Svečanom sjednicom u sali Centra za kulturu danas je obilježen Dan opštine Bijelo Polje.
Obilježavajući 81 godinu od oslobođenja, prije svečane sjednice predstavnici Opštine, političkih i drugih organizacija na Spomenik palim borcima položili su vijence.
Otvarajući sjednicu predsjednica SO Bijelo Polje, Selma Omerović je kazala da danas obilježavamo Dan opštine Bijelo Polje – datum koji u kolektivnom pamćenju tog grada ima posebno mjesto.
"To je dan oslobođenja, dan kada je Bijelo Polje potvrdilo svoju opredijeljenost za slobodu, antifašizam i vrijednosti koje su utkane u temelje savremene Crne Gore. Ovaj datum je podsjetnik da sloboda nikada nije bila poklonjena, već izborena, i da svaka generacija ima obavezu da je čuva i potvrđuje – ne samo riječima, već i djelima, posebno kroz rad institucija”, kazala je Omerović.
Godina koja je iza nas, naglasila je ona, bila je dinamična, zahtjevna, radna i uspješna.
"Skupština je pokazala da ima snagu da funkcioniše kao demokratsko tijelo – da sasluša, da preispita i da, kada je potrebno, donese odluke koje jasno odražavaju vrednosni okvir naše zajednice. U tom duhu, posebno smo ponosni što smo potpisali Sporazum o saradnji, odnosno bratimljenju, između Opštine Bijelo Polje i Opštine Novi Grad Sarajevo. Taj čin nije samo formalni dokument, već snažna poruka povezivanja, prijateljstva i zajedničkog opredjeljenja za mir, saradnju i međusobno uvažavanje. Bijelo Polje i Novi Grad Sarajevo povezuju iste vrijednosti - antifašizam, multikulturalnost i poštovanje ljudskog dostojanstva i upravo na tim temeljima gradimo mostove koji prevazilaze granice", kazala je ona.
Ističući da je Bijelo Polje grad bogate istorije, Omerović je istakla da javna sjećanja, priznanja i simboli moraju biti u skladu sa vrijednostima slobode, mira, antifašizma i ljudskog dostojanstva, jer samo takvi mogu biti most između prošlih borbi i budućih generacija.
"U tom kontekstu, odluka o oduzimanju nagrade presuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću predstavlja jasan i principijelan čin. Time smo pokazali da Bijelo Polje nema dileme kada je riječ o osudi zločina i poštovanju žrtava, i da u našem javnom prostoru nema mjesta za veličanje onih koji su svojim djelima gazili osnovne ljudske i civilizacijske vrijednosti”, kazala je ona.
Dodala je da je u protekloj godini značajna pažnja bila je posvećena razvoju i putne infrastrukture.
"Ulaganjima tokom prethodne godine uspjeli smo da unaprijedimo saobraćajnu povezanost i dođemo gotovo do svakog sela i domaćinastva, što ćemo i nastaviti u narednom periodu. Kvalitetna infrastruktura nisu samo putevi, to je preduslov za ostanak stanovništva na selu i bolji ekonomski razvoj. Sigurna sam da će se nakon toliko vremena, a uz podršku Vlade Crne Gore, nastaviti realizacija dva izuzetno značajna razvojna projekta – Đalovića pećina i ski centar Cmiljača. To su projekti koji prevazilaze lokalne okvire i koji imaju potencijal da dugoročno unaprijede ekonomiju, turizam i ukupni razvoj Bijelog Polja i sjevera Crne Gore”, istakla je Omerović, dodajući da će u narednom periodu posebnu pažnju posvetiti privrednicima te opštine.
Predsjednik Opštine Petar Smolović je kazao da nas ovaj veliki dan podsjeća na snagu ideje slobode, na hrabrost ljudi koji su vjerovali da dostojanstvo nema cijenu i da se budućnost ne čeka – već gradi.
"Oslobođenje Bijelog Polja nije bilo samo istorijski čin. Bilo je to jasno opredjeljenje za slobodu, za pravdu i za vrijednosti na kojima i danas počiva savremena Crna Gora. Ta sloboda nije bila kraj puta, već njegov početak – početak odgovornosti da gradimo društvo jednakih šansi, međusobnog uvažavanja i trajnog napretka”, kazao je Smolović.
Danas, osam decenija kasnije, naglasio je on, sloboda se ne brani oružjem, već znanjem, radom, solidarnošću i vizijom.
"Ona se ogleda u kvalitetu života naših građana, u mogućnosti da mladi ostanu i grade budućnost u svom gradu, u sigurnosti porodica i u razvoju koji je ravnomjeran i održiv. U prethodnom periodu, lokalna uprava je bila vođena upravo tim principima. Nastojali smo da razvoj Bijelog Polja ne bude stvar improvizacije, već rezultat planiranja, odgovornog upravljanja i saradnje – sa državom, međunarodnim partnerima, privredom i, najvažnije, sa građanima. Razvoj koji se ne mjeri samo novim objektima i investicijama, već povjerenjem, stabilnošću i osjećajem pripadnosti ovom grad”, rekao je Smolović.
Jedini predstavnici iz Vlade i drugih opština koji su prisustvovali svečanoj sjednici bili su ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organzicacijama i predsjednik OO BS Ernad Suljević i predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović.
Odbornici Bošnjačke stranke krajem prošle godine su nedolaskom blokirali rad Skupštine opštine Bijelo Polje, zbog čega nije izglasan budžet, a predsjednik Opštine donio odluku o privremenom finansiranju.
Na svečanosti su nastupile operska diva Olivera Tičević, kao i učesnica Dječjeg eurosonga Asja Džogović.
Nakon svečane sjednice gosti su uz koktel imali priliku da uživaju u izložbi slika sa VII Internacionalnih likovinih susreta "Slikari Lazovići" u galeriji Centra za kulturu.
Pored Nagrada "3. januar" koje su dodijeljene Tarzanu Miloševiću i i Radmila Radović Radović, uručene su i plakete i zahvalnice.
Nagrađeni najbolji studenti
Ove godine opština Bijelo Polje nagradila je najbolje studente sa više fakulteta. Nagrađeni su: Luka Marković student druge godine master studija na Biotehničkom fakultetu u Podgorici prosjek 10, Stanica Nedović, studentkinja treće godine doktorskih studija na Pomorskom fakultetu u Kotoru, prosjek 9,60, Marijana Radović, studentkinja druge godine master studija na Biotehničkom fakultetu u Podgorici, prosjek 10, Aleksa Raičević, student druge godine master studija na Pravnom fakultetu u Podgorici, prosjek 10, Dušica Timotijević, studentkinja druge godine master studija na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, prosjek 10, Kristina Šćekić, studentkinja druge godine master studija na Biotehničkom fakultetu u Podgorici, prosjek 9,80, Zeko Hasanović, student četvrte godine osnovnih studija, Fakulteta islamskih studija u Sarajevu, prosjek 10, Matija Pavićević, student četvrte godine osnovnih studija, Elektro-tehnički fakultet u Ljubljani, prosjek 9,73, Emina Višnjić, studentkinja treće godine osnovnih studija na Muzičkoj akdemiji na Cetinju, prosjek 10, Vesna Perošević, studentkinja treće godine osnovnih studija na Biotehničkom fakultetu u Podgorici, prosjek 9,82, Elena Lopiušina, studentkinja prve godine master studija na Filološkom fakultetu u Nikšiću, prosjek 10, Amina Pačariz, studentkinja pete godine studija na Medicinskom fakultetu - Farmacija, Podgorica prosjek 9,38 i Uroš Rabrenović, student četvrte godine osnovnih studija na Pravnom fakultetu u Beogradu, prosjek 9,25.
Bonus video:
