Ministarstvo prosvjete nauka i inovacija (MPNI) protekle dvije godine počelo je niz aktivnosti za poboljšanje kvaliteta obrazovanja, ali složena politička realnost često vodi opstrukcijama neophodnih promjena i selektivnoj primjeni kriterijuma i politika, saopšteno je iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Viša pravna savjetnica u toj organizaciji Snežana Kaluđerović, povodom 24. januara Međunarodnog dana obrazovanja, kazala je da, pored određenih iskoraka, brojni izazovi u obrazovanju predstavljaju priliku za kritičko sagledavanje stvarnog stanja i pravaca razvoja obrazovnog sistema u Crnoj Gori.
U CGO, kako je rekla, ocjenjuju da je važno istaći posvećenost i zalaganje resorne ministarke Anđele Jakšić Stojanović i njenog tima, koji su u protekle dvije godine započeli niz aktivnosti za poboljšanje kvaliteta obrazovanja, kako reformom obrazovnih propisa, tako i rješavanjem zaostalih i pokretanje novih infrastrukturnih projekata.
"Ipak, složena politička realnost često vodi opstrukcijama neophodnih promjena i selektivnoj primjeni kriterijuma i politika u ovoj oblasti", navela je Kaluđerović u izjavi dostavljenoj medijima.
Ona je istakla da je ilustrativan primjer izostanak napretka u postupanju po krivičnim prijavama koje je CGO podnio protiv bivše ministarke Vesne Bratić zbog nezakonitih razrješenja za više od 220 direktora škola 2021. godine, čime je državi pričinjena šteta od blizu pola miliona eura.
"Iako je povećan nivo transparentnosti i izvještavanja u sektoru prosvjete, i dalje je prisutna selektivnost u izboru rukovodilaca obrazovnih ustanova, što je posljedica izraženog političkog uticaja u tim procesima", smatra Kaluđerović.
On je kazala da činjenica da skoro polovina osnovaca ima odličan uspjeh ukazuje na hiperinflaciju ocjena, dok podatak da osnovne škole imaju veći procenat učenika sa negativnim ocjenama nego srednje, otvara pitanja kvaliteta rane podrške, kriterijuma ocjenjivanja i pedagoških praksi.
Kaluđerović je ocijenila da u takvom sistemu postoji opasnost da se istinski nadareni učenici izgube u masi formalne izvrsnosti, kao i da ocjena izgubi svoju osnovnu svrhu mjerila znanja i kompetencija.
Ona je navela da je prema podacima MPNI-ija prethodnu školsku godinu čak 46,29 odsto učenika od 3. do 9. razreda završilo sa odličnim uspjehom, 28,08 odsto sa vrlodobrim, 20,49 odsto sa dobrim, 4,38 odsto sa dovoljnim uspjehom.
Kaluđerović je dodala da je prema tim podacima u prethodnoj školskoj godini 0,75 odsto učenika imalo jednu ili više negativnih ocjena, što čini ukupnu prolaznost od 99,34 odsto.
"U srednjim školama, 24,62 odsto učenika imalo je odličan uspjeh, 32,15 odsto vrlodobar, 34,44 dobar, 8,39 dovoljan, uz 0,4 odsto sa nedovoljnim uspjehom, uz ukupnu prolaznost od 99,55 odsto", istakla je Kaluđerović.
Prema njenim riječima, prošla godina donijela je važne reformske iskorake.
"Usvojen je dugo očekivani Zakon o visokom obrazovanju, koji predviđa fleksibilnije modele studiranja ali i propušta priliku da demokratizuje Univerzitet Crne Gore (UCG), kao i izmjene Opšteg zakona o obrazovanju, kojima su uvedene strože odredbe o odgovornosti roditelja, nastavnog kadra i obrazovnih ustanova", navela je Kaluđerović.
Ona smatra da je to osnov za jačanje kvaliteta i odgovornosti u sistemu.
Kaluđerović je navela da CGO godinama ukazuje na potrebu da diplome budu zasnovane na znanju, radu i zaslugama, a ne na trgovini, falsifikatima i pukom formalnom ispunjavanju uslova.
Ona je istakla da u tom kontekstu CGO pozdravlja odlučnost u borbi protiv lažnih diploma, kao i odluku Vlade da obustavi priznavanje inostranih diploma sa visokoškolskih ustanova u regionu koje su pod istragom.
"Ipak, neophodno je učiniti korak dalje i javnosti predočiti konkretne rezultate. Iako su u pojedinim sektorima formirane komisije za provjeru sumnjivih zvanja i diploma i nema zvaničnih i objedinjenih podataka o ishodima tih procesa, dok su sudske presude rijetke", kazala je Kaluđerović.
Ona je ocijenila pozitivnim što je Vlada opredijelila 500 hiljada eura za podršku izvrsnosti crnogorskim državljanima koji studiraju na renomiranim stranim univerzitetima.
"Ostaje otvoreno pitanje: da li je uz ovu podršku trebalo jasno definisati obavezu povratka znanja i rada državi koja je to obrazovanje finansirala? Izostanak ugovornih obaveza o radu u Crnoj Gori nakon završetka studija može dovesti u pitanje dugoročnu svrhu ove mjere", ocijenila je Kaluđerović.
On je dodala da se sa druge strane, ne mogu zanemariti ni hronični problemi u akademskoj zajednici, navodeći da je CGO ukazivao na slučajeve plagijata i kršenja etičkih kodeksa na UCG-u, od kojih su mnogi ostali bez adekvatne institucionalne reakcije.
Prema njenim riječima, nijesu jasni prioriteti u dijelu izdvajanja gotovo milion eura samo za primanja akademika CANU, uz njihov skroman doprinos reformama, a izostaje i kontrola diploma najviših funkcionera.
Kaluđerović je rekla da Međunarodni dan obrazovanja treba da bude podsjetnik da statistika nije zamjena za znanje, niti visoka prolaznost garantuje kvalitet.
"Obrazovni sistem mora istovremeno prepoznavati izvrsnost, sankcionisati pedagošku nekompetentnost i neetičnost, te graditi kulturu odgovornosti kroz istrajan rad i stvaralaštvo, i to od osnovne škole do najviših akademskih institucija", zaključila je Kaluđerović.
Bonus video:
