Instiucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda pozvala je sve nadležne organe, političke aktere, medijske poslodavce i javnost da pokažu veće poštovanje prema novinarskoj profesiji, da se uzdrže od svih oblika pritisaka i prijetnji, te da aktivno doprinesu stvaranju ambijenta u kojem će novinari moći da rade slobodno, odgovorno i dostojanstveno.
Ukazuju i da, prema podacima Sindikata medija, najveći dio medijskih radnika i dalje ima plate ispod državnog prosjeka.
Institucija Zaštitnika čestitala je Dan novinara Crne Gore svim novinarima, urednicima i medijskim radnicima, izražavajući poštovanje prema njihovoj ulozi u zaštiti javnog interesa, unapređenju demokratskih procesa, promociji i zaštiti ljudskih prava i sloboda.
"S obzirom na činjenicu da sama novinarska udruženja ukazuju na brojne, dugotrajne i sistemske izazove sa kojima se medijski profesionalci u Crnoj Gori suočavaju, pozivamo sve nadležne organe, političke aktere, medijske poslodavce i cjelokupnu javnost da pokažu veće poštovanje prema novinarskoj profesiji, da se uzdrže od svih oblika pritisaka i prijetnji, te da aktivno doprinesu stvaranju ambijenta u kojem će novinari moći da rade slobodno, odgovorno i dostojanstveno. Veoma važan preduslov opštem unaprjeđenju ambijenta u ovoj oblasti svakako je poboljšanje radno-pravnog statusa novinara, na koji se takođe godinama ukazuje, a i pored toga najveći dio medijskih radnika i dalje ima plate ispod državnog prosjeka, prema podacima Sindikata medija", piše u saopštenju.
U tom kontekstu, kako su kazali, važno je posebno naglasiti nezavidan položaj lokalnih javnih emitera.
Podsjećaju da i Evropska komisija ukazuje na nedostatak socijalnog dijaloga, potrebu unaprjeđenja uslova rada, izostanak granskog kolektivnog ugovora u medijskoj industriji, nesigurne radne aranžmane i hronične probleme u oblasti medijske regulacije.
"U zabrinjavajućoj činjenici o broju napada na medijske radnike iz godine u godinu, dodatno zabrinjava činjenica da su novinarke posebno izložene rizicima, što potvrđuje i masovna podrška Deklaraciji o unapređenju bezbjednosti novinarki na Zapadnom Balkanu, iniciranoj od strane mreže SafeJournalists. Novinarke se i dalje suočavaju sa onlajn uznemiravanjem, prijetnjama, fizičkim zastrašivanjem, diskriminacijom i rodno zasnovanim nasiljem, što nerijetko vodi autocenzuri i narušavanju profesionalne autonomije", ističe Ombudsman.
Poručuju da zaštita novinara nije isključivo pitanje bezbjednosti jedne profesije, već suštinsko pitanje ostvarivanja ljudskih prava u cjelini.
"Slobodno, nezavisno i profesionalno novinarstvo predstavlja mehanizam putem kojeg građani ostvaruju pravo na informisanje, učestvuju u javnom životu i utiču na odgovornost i transparentnost procesa javne uprave i drugih društveno-političkih činilaca. Zbog toga napadi na novinare, pritisci, ekonomska nesigurnost i institucionalni nedostaci direktno ugrožavaju pravo javnosti da zna, slabe povjerenje u demokratske institucije i dovode do sužavanja prostora za slobodu izražavanja, kritičko mišljenje i društveni dijalog", dodaju.
U tom smislu, kako se navodi, zaštita dostojanstva, sigurnosti i profesionalne autonomije novinara predstavlja obavezu države i svih društvenih aktera u skladu sa međunarodnim standardima ljudskih prava.
"Svakako, ohrabrujuća je Odluka o obrazovanju Međuresorske radne grupe za uspostavljanje mehanizma za bezbjednost novinara, čime je Vlada Crne Gore načinila korak ka implementaciji Protokola za zaštitu novinara. Ipak, statistički podaci i iskustva sa terena jasno ukazuju da su dodatni i kontinuirani napori neophodni", piše u saopštenju.
Bonus video:
