Zakoni koji uređuju rad bezbjednosnih službi zahtijevaju jasna rješenja i potpunu usklađenost sa evropskim standardima, a njihovo donošenje uz pretpostavku da će se naknadno dopunjavati ili ispravljati predstavlja visokorizičan pristup, ocijenili su iz Građanske alijanse (GA).
Iz GA kazali su da su ozbiljno zabrinuti zbog načina na koji se vodi proces izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), imajući u vidu da se radi o propisima koji uređuju rad bezbjednosnog sektora i direktno utiču na zaštitu ljudskih prava, vladavinu prava i povjerenje građana u institucije.
Iz te nevladine organizacije podsjetili su da su još od prvog predstavljanja predloga izmjena tih zakonskih rješenja brojni predstavnici civilnog sektora, stručne javnosti i veliki broj građana ukazivali na potencijalni prostor za zloupotrebe koji pojedine odredbe mogu otvoriti.
To se, kako su objasnili, posebno odnosi na dio koji se odnosi na veća ovlašćenja službenika, provjeru bezbjednosnih smetnji i sam nadzor nad radom bezbjednosnih službi.
„Upravo zbog toga, ovakvi zakoni ne mogu i ne smiju biti tema o kojoj se odlučuje ubrzano i bez temeljne rasprave“, naglasili su iz GA.
Prema njihovim riječima, to su propisi koji zahtijevaju širok društveni dijalog, jer uređuju osjetljivo područje državne vlasti i zadiru u temeljna prava i slobode građana.
„Dodatno zabrinjava i način na koji se u javnosti interpretira komunikacija sa evropskim institucijama“, upozorili su iz GA.
Oni smatraju da se mišljenje Evropske komisije, pa makar bilo i u usmenoj formi kako je to i predstavljeno od dijela vladajuće većine, ne smije parcijalno citirati, niti interpretirati na način koji može dovesti do konfuzije u javnosti ili stvoriti pogrešan utisak o stvarnom stepenu usklađenosti tih zakona sa evropskim standardima.
Iz GA su ukazali na odgovor Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, navodeći da iz njega jasno proizlazi da odredbe koje se odnose na zaštitu podataka u predloženim izmjenama zakona još nijesu u potpunosti usklađene sa pravnom tekovinom Unije, posebno sa Opštom uredbom o zaštiti podataka (GDPR) i Direktivom o sprovođenju zakona (LED).
„Iz odgovora se zaključuje da, iako su predstavnici crnogorskih institucija konsultovali Evropsku komisiju tokom pripreme tih zakona, potpuna usklađenost do danas nije postignuta“, kazali su iz GA.
Pored toga, kako su dodali, u odgovoru koji potpisuje Delegacija EU naglašeno je da završna mjerila za Poglavlje 24 ne zahtijevaju od Crne Gore da mijenja Zakon o unutrašnjim poslovima, niti Zakon o ANB-u.
„Što je u suprotnosti sa onim što smo imali priliku da čujemo proteklih dana od strane predlagača pomenutih izmjena“, kazali su iz GA.
U tom kontekstu, kako su dodali, zabrinjavaju i poruke da se zakoni mogu usvojiti sada, a potom naknadno usklađivati sa evropskim standardima.
„Zakoni kojima se uređuje sektor bezbjednosti moraju od samog početka biti usklađeni sa principima vladavine prava, zaštite ljudskih prava i demokratske kontrole“, kazali su iz GA.
Oni su upozorili da donošenje zakona uz pretpostavku da će se eventualni nedostaci naknadno ispravljati i zakonska rješenja dopunjavati predstavlja visokorizičan pristup.
„Jer potencijalne zloupotrebe u ovom sektoru mogu prouzrokovati ozbiljnu štetu u veoma kratkom vremenskom periodu, dok bi eventualne posljedice po institucije i građane mogle biti dugotrajne“, naveli su iz GA.
Iz te NVO su ukazali i na činjenicu da ni unutar same parlamentarne većine ne postoji jedinstven stav o pojedinim rješenjima i odredbama predloženih izmjena zakona.
„Ukoliko određena zakonska rješenja nijesu uspjela da obezbijede podršku ni unutar političkih subjekata koji ih predlažu, postavlja se legitimno pitanje kako se očekuje da šira javnost i stručna zajednica budu uvjereni u njihovu opravdanost i kvalitet“, naveli su iz GA.
Oni su istakli i da su pojedini naknadno predloženi amandmani, poput inicijative da se sastav Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji proširi uključivanjem predstavnika institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda i predstavnika Advokatske komore, pokušaj da se ojačaju mehanizmi nepristrasnosti i institucionalne kontrole.
„GA smatra da bi se ovakvim i sličnim rješenjima moglo doprinijeti većem stepenu transparentnosti i povjerenja u postupke koji mogu imati posljedice po profesionalni status policijskih službenika, ali i po integritet bezbjednosnog sektora u cjelini“, kaže se u saopštenju GA.
Oni smatraju da bi dodatno trebalo razmotriti i mogućnost uključivanja predstavnika relevantnih organizacija civilnog društva u mehanizme kontrole tog tipa.
„GA stoga poziva donosioce odluka da proces donošenja zakona koji uređuju sektor bezbjednosti učine transparentnim, inkluzivnim i zasnovanim na jasnim evropskim standardima“, kaže se u saopštenju.
Kako se dodaje, Crnoj Gori je neophodan profesionalan bezbjednosni sistem, ali jednako tako i snažni mehanizmi demokratske kontrole koji će spriječiti svaku mogućnost zloupotrebe.
„Zakoni koji uređuju sektor bezbjednosti moraju biti rezultat pažljivo vođenog procesa, jer jedino takav pristup može garantovati da bezbjednosne institucije istovremeno budu efikasne u zaštiti države i potpuno posvećene zaštiti prava svakog građanina“, zaključuje se u saopštenju GA.
Bonus video:
