U Centru za neonatologiju Instituta za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore nema dovoljno ljekara i medicinskih sestara, a glavni razlog za to je nezainteresovanost za bavljenje tom granom medicine, kazala je načelnica Centra Lidija Banjac.
Ona je u intervjuu Agenciji MINA rekla da u Centru radi osam neonatologa, 12 visokih medicinskih sestara i 42 medicinske sestre sa srednjom stručnom spremom.
„Prema standardima, Centar nema dovoljan broj ljekara i sestara. Glavni razlog za takvo stanje je nezainteresovanost mladih ljekara i medicinskih sestara za neonatologiju, o čemu govori činjenica da se na raspisane konkurse ne javlja dovoljan broj kandidata“, kazala je Banjac.
Kako je navela, posljednjih deset godina stopa preterminskih porođaja u Crnoj Gori, kao i u većini evropskih zemalja, kreće se od sedam do deset odsto, što znači da se svaka deseta beba u Crnoj Gori rodi prijevremeno.
„U prethodnom periodu stopa je bila od 4,5 odsto do šest odsto, što nedvosmisleno ukazuje na porast incidence preterminskih porođaja“, dodala je Banjac.
Ona je kazala da Centar za neonatologiju zbrinjava svu ugroženu preterminsku novorođenčad Crne Gore, što čini 60 odsto od ukupnog broja preterminske novorođenčadi.
„Isto tako, preterminska novorođenčad čine čine 60 odsto naše hospitalizovane novorođenčadi“, rekla je Banjac.
Na pitanje da li Centar raspolaže savremenom medicinskom opremom koja je neophodna za uspešno zbrinjavanje i liječenje preterminske novorođenčadi, ona je odgovorila potvrdno.
„Respiratori koje mi imamo su najsavremeniji Dräger-ovi aparati, koji se koriste i u neonatalnim centrima u Njemačkoj i drugim zemljama centralne Evrope. Ne postoji značajno zastarjela oprema, ali bi dodatni kapaciteti (više inkubatora i respiratora) bili korisni“, navela je Banjac.
Na pitanje da li zaposleni u Centru za neonatologiji redovno prolaze stručne obuke i edukacije koje se odnose na njegu prijevremeno rođenih beba, ona je odgovorila da se svake godine usvaja plan kratkoročnih i dugoročnih edukacija za ljekare i sestre.
Ljekari, kako je kazala Banjac, redovno učestvuju na svjetskim i evropskim kongresima.
Ona je dodala da su skoro svi ljekari Centra prošli jednogodišnje subspecijalističke studije iz neonatologije.
Za medicinske sestre se, kako je kazala Banjac, organizuju boravci u referentnim centrima ili edukacije sa ekspertima.
Odgovarajući na pitanje šta bi bio najveći iskorak koji bi država trebalo da napravi kako bi unaprijedila brigu o prijevremeno rođenim bebama, ona je rekla da je Crnoj Gori potreban veći Centar za neonatologiju, odnosno Institut za neonatologiju sa savremenom opremom, koji bi primao i liječio svu ugroženu preterminsku i terminsku novorođenčad.
„U okviru ovog Centra trebalo bi da funkcioniše Banka humanog mlijeka, koja bi omogućila da se i najteži neonatološki pacijenti u Intenzivnoj njezi hrane majčinim ili donorskim mlijekom“, istakla je Banjac.
Upitana koji faktori najčešće dovode do prijevremenih porođaja, ona je kazala da je etiologija multifaktorijalna.
„Uzročni faktori se dijele na maternalne (bolesti majke, pušenje, stres), fetalne (urođene bolesti fetusa, nepravilna pozicija, višeplodna trudnoća), od strane porođajnih puteva i posteljice (insuficijencija grlića materice, odlubljivanje posteljice), infekcije“, navela je Banjac.
Govoreći o složenosti liječenja prijevremeno rođenih beba, Banjac je rekla da one zahtijevaju intenzivnu njegu i terapiju od samog rođenja, da su često potrebne reanimacije u porođajnoj sali, a da kasnije imaju dug i komplikovan klinički tok sa čestim pogoršanjima.
Kako je navela, najčešće komplikacije uključuju respiratornu insuficijenciju, sepse, nekrotizirajući enterokolitis i retinopatiju prematurusa.
„Liječenje zahtijeva adekvatan prostor, skupu opremu (respiratori, monitori, nCPAP-aparati, fototerapijske lampe, laminarne komore, infuzore, inhalatore, aspiratore) i visokoedukovan kadar“, istakla je Banjac.
Na pitanje koliko je važna rana intervencija, ona je odgovorila da je to ključno za pravilan razvoj visokorizične preterminske novorođenčadi, pa habilitacioni tretman započinju još u Centru.
Nakon otpusta, kako je kazala Banjac, nastavlja se sa različitim oblicima fizikalnog tretmana u domovima zdravlja, ili centrima koja se bave fizikalnom terapijom.
Ona je rekla da se za veliki broj preterminske novorođenčadi tretman dalje nastavlja u Institutu za fizikalnu terapiju u Igalu.
„Fond zdravstva Crne Gore pokriva troškove boravka u Institutu (tri ture u trajanju od 21 dana u prvoj godini, a zatim dvije godišnje), što nas stavlja ispred zemalja u okruženju“, navela je Banjac.
Bonus video:
