Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) pokrenula je prekršajni postupak protiv bivšeg ministra pravde Andreja Milovića jer nije podnio godišnji izvještaj o prihodima i imovini nakon prestanka javne funkcije, kazali su “Vijestima” iz te institucije.
Objasnili su da je postupak u toku, a da Milović nakon izvještaja podnijetog 30 dana po prestanku funkcije, nije dostavio godišnji izvještaj po odlasku iz Vlade Crne Gore.
Iz Agencije kažu da to nije i prvi slučaj da Milovića opominju ili kažnjavaju zbog sličnih prekršaja.
Bivši ministar, kojem je funkcija prestala nakon rekonstrukcije Vlade u julu 2024, tvrdi da je sa godišnjim izvještajem po prestanku funkcije za tu godinu kasnio zbog “privatnih i poslovnih obaveza nakon odlaska iz Vlade”.
“Zbog privatnih i poslovnih obaveza nakon završetka ministarske funkcije, te učestalih putovanja van Crne Gore, zakasnio sam da predam godišnji izvještaj ASK-u, nakon čega me je Sud za prekršaje u Podgorici obavijestio da je promptno pokrenuo prekršajni postupak protiv mene, nakon čega sam prepustio nadležnom sudu da taj postupak okonča”, tvrdi Milović u odgovoru redakciji.
“Vijesti” su Milovića pitale da prokomentariše podatke Agencije, uz podsjećanje da je tokom mandata ministra pravde često javno zagovarao dosljednu primjenu antikorupcijskih zakona i veću odgovornost javnih funkcionera u pogledu transparentnosti imovine.
Precizirajući da je posljednji postupak u toku, iz ASK podsjećaju na to da je bivši ministar jednom opomenut, a jednom i novčano sankcionisan zbog nedostavljanja imovine u zakonom preciziranim rokovima.
“Bivši javni funkcioner na kojeg se odnosi Vaš upit posljednji izvještaj o prihodima i imovini je podnio Agenciji za sprečavanje korupcije u septembru 2024. godine, 30 dana po prestanku funkcije ministra pravde. Protiv njega je 28. maja 2025. pokrenut prekršajni postupak zbog nepodnošenja godišnjeg izvještaja o prihodima i imovini po prestanku javne funkcije. Taj postupak je u toku. Agencija je prethodno protiv ovog bivšeg javnog funkcionera pokrenula dva prekršajna postupka - 23. maja 2024. zbog nepodnošenja izvještaja o prihodima i imovini za 2023. godinu, koji je okončan opomenom. Prije toga, postupak je pokrenut 8. septembra 2023. zbog nepodnošenja izvještaja o prihodima i imovini u roku od 30 dana od dana stupanja na javnu funkciju, koji je okončan novčanom kaznom u iznosu od 150 eura”, precizirali su iz ASK.
Kritikovan zbog zakona
Civilni sektor je tokom 2024. imao na desetine primjedbi na izmjene Zakona o sprečavanju korupcije koje je pripremala radna grupa Ministarstva, kojim je tada Milović rukovodio.
Nevladine organizacije su, pored ostalog, upozoravale na to da nije dobro predloženo rješenje prema kojem javni funkcioneri ne bi morali da prijavljuju gotovinu koju ne drže u bankama ukoliko je manja od 10.000 eura, ali je to rješenje ostalo na snazi.
Predstavnici civilnog sektora tvrdili su da bi predložene izmjene mogle smanjiti transparentnost imovine javnih funkcionera i otežati rad institucijama koje kontrolišu sukob interesa i eventualne zloupotrebe, jer je planirana i zastara postupaka pred Agencijom po isteku perioda od pet godina, ali je tokom javne taj rok promijenjen u deceniju. Kritike na nacrt krovnog antikorupcijskog akta, koji je bio neophodan za dobijanje Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR), tada su stigle i iz Venecijanske komisije, koja je upozorila da je “propis pripremljen u žurbi i bez dovoljno širokih konsultacija”.
Uprkos kritikama, usvojen je u junu u Skupštini Crne Gore, a ni četiri mjeseca nakon stupanja zakona na snagu, Ministarstvo pravde, na čelu sa Bojanom Božovićem, najavilo je novi proces izmjena i dopuna tog propisa. Nacrt izmjena je pripremljen, poslat međunarodnim partnerima, ali još nije prošao proceduru u Vladi i ušao u skupštinsku proceduru.
Posljednjim nacrtom je predviđeno da direktor Agencije i ovlašćeni službenici mogu imati uvid u podatke o računima kod kreditnih i drugih finansijskih institucija, ali isključivo u svrhu provjere podataka iz izvještaja o imovini funkcionera. Nacrt propisa predviđa i mogućnost da Agencija, ukoliko posumnja da funkcioner prenosi imovinu na povezana lica, zatraži od tih osoba da dostave izvještaj o imovini i prihodima.
Kriptovalute i krediti
Prema podacima iz posljednjeg imovinskog kartona koji je dostavio Agenciji, Milović posjeduje kriptovalute procijenjene tržišne vrijednosti od 40.000 eura. Tvrdi da ih je stekao “investiranjem i trgovanjem”.
Prijavio je i 11.000 eura gotovine, kao i 2.900 eura na tekućem računu.
Od vrijednosnih papira naveo je da posjeduje 12.764 akcije u državnom preduzeću “Željeznička infrastruktura Crne Gore”.
Bivši ministar tada je Agenciji prijavio da je vlasnik dvije nepokretnosti stečene nasljeđem 2023. godine, obje u Podgorici.
Vlasnik je i automobila “Volvo XC90” iz 2017. godine, koji je kupio. U imovinskom kartonu je naveo i da ima stambeni kredit kod jedne poslovne banke u iznosu od 95.000 eura, sa mjesečnom ratom od 532,64 eura, a u trenutku prijave (septembar 2024.) preostali dug je bio 38.000 eura.
Prijavio je da je kao ministar primao platu od 1.594 eura mjesečno, sa ukupnim godišnjim prihodom od 11.158 eura.
U tom kartonu su navedeni i dodatni prihodi - naknada od 789 eura mjesečno po osnovu članstva u Skupštini Crne Gore tokom dva mjeseca (ukupno 1.578 eura), kao i naknada od 549 eura mjesečno za rad u Komisiji za polaganje pravosudnog ispita pri Ministarstvu pravde (ukupno 1.098 eura).
U izvještaju je takođe naznačeno da nije dao saglasnost za pristup podacima na računima bankarskih i drugih finansijskih institucija.
Bonus video:
