Burna i na momente veoma emotivna javna rasprava o Nacrtu odluke o urbanoj sanaciji za bespravno izgrađene objekte na Žabljaku pokazala je duboko nezadovoljstvo građana predloženim cijenama legalizacije, uz poruke da se zakon mora poštovati, ali da se istovremeno mora zaštititi stalno stanovništvo i spriječiti dodatno gašenje ionako opustjelih sela.
Veliki broj građana osporio je visinu naknada predviđenih nacrtom, ocjenjujući da su previsoke za lokalne prilike. Jedan od starijih mještana kazao je da je kuću u selu Javorje izgradio još 1989. godine i upozorio da bi zadržavanje ovakvih cijena bilo "za osudu".
"Sa kojim obrazom ste odredili ovolike cijene? Opština Žabljak je po ovom osnovu najskuplja u Crnoj Gori. Vidite li šta radite od nedužnog naroda? Treba li sa ovakvim odlukama da ugušite ionako prazna sela", pitao je on.
Jedan od učesnika rasprave poručio je da je za poštovanje zakona, ali da on mora biti u interesu građana. Naglasio je da se stalni mještani ne mogu stavljati u isti položaj sa vikendašima i ocijenio da je opština nespremno ušla u ovaj posao.
"Treba voditi računa o mještanima i pomoći ovo malo stanovnika koji stalno žive ovdje. Opština veoma malo radi za građane", kazao je on.
Posebno negodovanje izazvala je cijena za sela u trećoj zoni. Jedan od građana naveo je da je u selu Mala Crna Gora predložena cijena 113 eura po kvadratnom metru, iako je to selo, kako tvrdi, i po šest mjeseci odsječeno zbog snijega i bez struje.
"U Maloj Crnoj Gori 113 eura po metru kvadratnom je skandalozno. Mještani nemaju nikakve prihode, a mnogi su o svom trošku doveli vodu, struju i put. Tražimo da se vrati četvrta zona“, poručio je on.
Građani su više puta pitali šta konkretno dobijaju zauzvrat. Jedan od njih zatražio je da se precizira rok u kojem je lokalna uprava dužna da, nakon legalizacije, obezbijedi kanalizaciju i asfaltira prilazne puteve, ali na to pitanje nije dobio odgovor.
"Šta nudite ljudima na selu i koju infrastrukturu možete dovesti i kada? Po kom osnovu im uzimate novac", pitao je drugi učesnik rasprave.
Jedan od građana osvrnuo se i na odredbu o umanjenju od 90 odsto za pripadnike romske i egipćanske populacije, pa je pitao predsjednika opštine kako građani mogu da se "preorijentišu u Rome ili Egipćane" kako bi ostvarili taj popust.
Drugi građanin pitao je članice radne grupe na osnovu kojih kriterijuma su određene cijene i da li je moguće da umanjenje ide i do 90 odsto u drugim slučajevima, ali na to pitanje nije dobio precizan odgovor.
Predsjednik Opštine Žabljak Radoš Žugić ocijenio je da su predložene cijene visoke, ali da treba pronaći kompromis koji će zadovoljiti i interese građana i interese opštine.
"Objekti se neće legalizovati po četiri eura, kao po ranijoj odluci. Žabljak je zapljusnut divljom gradnjom i dosadašnje cijene su bile mizerne", kazao je Žugić.
On je dodao da bi različito određivanje cijena za domicilno stanovništvo moglo biti ocijenjeno kao diskriminacija i pasti na Ustavnom sudu, ali je najavio da će, na zahtjev građana, biti uvedena i četvrta zona.
Članica radne grupe Vukica Lalović iz Sekretarijata za urbanizam kazala je da bi značajno smanjenje cijena dovelo u neravnopravan položaj one koji su gradili legalno, ali je naglasila da predloženi dokument "nije sveto pismo" i da su korekcije moguće. Potvrdila je da će četvrta zona biti uvrštena u konačni prijedlog.
Na pitanje o kriterijumima za određivanje cijena, Lalović je kazala da joj je žao što ne može detaljnije odgovoriti jer je kolega ekonomske struke, koji je radio obračune, podnio ostavku i nije prisutan na raspravi.
Prema nacrtu odluke, naknada po metru kvadratnom iznosi 146,27 eura u prvoj zoni, 128,64 eura u drugoj i 113,26 eura u trećoj zoni. Naknada se umanjuje 50 odsto za objekte osnovnog stanovanja, dok je umanjenje od 90 odsto predviđeno za samohrane roditelje, lica sa invaliditetom, mlade bez roditeljskog staranja, porodice sa djecom sa smetnjama u razvoju, kao i pripadnike romske i egipćanske populacije. Za jednokratno plaćanje predviđen je dodatni popust od 15 odsto, a omogućeno je i plaćanje na rate – do 120 mjeseci za osnovno stanovanje i do 60 rata za ostale objekte. U slučaju plaćanja naknade na rate, vlasnik bespravnog objekta ima pravo da u bilo zahtijeva da ostatak duga na ime naknade plati jednokratno i u tom slučaju ostvaruje pravo na umanjenje preostalog iznosa. Naknada za urbanu sanaciju za hotel, odnosno turističko naselje sa četiri ili pet zvjezdica i turistički rizort plaća se jednokratno ili najviše u 60 jednakih mjesečnih rata navedenih u zahtjevu vlasnika u iznosu od 800 eura po kvadratnom metru izgrađenog prostora.
Raspravi su prisustvovale dvije članice radne grupe, dok su ostali članovi – Goran Vujić, glavni administrator Veselin Joksimović i Nikola Dubljević – u međuvremenu podnijeli ostavke.
Advokatica Nina Radulović koja je prisustvovala javnoj raspravi iako kako tvrdi nema izgrađen ni jedan nelegalan objekat na Žabljaku, ocijenila je da je čitav proces legalizacije problematičan sa ustavnopravnog aspekta. Ona tvrdi da je narušena pravna sigurnost, da država pokušava naplatiti potraživanja koja ne može naplatiti sudskim putem, jer su odavno zastarjela, te da je građanima uskraćeno pravo na sudsku zaštitu jer su u postupku legalizacije obavezni da unaprijed potpišu da neće pokretati sporove.
Najavila je podnošenje inicijative Ustavnom sudu za ocjenu zakonitosti Zakona o legalizaciji, ističući i problem retroaktivne primjene propisa, kao i činjenicu da se, u nedostatku urbanističkog plana, pitanje uređuje opštinskom odlukom, što smatra pravno neodrživim.
"Opšte je pravilo u pravu da svaka obaveza I potraživanje zastarjeva u roku od deset godina čak I ako dobijete utvrđeno potraživanje sudski I ukoliko ga ne sprovedete u djelo u roku od deset godina prelazi u sveru prirodne obligacije i ne može se naplatiti prinudnim putem. Pošto se ovdje radi o legalizaciji ogromnog broja objekata koji su stariji od deset godina zato što nažalost mi nemamo funkcionisanje pravne države od devedesetih na ovamo imamo nelegalne objekte koji su stariji 15, 20, 30, godina ili 40 godina. Pokušava se na ovaj način naplatiti potraživanja, koja su odavno u sveri prirodne obligacije I njibova naplata putem suda nije moguća. Po meni je ovo silovanje pravnog sistema. Takvo postupanje nemamo nigdje u Evropi jer koliko god da se nama čini da su njihovi sistemi sređeni i tamo imaju incidentne situacije nelegalne gradnje i ukoliko država ne reaguje u tom roku zastarelosti naplate potraživanja ne može se naplatiti”, kazala je Radulović Vijestima.
Istakla je i da je poništeno parvo građana na sudsku zaštitu zato što u postupku legalizacije treba da unaprijed potpišu da ni po kojem osnovu, koji je vezan sa postupkom legalizacije neće zatražiti sudsku zaštitu.
"Jedno od osnovnih načela je parvo građana na sudsku zaštitu. Takođe je I veliko pitanje retroativne primjene zakona koje je moguće samo u izuzetnim slučajevima. Dakle da li je nešto što je hronično stanje u crnogorskom društvu od ovih par poslednjih decenija takvo da je neophodna retroaktivna primjena zakona”, rekla je Radulović.
U Podgorici već postoje tužbe prema redovnim sudovima vlasnika nelegalnih objekata.
"Čak i vlasnici koji su gradili na tuđem zemljištu i oni imaju parvo na sudsku zaštitu i njima su povrjeđena ustavna prava između ostalog njima je pretjerano visoka cijena određena za otkup zemljišta zato što je ta cijena određena u odnosu na urbanizovano zemljište, a zaboravljeno je takođe jedno od osnovnih pravila da kod građenja na tuđem zemljištu se se ne plaća cijena uvećane cijene građenja nego ona tržišna cijena koja je bila prije građenja. Jako jako je problematičan ovaj zakon sa svih mogućih aspekata a tek kada su u pitanju opštinske odluke u situaciji nepostojanja urbanog plana za čitava područja jedan pravni akt koji je na nivou zakona vi to rješavate najnižim opštim pravnim aktom, kao što je odluka što je neodrživo. Zakon bi trebao da bude stavljen van pravne snage. Ne može se nastaviti ova anarhija I stihija u građenju, ali ovo nije rješenje”, rekla je Radulović.
Javna rasprava završena je bez konačnog usaglašavanja stavova, ali uz najavu lokalne uprave da će razmotriti primjedbe građana prije upućivanja odluke u dalju proceduru.
Bonus video:
