Murić: Slučaj Kaluđerski laz predstavlja paradigmatičan primjer institucionalnih slabosti u procesuiranju ratnih zločina

Slučaj Kaluđerski laz predstavlja paradigmatičan primjer institucionalnih slabosti u procesuiranju ratnih zločina i pokazuje koliko je tranziciona pravda u Crnoj Gori nedovršena, ocijenjeno je na edukativnom vebinaru koji je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO).

Iz CGO-a su saopštili da je predavač na edukativnom vebinaru bio advokat i izvršni direktor Crnogorskog komiteta pravnika za zaštitu ljudskih prava, Velija Murić.

On je poručio da je važno da se danas govori o zločinu „Kaluđerski laz“, jer suočavanje s prošlošću predstavlja temelj izgradnje demokratskog i pravednog društva.

Pojašnjavajući da je taj zločin počinjen 1999. godine na području Rožaja, on je naveo da simbolizuje stradanje civila tokom ratnih sukoba na Kosovu i otvara pitanje odgovornosti državnih struktura iz tog perioda.

„Stradali su civili koji su pokušavali da izbjegnu ratna dejstva, što ovom slučaju daje dodatnu težinu”, kazao je Murić.

On je rekao da su sudski postupci završeni bez pravosnažnih osuđujućih presuda, što je produbilo osjećaj nepravde i nekažnjivosti.

“U tom smislu, ovaj slučaj predstavlja paradigmatičan primjer institucionalnih slabosti u procesuiranju ratnih zločina i pokazuje koliko je tranziciona pravda u Crnoj Gori nedovršena”, naveo je Murić.

U saopštenju se navodi da se specifičnost zločina „Kaluđerski laz“ ogleda u tome što je počinjen na teritoriji Crne Gore, u vrijeme kada Crna Gora formalno nije bila neposredno ratno poprište.

“Ovo je podsjetnik da nijedno društvo ne može graditi stabilnu budućnost bez istine, priznanja i pravde za žrtve. Govoriti o „Kaluđerskom lazu“ znači afirmisati kulturu sjećanja, poštovanje prema žrtvama i obavezu države da nedvosmisleno osudi ratne zločine”, poručio je Murić.

Naglašeno je da pravosuđe ima ključnu ulogu u utvrđivanju individualne krivične odgovornosti i obezbjeđivanju pravičnog suđenja, bez političkog uticaja i selektivnosti.

Institucije su, kako je istaknuto, dužne da osiguraju pristup arhivama, zaštitu svjedoka i transparentnost postupaka, dok javnost ima odgovornost da čuva sjećanje na žrtve i reaguje na pokušaje negiranja ili relativizacije zločina, kako bi se spriječili zločini i revizionizam.

Odgovarajući na pitanje učesnika o mogućnosti pravde u ponovljenim postupcima, Murić je naveo da nije moguće pokrenuti postupak protiv onih kojima je već suđeno, ali da tužilaštvo mora tražiti druga pravna rješenja.

Iz CGO-a su saopštili da je on, ipak, izrazio optimizam, ističući značaj kulture sjećanja i dokumentovanja činjenica.

„Ako se ne dosegne sudska, dosegnuće se druga pravda. Svjestan toga, odavno sam krenuo u pisanje knjige “Zločin bez kazne - od balkanskih ratova do Kaluđerskog laza”, koja će biti ogledalo istine, zasnovano na činjenicama. Osjetio sam obavezu da to uradim kako bi ostao trag, kao neki vid ove druge, ljudske pravde,“ naveo je Murić.

Iz CGO-a su saopštili da su se učesnici osvrnuli i na pitanje memorijalizacije i inicijativu za podizanje spomenika žrtvama tog zločina, koja je podnijeta opštini Rožaje prije tri godine.

Murić je kazao da je taj zahtjev obnovio i podnio Ministarstvu kulture.

“Nakon što nijesu ispoštovani zakonski rokovi, lokalna uprava je predmet iznijela na razmatranje i odobrila inicijativu. Sada je ponovo na potezu Ministarstvo da da zeleno svjetlo za postavljanje spomenika na Kaluđerskom lazu, na putu koji kroz selo vodi ka Peći”, naveo je Murić.

On je dodao da će na spomeniku biti naznačena imena žrtava i poruka da se zločin nikada ne ponovi.

Iz CGO-a su rekli da vebinar, koji je okupio 20 učesnika, predstavlja praktičnu nadogradnju priručnika te nevladine organizacije „Ratni zločini 90-ih u presudama crnogorskog pravosuđa“, omogućavajući dublju analizu i diskusiju o sudskim presudama koje su dostupne u publikaciji Proces suočavanja sa prošlošću u Crnoj Gori – slučaj „Kaluđerski laz“.

Oni su najavili da će naredni vebinar biti održan 23. februara, o slučaju „Deportacija“, a predavačica će biti aktivistkinja Tamara Milaš.

Serija vebinara realizuje se u okviru CGO projekta „Razumijevanjem prošlosti do izgradnje povjerenja i tranzicione pravde“, kroz regionalni program “Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu”, koji je finansiran od strane Evropske unije (EU), a koji sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Sadržaj ovog vebinara isključiva je odgovornost autora i ne odražava nužno stavove CGO-a, EU ili UNDP-a.