Osnovni sud u Podgorici odbio je kao preuranjen tužbeni zahtjev bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojim je tražio naknadu nematerijalne štete zbog navodne povrede časti, ugleda i dostojanstva, u iznosu od 5.000 eura.
Prvostepenom presudom, koju je donijela sudija Valentina Vuković, Đukanović je obavezan i da Agenciji isplati 500 eura na ime troškova postupka.
Sud je zaključio da je tužbeni zahtjev preuranjen, jer je zakonitost odluke ASK-a, na kojoj Đukanović zasniva tvrdnje o povredi prava ličnosti, predmet upravnog spora koji je u toku pred Upravnim sudom Crne Gore.
Đukanović je u tužbi i tokom postupka tvrdio da je Agencija nezakonito postupala donošenjem odluke od 10. februara 2025. godine, kojom je utvrđeno da kao javni funkcioner u toku 2019. godine nije dostavio izvještaj o prihodima i imovini u slučaju uvećanja imovine, čime, kako je navedeno u odluci, nije prijavio iznos od 16.741,24 eura.
Prema toj odluci ASK-a, riječ je o dugu po osnovu korišćenja Visa revolving kartice Atlas banke, koji je izmirio njegov sin Blažo Đukanović, a koji je Agencija tretirala kao prihod koji je morao biti prijavljen.
Đukanović je tvrdio da je takvom odlukom “predstavljen kao kriminalna i bahata osoba, nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i Crnoj Gori”, te da je Agencija postupala “sa jasnom i nedvosmislenom namjerom da se povrijedi pravo ličnosti tužioca”.
U presudi, u koju su “Vijesti” imale uvid, se navodi da je Đukanović tvrdio i da je odluka ASK-a donijeta uprkos činjenici da je Agencija, kako je naveo, imala uvid u dokaze iz kojih proizilazi da dug ne postoji, ali ih je “namjerno ignorisala”.
Posebno je osporavao javno objavljivanje odluke i njenog obrazloženja, tvrdeći da su time povrijeđeni propisi o zaštiti podataka o ličnosti i bankarskoj tajni, te da je Agencija objavom “omogućila manipulacije i nedopuštene radnje s ciljem diskreditacije”.
U tužbi je navedeno i da je član Savjeta ASK-a Mladen Tomović, u intervjuu datom “Vijestima” 13. februara 2025. godine, komentarisao odluku i najavio prosljeđivanje predmeta Specijalnom državnom tužilaštvu, što je Đukanović ocijenio kao prekoračenje ovlašćenja.
Agencija za sprečavanje korupcije osporila je navode tužbe, ističući da se radi o upravnom aktu čija se zakonitost ispituje isključivo u upravnom sporu, te da parnični sud nije nadležan da cijeni zakonitost odluke.
ASK je navela da je postupala u okviru zakonskih ovlašćenja, radi obezbjeđivanja transparentnosti, te da u odluci nijesu objavljeni podaci koji ne bi smjeli biti dostupni javnosti.
U odgovoru je istaknuto i da je sam Đukanović u postupku pred Agencijom naveo da je njegov sin uplatio sporni iznos, čime je, prema stavu ASK-a, potvrđeno postojanje promjene u imovini koju je bio dužan da prijavi.
Sud je u obrazloženju presude naveo da, prema Zakonu o obligacionim odnosima, odgovornost za štetu nastaje tek ako postoji protivpravna radnja, dok Zakon o parničnom postupku propisuje da će sud odbiti tužbeni zahtjev kao preuranjen ako činidba nije dospjela do zaključenja glavne rasprave.
“Imajući u vidu da se zakonitost odluke tužene, na koju se tužilac poziva kao osnov svog zahtjeva, ispituje u upravnom sporu koji je u toku pred Upravnim sudom Crne Gore, ovaj sud nalazi da je tužbeni zahtjev preuranjen”, navedeno je u presudi.
Sud je naglasio da parnični sud ne može samostalno cijeniti zakonitost upravnog akta, jer bi time “posredno ocjenjivao zakonitost upravne odluke, što nije dopušteno”.
“U pravnom sistemu Crne Gore važi načelo prema kojem upravni akt proizvodi pravna dejstva dok ne bude poništen ili oglašen nezakonitim pravosnažnom odlukom nadležnog suda”, navodi se u obrazloženju.
Zbog toga, kako je ocijenjeno, ne postoji dospjelo potraživanje, jer “obaveza isplate ne može nastati dok nezakonitost upravnog akta, kao konstitutivni element odgovornosti, ne bude pravosnažno utvrđena”.
Sud je odbio kao preuranjen i dio tužbenog zahtjeva koji se odnosio na javnu objavu odluke ASK-a i izjavu člana Savjeta Agencije, navodeći da je i ta navodna šteta “sadržajno i uzročno povezana sa samom pobijanom odlukom”.
U presudi se navodi da se objava odluke i data izjava “ne mogu posmatrati izolovano od činjenice da je u vrijeme objave pobijana odluka bila važeći upravni akt koji je proizvodio pravno dejstvo”.
Osnovni sud je ukazao da ovom presudom nije odlučeno o pravu po suštini, te da ne postoji prepreka da Đukanović ponovo podnese tužbu za naknadu štete.
“Tužilac ima pravo da, nakon pravosnažnog okončanja upravnog spora ili eventualnog poništenja osporene odluke, ponovo podnese tužbeni zahtjev za naknadu štete, ukoliko smatra da za to postoje osnovi”, navedeno je u presudi.
“Vijestima” je iz ASK-a potvrđeno da neće uložiti žalbu na tu presudu.
Bonus video:
