:
