Efikasan Ustavni sud, dosljedna primjena pravnih ljekova i digitalizacija sistema ključni su za smanjenje broja predstavki Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava (ESLJP) i jačanje povjerenja građana u domaći pravosudni sistem, poručio je novoimenovani zastupnik države pred Sudom u Strazburu, Mirko Đuković.
Đuković je u intervjuu agenciji MINA kazao da će njegovi prioriteti u radu biti jačanje kapaciteta i vidljivosti kancelarije Zastupnika, sistemska analiza presuda ESLJP kako bi se unaprijedila zaštita ljudskih prava i sloboda, kao i aktivno povezivanje pravosuđa, institucija i akademske zajednice radi efikasnije i preventivne zaštite prava građana Crne Gore.
On je funkciju zastupnika Crne Gore pred ESLJP preuzeo nakon 15 godina rada u akademskom i civilnom sektoru, a najveća motivacija mu je, kako je rekao, bila želja da doprinese zaštiti ljudskih prava.
“Ono čemu sam svjedočio u deceniji koju sam proveo van Crne Gore je nužnost povezivanja akademije sa svim akterima u društvu, i stoga sam čvrsto opredijeljen da radim na tom umrežavanju sa pozicije zastupnika”, kazao je Đuković.
On je ukazao na važnost pripreme Crne Gore za predsjedavanje Savjetom Evrope od novembra ove godine, ocjenjujući da može doprinijeti u građenju međunarodnog ugleda zemlje.
Đuković smatra da kancelarija Zastupnika mora biti vidljiva i u domaćem sistemu i na međunarodnoj sceni.
“Kancelarija Zastupnika nije izolovano ostrvo koje priprema odbrane Crne Gore pred Sudom u Strazburu, već aktivno doprinosi sistemu da se smanji kršenje prava. Kancelarija mora biti vidljivija, kako u domaćem sistemu, tako i na međunarodnom planu, jer je ona prvo lice Vlade i države u evropskom sistemu zaštite ljudskih prava“, rekao je Đuković.
Govoreći o izazovima koje je zatekao nakon preuzimanka funkcije, Đuković je kazao da kancelarija Zastupnika trenutno radi u skromnim uslovima i kapacitetima.
„Trenutno u punom kapacitetu rade samo dva pravnika – zamjenica i ja, što nije dovoljno za složenost predmeta koje vodimo. Nedostaju nam najmanje tri do četiri pravnika da bismo kancelariju učinili održivom. Odlazak jedne osobe u ovako malom timu direktno utiče na dinamiku i kvalitet rada“, upozorio je Đuković.
On je naveo da kancelarija Zastupnika ne priprema odbranu države pred ESLJP, već aktivno učestvuje u komunikaciji sa sudovima, tužilaštvom, ministarstvima i drugim institucijama, predlaže modele rješavanja predstavki i priprema prijateljska poravnanja i jednostrane deklaracije.
Đuković je posebno naglasio značaj kancelarije Zastupnika kada su u pitanju izvršenja presuda ESLJP.
„Presuda nije kraj postupka. Država ima obavezu da sprovede individualne mjere prema oštećenima, ali i opšte mjere koje sprečavaju ponavljanje povreda. Pored toga, postoje i radne grupe i tijela u kojima učestvujemo i doprinosimo, što takođe iziskuje vrijeme i ljudstvo“, rekao je Đuković.
Crna Gora se svrstava među zemlje sa najvećim brojem predstavki po glavi stanovnika, a Đuković razlog za to vidi u blokadi Ustavnog suda.
“Svaka blokada Ustavnog suda doprinosi povećanju predstavki u kojima se stranke, između ostalog, žale na dužinu trajanja postupka“, naveo je Đuković.
On je kazao da je pred Sudom u Strazburu trenutno aktivno šest slučajeva koji se odnose na Crnu Goru, od kojih su dva udružena.
„Neki su već ušli u fazu odgovora na prigovor stranke, dok za neke tek treba da pišemo prvi krug argumenata. Dva su predmeta u kojima smo se odlučili za prijateljsko poravnanje i jedan predmet u kojem Vlada izjavljuje jednostranu deklaraciju“, rekao je Đuković, napominjući da veliki broj predstavki Sud odbaci kao neprihvatljive, jer nijesu iscrpljena domaća pravna sredstva i da o tim predmetima Kancelarija često nema ni informacije.
Govoreći o izvršenju presuda Evropskog suda, Đuković navodi da Crna Gora trenutno ima sedam presuda pod “standardnim nadzorom” i jednu pod “pojačanim nadzorom” Komiteta ministara.
„Očekujem da neke od ovih koje su pod standardnim nadzorom budu uskoro zatvorene, što znači da je nivo izvršenja zadovoljavajući. Kroz dobru i aktivnu komunikaciju sa sudovima, tužilaštvom i ostalim institucijama radimo na primjeni opštih mjera. To znači da nam relevantni akteri u sistemu redovno dostavljaju informacije šta se preduzima, ili šta je već preduzeto i koji su rezultati tog rada u praksi, što mi dalje komuniciramo prema Strazburu“, naveo je Đuković.
Poštovanje ljudskih prava u Crnoj Gori Đuković ocjenjuje kao „umjereno ili mješovito“.
On je kazao da je Crna Gora kao vrijedni student, koji je uvijek tu, koji prati i učestvuje, ali na ispitu uvijek nešto nedostaje da to bude na većem nivou koji se očekuje od takvih studenata.
„Normativni okvir je u velikoj mjeri usklađen sa evropskim standardima, a postoji i iskustvo institucionalnog djelovanja. Ipak, ključni izazov je dosljedna primjena u praksi, posebno tamo gdje su potrebne sistemske reforme, stabilne politike i mjerljivi rezultati“, rekao je Đuković.
Odgovarajući na pitanje da li institucije štite prava dovoljno efikasno, Đuković je kazao da se u pojedinim oblastima vide pomaci, ali da efikasnost zaštite često ostaje ograničena zbog preopterećenosti sistema, dugih procedura i nedostatka pravovremenog reagovanja.
Kao posebno osjetljive oblasti u kojima vidi prostor za unapređenje izdvojio je bezbjednost novinara, uslove u zatvorima, stečajeve i prava radnika, položaj manjinskih zajednica, dužinu sudskih postupaka, zaštitu privatnosti i prava pacijenata.
“Sloboda izražavanja nije samo formalno pravo, već uslov demokratske kontrole vlasti. Važno je i da javni funkcioneri poštuju ulogu medija, jer je kvalitet javne rasprave direktno povezan sa zaštitom novinarskog rada”, istakao je Đuković.
Kada je riječ o uslovima u zatvorima, Đuković je kazao da se tu govori o pitanju ljudskog dostojanstva i zabrane nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja, pri čemu je jednako važno da nadzorni mehanizmi budu efikasni i da njihove preporuke daju konkretne rezultate u praksi.
On je rekao da su stečajevi i obeštećenje radnika oblast u kojoj se ljudska prava često doživljavaju apstraktno, a u stvarnosti imaju neposrednu socijalnu dimenziju, i poručio da radnici moraju imati realnu, a ne samo teorijsku zaštitu potraživanja, uz predvidive postupke i odgovornost za zloupotrebe.
Kada je u pitanju položaj manjinskih zajednica i njihova zastupljenost u javnom životu i donošenju odluka, Đuković je naglasio da su formalne garancije bitne, ali da se ravnopravnost mjeri stvarnim učešćem u institucijama, obrazovanju, javnoj upravi, medijima i procesima kreiranja politika.
Kako je naveo, pravo na suđenje u razumnom roku je jedno od pitanja koje najdirektnije utiče na povjerenje u vladavinu prava.
“Rješenja nisu samo u “bržem radu”, već u reformi upravljanja predmetima, rasterećenju sudova, razvoju medijacije i drugih alternativnih načina rješavanja sporova, kao i u jačanju kapaciteta sudske administracije”, istakao je Đuković.
On je upozorio da digitalna transformacija društva nosi rizike masovne obrade podataka, profilisanja i neovlašćenog dijeljenja informacija, naročito u javnim servisima, zdravstvu, bankarskom sektoru i telekomunikacijama.
“To su složena pitanja koja će tek dobiti puni epilog kroz sudsku praksu, pa je važno da institucije unaprijede kapacitete nadzora, preventivne standarde i edukaciju, kako bi se kršenja spriječila prije nego što postanu sistemska”, rekao je Đuković.
On je poručio i da pristup zdravstvenoj zaštiti, informisani pristanak, zaštita medicinske tajne, dostupnost terapija i djelotvorni mehanizmi prigovora moraju postati vidljiviji dio javne politike.
Kada je riječ o rješenjima, Đuković smatra da je zajednički imenilac mnogih problema ozbiljno ulaganje u digitalizaciju i jačanje digitalnih alata.
Prema njegovim riječima, digitalni sistemi mogu smanjiti administrativna uska grla, omogućiti bolje upravljanje predmetima i kvalitetnije praćenje rokova, a time olakšati rad sudske administracije i posebno sudskih savjetnika, koji nose veliki dio operativnog tereta pravosuđa.
“Ukratko, Crna Gora ima potrebne standarde i institucije, ali sljedeći korak je da se prava građana zaštite jednako i predvidivo u praksi”, rekao je Đuković.
Govoreći o reformi pravosuđa, Đuković je kazao da su dosadašnje reforme donijele određene institucionalne i normativne pomake, ali da je prerano govoriti o stabilnoj, mjerljivoj i široko osjećenoj efikasnosti sudova i tužilaštava.
“U praksi se i dalje vidi raskorak između reformskih rješenja „na papiru” i njihove svakodnevne primjene: opterećenost sudova, dugi rokovi, neujednačena praksa i administrativna uska grla ostaju među glavnim faktorima koji građanima stvaraju utisak sporog i nepredvidivog sistema”, istakao je Đuković.
Kako je naveo, efikasnost se ne mjeri samo brojem riješenih predmeta, već i kvalitetom obrazloženja, ujednačenošću postupanja i sposobnošću institucija da obezbijede djelotvornu zaštitu prava u razumnom roku.
Đuković je istakao da će smanjenje broja predstavki pred Strazburom biti moguće samo ako građani osjete da domaći sistem pruža djelotvorne pravne ljekove i pravovremenu i kvalitetnu sudsku zaštitu.
“Ključni uslovi su uvođenje i dosljedna primjena učinkovitih pravnih ljekova, ozbiljno ulaganje u digitalizaciju i upravljanje predmetima, rasterećenje sudova i jačanje kapaciteta sudske administracije i sudskih savjetnika, kao i ujednačavanje sudske prakse. Kada te promjene postanu vidljive u svakodnevnom iskustvu građana, može se očekivati i pad broja predstavki protiv Crne Gore u Strazburu”, naveo je Đuković.
Đuković je rekao da je funkcionalan Ustavni sud ključni “ventil” zaštite ljudskih prava u domaćem sistemu.
“Činjenica da postoji kvorum je važan korak, ali nije dovoljna ako se ne obezbijede efikasnost i nezavisnost u radu”, naglasio je Đuković.
Kako je naveo, veliki broj komuniciranih predmeta u kratkom roku treba posmatrati i kao očekivanu posljedicu ranije blokade suda, a ne kao „iznenadno pogoršanje” stanja ljudskih prava.
Đuković je kazao da donosioci odluka imaju ustavnu obavezu da omoguće Ustavnom sudu da odlučuje kvalitetno, pravovremeno i bez pritisaka, uz kandidate prepoznatljivog profesionalnog integriteta i iskustva.
„Kompletiranje sastava treba tretirati kao pitanje vladavine prava i pravne sigurnosti građana. Svaki dan odlaganja produžava trajanje postupaka, povećava rizik neujednačene prakse i slabi povjerenje u sistem, a posredno može povećati i potrebu građana da pravdu traže u Strazburu“, istakao je Đuković.
On smatra da je prelazak sa reaktivnog na preventivni pristup ključ za smanjenje budućih povreda ljudskih prava.
„Prvi korak je ozbiljna, institucionalizovana analiza dosadašnjih presuda i odluka, naročito onih koje ukazuju na strukturne slabosti: to nije samo „pregled grešaka”, već mapa rizika koja pokazuje gdje se povrede ponavljaju, koje kategorije slučajeva su posebno osjetljive i koje prakse proizvode najveći broj predstavki“, naveo je Đuković.
Takva analiza, kako je rekao, treba da služi i za identifikovanje potencijalnih budućih predstavki koje se mogu riješiti u domaćem sistemu kroz pravovremene korektivne mjere, bez potrebe da građani traže zaštitu u Strazburu.
Prema njegovim riječima, neophodno je uspostaviti jasne tačke komunikacije i koordinacije između institucija koje dijele odgovornost za zaštitu prava: sudova i tužilaštava, policije, upravnih organa, zatvorskog sistema, ombudsmana i resornih ministarstava.
„U praksi, povrede se često ne dešavaju zato što ne postoji norma, već zato što informacije ne „putuju”, odgovornost je rasuta, a reakcija kasni. Zato su potrebni standardizovani protokoli postupanja, zajednički indikatori rizika i redovni mehanizmi izvještavanja koji obavezuju institucije da uoče i adresiraju problem prije nego što preraste u povredu prava“, kazao je Đuković.
On je ukazao na značaj razvoja metoda i alata za praćenje, uključujući digitalne sisteme koji omogućavaju upravljanje predmetima, nadzor nad rokovima i evidentiranje obrazaca povreda.
Kako je naveo Đuković, digitalizacija olakšava rad administracije i sudskih savjetnika, smanjuje prostor za greške i selektivnost i omogućava da se odluke i preporuke, uključujući one koje se odnose na izvršenje presuda, prate kroz jasne pokazatelje.
„Kada se to poveže sa obukom kadrova i kulturom odgovornosti, dobijamo sistem koji ranije prepoznaje probleme i u većem broju slučajeva nudi djelotvorno rješenje unutar države“, zaključio je Đuković.
Bonus video:
