Od malignih bolesti u Crnoj Gori prosječno godišnje oboli oko 2.800 osoba, ali precizna i potpuna statistika ne postoji zbog neprijavljivanja slučajeva od zdravstvenih ustanova, kadrovskih i informacionih problema.
Iz Instituta za javno zdravlje (IJZ), povodom Svjetskog dana borbe protiv raka koji je obilježen prošle sedmice, “Vijestima” su odgovorili da je u registar malignih bolesti, osnovan 2013. godine s ciljem praćenja učestalosti obolijevanja i umiranja od raka, do sada uneseno oko 12.100 slučajeva.
Međutim, izvještaji za posljednjih deset godina još nijesu objavljeni zbog nepotpunih podataka i potrebe za dodatnom provjerom u skladu sa međunarodnim standardima za registre.
“Pored kadrovskih problema koji su dijelom riješeni, najveći problem za adekvatno funkcionisanje Registra je neredovno, nepotpuno i nedovoljno kvalitetno prijavljivanje slučajeva obolijevanja iz zdravstvenih ustanova. Napominjemo da je prijavljivanje u Registar zakonska obaveza za sve pružaoce zdravstvene zaštite u Crnoj Gori nezavisno od prirode vlasništva ustanova”, piše u odgovorima.
Iz IJZ su kazali da ne postoji ni povezanost registra sa Kliničkim centrom Crne Gore i specijalnim bolnicama u okviru elektronskog informacionog zdravstvenog sistema, pa nemaju uvid u izvorne podatke o obolijevanju i liječenju u tim zdravstvenim ustanovama. Ti faktori, tvrde, usložnjavaju proces prikupljanja i provjere podataka.
“Preporuka eksperata iz vodećih međunarodnih institucija u ovoj oblasti, Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC) i Evropske mreže registara raka (ENCR) je da se na osnovu podataka Registra iz 2013. i 2014. godine formira pouzdan trend obolijevanja od malignih neoplazmi. Takođe, planirano je intenzivnije prikupljanje i obrada podataka za 2024. kalendarsku godinu. Izvještaj za kalendarsku 2014. godinu će biti objavljen do kraja marta ove godine”, saopštili su iz IJZ.
Na probleme sa funkcionisanjem registra malignih neoplazmi ukazala je i Državna revizorska institucija (DRI) prije četiri godine. U izvještaju DRI tada je navedeno da je postojanje razrađenog registra za rak jedan od najbitnijih preduslova za otpočinjanje svih skrininga raka dojke, grlića materica i debelog crijeva. Istakli su da se programi skrininga mogu kvalitetno sprovesti samo na osnovu podataka iz Registra za rak, a povezivanje je potrebno kako bi se izbjeglo pozivanje već bolesnih ili preminulih osoba i povećao obuhvat prijavljivanja.
Iz IJZ su odgovorili da muškarci, kada je riječ o malignim bolestima, najčešće obolijevaju od karcinoma pluća, zatim debelog crijeva, prostate, mokraćne bešike i leukemije. Kod žena su najčešće maligne bolesti rak dojke, debelog crijeva, pluća, na četvrtom mjestu je karcinom grlića materice, a na petom tijelo materice.
Iz IJZ su podsjetili da se u Crnoj Gori trenutno sprovode tri organizovana skrining programa u “skladu sa evropskim preporukama i najsavremenijim procedurama”.
“Nacionalni program za rano otkrivanje raka grlića materice i raka debelog crijeva se realizuju na nacionalnom nivou, dok se Program za rano otkrivanje raka dojke sprovodi u četiri opštine u Crnoj Gori (Podgorica, Danilovgrad, Cetinje i Kolašin). U narednom periodu je planirano proširenje Programa za rano otkrivanje raka dojke na nacionalni nivo”, piše u odgovoru.
U IJZ tvrde da su iskustva u skrining programima uglavnom pozitivna i veliki broj građana rado ponovo učestvuje u njima.
“Skrining testovima se dominantno otkrivaju premaligne promjene i karcinomi u asimptomatskoj fazi, što omogućava rano otkrivanje, sprečavanje nastanka i uspješnije liječenje malignih bolesti”, podsjećaju iz IJZ.
Poručili su da glavni izazov predstavlja nedovoljna informisanost građana o postojanju ovih programa, zbog čega ih pozivaju da se jave svom izabranom ljekaru u nadležnom domu zdravlja.
Bonus video:
