Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) izmijenilo je u protekloj godini kompletan zakonski okvir u obrazovanju i nauci i obezbijedilo rekordna ulaganja u infrastrukturu i digitalizaciju, kazala je resorna ministarka Anđela Jakšić Stojanović, navodeći da će 2026. biti godina u kojoj će reforme donijeti vidljive promjene u učionicama.
Jakšić Stojanović je u intervjuu agenciji MINA kazala da je 2024. bila godina temeljne pripreme, dok su tokom prošle započeti reformski procesi.
„Izmijenjen je kompletan zakonski okvir u oblasti obrazovanja i nauke, usvojeni su ključni strateški dokumenti, poput Strategije reforme obrazovanja 2025–2035 i Strategije karijernog vođenja i savjetovanja, a donesen je i veliki broj podzakonskih akata. Time su mnoga pitanja u sistemu prvi put dobila jasno i održivo normativno rješenje“, navela je Jakšić Stojanović.
Ona je kao veoma važno dostignuće u protekloj godini istakla uspostavljanje Fonda za izvrsnost u visokom obrazovanju i Fonda za dualno obrazovanje, kroz koje su dali snažniju podršku naučnoistraživačkoj zajednici i talentima, kao i realizaciju brojnih aktivnosti koji imaju za cilj podršku izvrsnosti na svim nivoima obrazovnog procesa.
Jakšić Stojanović je kazala da reforma obrazovanja ne bi bila moguća bez temeljnog revidiranja predmetnih programa – procesa koji će rezultirati izradom novih, savremenih udžbenika za sve nivoe obrazovanja.
“U završnoj je fazi i izrada Nacionalnog okvira kurikuluma, koji će predstavljati krovni strateško-normativni dokument za modernizaciju našeg obrazovnog sistema i usklađivanje sa evropskim standardima i potrebama društva 21. vijeka”, dodala je Jakšić Stojanović.
Kako je pojasnila, cilj Nacionalnog okvira kurikuluma je da uskladi nastavne planove i programe sa savremenim potrebama učenika, zahtjevima tržišta rada i društva zasnovanog na znanju, što podrazumijeva i sveobuhvatnu reviziju postojećih nastavnih sadržaja i izmjene udžbenika za sve nivoe obrazovanja.
Jakšić Stojanović je rekla da je ostvaren značajan napredak u oblasti digitalne transformacije obrazovanja i jačanja inovacionog ekosistema.
“Nabavili smo savremenu ICT opremu za sve škole u Crnoj Gori, modernizovali informacioni sistem MEIS i uveli brojne digitalne servise i usluge. Razvijamo nacionalnu digitalnu platformu Digionica i uspostavljamo EdTech laboratorije, čime postavljamo temelje za savremen, digitalno opremljen i inovacijama otvoren obrazovni sistem”, navela je Jakšić Stojanović.
Ona je kazala da je veliki fokus stavljen i na obrazovnu infrastrukturu, navodeći da je u prethodnom periodu uloženo više od 100 miliona eurau izgradnju i rekonstrukciju škola i vrtića širom Crne Gore, uz podršku Evropske investicione banke, Razvojne banke Savjeta Evrope, EBRD-a i Ambasade SAD.
Jakšić Stojanović je kazala da je gotovo svaka opština imala makar jedan značajan infrastrukturni projekat i da su završeni ili započeti radovi na brojnim osnovnim i srednjim školama, vrtićima i ustanovama visokog obrazovanja.
“Ako bih morala da izvojim neke, to su na prvom mjestu projekti koje smo realizovali u saradnji sa Ministarstvom javnih radova, a koji su finansijski bili zahtjevniji poput adaptacije devet srednjih stručnih škola, za šta je izdvojeno oko šest miliona eura, zatim završetak novog objekta OŠ „Vladimir Nazor”, za šta je izdvojeno oko 7,2 miliona eura, kao i završetak radova na objektu Arhitektonskog fakulteta”, navela je Jakšić Stojanović.
Govoreći o školi u podgoričkom naselju Siti kvart /City kvart/, čija izgradnja je planirana kroz projekt sa EIB-om, Jakšić Stojanović je navela je da je glavni projekat za novu osnovnu školu završen i revidovan, te da se početak radova očekuje u prvoj polovini ove godine.
“U toku je tenderska procedura za odabir stručnog nadzora, dok se do kraja mjeseca očekuje raspisivanje tendera za odabir izvođača radova. Škola će imati 30 učionica za učenike sva tri obrazovna ciklusa, sa kabinetima, fiskulturnom salom, bibliotekom, prostorom za produženi boravak, kao i sadržajima za izvođenje nastave na otvorenom”, precizirala je Jakšić Stojanović.
Kada je riječ o vrtiću u Sity kvartu, Jakšić Stojanović je navela da je idejno rješenje dostavljeno Glavnom državnom arhitekti i da se čeka dobijanja saglasnosti kako bi projektant, na osnovu usvojenog idejnog rješenja, mogao da nastavi izradu glavnog projekta.
“Prema ugovoru, rok za izradu glavnog projekta je tri mjeseca, nakon čega slijedi njegova predaja na reviziju, što je naredni korak ka raspisivanju tendera”, rekla je Jakšić Stojanović.
Na pitanja u vezi sa izgradnjom nove škole i vrtića na Zabjelju, Jakšić Stojanović je rekla da je Zabjelo jedno od najbrže rastućih naselja u Podgorici i da je zbog toga apsolutni prioritet rasterećenje kapaciteta postojećih vrtića i škola.
Kako je navela, u tom cilju započeta je izgradnja paviljona OŠ „Oktoih“, koji će imati 11 učionica, a koji bi trebalo da bude završen u roku od godinu od početka radova.
Jakšić Stojanović je kazala da su za izgradnju nove škola iza nekadašnjeg Titeksa dobijeni urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju, da je Glavni grad ustupio zemljište i da je u toku priprema projektnog zadatka za izradu idejnog rješenja i glavnog projekta.
Govoreći o budžetu za ovu godinu, Jakšić Stojanović je kazala da su sredstva značajna, ali da ulaganja u obrazovanje nikada nijesu dovoljna.
Prioriteti će, prema njenim riječima, biti infrastruktura, digitalizacija, stručno usavršavanje nastavnika, podrška ranjivim grupama i finansiranje istraživačkih projekata.
“Među najznačajnijim infrastrukturnim projektima u narednom periodu izdvajam izgradnju nove gimnazije u Podgorici, sportskih sala u Andrijevici i na Cetinju, nove osnovne škole na Starom aerodromu, nadogradnju OŠ „Vlado Milić“, novih vrtića u Baru, u Podgorici (Stari aerodrom i Zlatica), Ulcinju, Bijelom Polju, Beranama i Kotoru”, navela je Jakšić Stojanović.
Kako je istakla, u narednom periodu planirana je nova, značajna nabavka IT opreme, kao i specijalizovane opreme za srednje stručne škole, kako bismo obezbijedili da učenici uče i rade u okruženju koje prati savremene tehnološke i tržišne zahtjeve.
Jakšić Stojanović je kazala da je napraviti obrazovni sistem po mjeri savremenog djeteta, sa jasnom vizijom budućnosti koja donosi brze i duboke promjene, a koje obrazovanje mora da prepozna i prati, izuzetno zahtjevan zadatak, ali da za nju predstavlja i veliki profesionalni i lični izazov.
“Upravo zato nećemo stati na postignutim rezultatima, niti ćemo se zadovoljiti normativnim i strateškim promjenama, jer nas očekuje najvažniji dio posla - konkretne promjene koje će se neposredno osjetiti u učionici, u svakodnevnom iskustvu naših učenika i nastavnika”, rekla je Jakšić Stojanović.
Ona je kazala da ovu godinu vidi kao period u kojem će uslove rada i učenja, ali i cjelokupan kurikulum, sistematski prilagođavati normativnom okviru koji su izmijenili.
“To znači da 2026. doživljavam kao godinu u kojoj će biti postavljen temelj reforme u kojoj će djeca, prosvjetni radnici i roditelji jasno osjetiti konkretne promjene u kvalitetu nastave, u ambijentu škole i u svakodnevnom obrazovnom iskustvu”, navela je Jakšić Stojanović.
Očekuje, kaže, sistemske promjene u praksi i načinu predavanja, snažniji fokus na usvajanje funkcionalnog znanja, kao i jasno usmjeravanje na prepoznavanje individualnih sklonosti svakog djeteta i podsticanje njihovog punog razvoja.
Naglasak će, dodala je Jakšić Stojanović, biti na školi koja uči djecu kako da razmišljaju, sarađuju, rješavaju probleme i snalaze se u savremenom društvu, a ne samo da reprodukuju činjenice.
“Svjesna sam da je ovo proces koji nije ni brz ni jednostavan, već zahtijeva kontinuitet, istrajnost i partnerski odnos svih aktera u obrazovanju. Ipak, kada postoji iskrena politička volja i društvena spremnost da se sistem unaprijedi, duboko vjerujem da Crna Gora može i treba da bude prepoznata kao zemlja obrazovanja, nauke i inovacija”, kazala je Jakšić Stojanović.
Na pitanje u vezi sa mogućnostima za povećanje plata prosvjetnim radnicima u ovoj godini, Jakšić Stojanović je kazala da su zadovoljni i motivisani prosvjetni radnici jedan od ključnih preduslova za unapređenje obrazovnog sistema, navodeći da je poboljšanje njihovog materijalnog i profesionalnog položaja trajni prioritet Ministarstva i da će se uvijek boriti za to da se u svom poslu osjećaju cijenjeno, zaštićeno i u svakom smislu uvaženo.
“Da to nijesu samo deklarativne poruke, pokazali smo i u prethodnom periodu kroz uvećanje zarada zaposlenih u prosvjeti, kao i kroz mjere kojima smo nastojali da ublažimo negativne efekte primjene centralizovanog obračuna zarada”, rekla je Jakšić Stojanović.
Govoreći o mogućem dodatnom uvećanju zarada i koeficijenata, Jakšić Stojanović je podsjetila da se pitanja plata u javnom sektoru rješavaju u okviru ukupne fiskalne politike države i kroz dijalog sa svim socijalnim partnerima, uz obavezno vođenje računa o održivosti javnih finansija.
“Ministarstvo će, u tom okviru, pratiti i sprovoditi politiku zarada u javnom sektoru kako bude definisana u narednom periodu, te pružiti jasnu podršku svakom rješenju koje vodi ka unapređenju materijalnog položaja zaposlenih u obrazovnom sistemu”, poručila je Jakšić Stojanović.
Jakšić Stojanović je istakla da je deficitarnost kadra, posebno u predmetima kao što su matematika, fizika i hemija, jedan od ozbiljnih sistemskih izazova, ali da se istovremeno suočavaju i sa sve većim nedostatkom vaspitača i učitelja.
Ona je kazala da za prevazilaženje tog problema primjenjuju i privremena rješenja, poput angažovanja penzionisanih profesora, ali su preduzete i mjere kroz povećanje upisnih kvota, otvaranje novih studijskih programa i dodjelu 100 stipendija za studente koji se opredjeljuju za deficitarna zanimanja.
“Svjesni smo da jedan od razloga slabijeg interesovanja za ova zanimanja leži u manjoj atraktivnosti nastavničkog poziva u poređenju sa drugim profesionalnim mogućnostima koje se nude nakon završetka studija. Zato će Ministarstvo nastaviti da intenzivno radi na unapređenju statusa prosvjetnih radnika, kako materijalnog, tako i profesionalnog, kao i na podizanju ugleda nastavničke profesije u društvu”, poručila je Jakšić Stojanović.
Komentarišući najavljenu odluku Glavnog grada o subvencionisanju 50 odsto troškova produženog boravka, Jakšić Stojanović je kazala da MPNI podržava svaku inicijativu koja olakšava položaj roditelja i pruža dodatnu podršku djeci.
Ona je istakla da Ministarstvo sa lokalnim samoupravama ostvaruje dobru saradnju i da je pitanje produženog boravka jedan od većih izazova u obrazovno-vaspitnim ustanovama, posebno u Podgorici.
„Zbog preopterećenosti kapaciteta škola, naročito na jugu zemlje i u glavnom gradu, organizovanje produženog boravka predstavlja ozbiljan izazov za obrazovno-vaspitne ustanove“, navela je Jakšić Stojanović.
Prema njenim riječima, interesovanje roditelja za produženi boravak postoji, a kadrovski kapaciteti nijesu prepreka za njegovu realizaciju.
„Problem nije u kadrovima, već prije svega u nedovoljnim prostornim kapacitetima školskih objekata, koji u ovom trenutku ne omogućavaju da se produženi boravak organizuje u svim školama“, kazala je Jakšić Stojanović i poručila da je proširenje i unapređenje školskih kapaciteta jedino dugoročno rješenje tog pitanja.
Komentarišući napredak učenika Crne Gore na TIMSS testiranju, Jakšić Stojanović je kazala da su prvi pozitivni pomaci vidljivi, ali da će puni efekti reforme biti mjerljivi tek u godinama koje dolaze.
Kako je navela, Crna Gora još nije postigla željeni nivo na međunarodnim testiranjima, ali Strategija reforme obrazovanja 2025–2035. predviđa set mjera i aktivnosti kojima će se unaprijediti rezultati učenika.
“Želimo da naša djeca stiču znanja koja su funkcionalna i primjenjiva, da kritički promišljaju, rješavaju probleme služeći se logikom i kreativnošću, i da iz škole izađu sa vještinama koje su od suštinskog značaja za kvalitetan život u savremenom društvu, kako bi Crna Gora bila prepoznata kao zemlja znanja, koja sopstvene resurse koristi za održiv rast, razvoj i jačanje svog mjesta u Evropskoj uniji”, rekla je Jakšić Stojanović.
Bonus video:
