U Crnoj Gori neophodan je snažniji sistemaski odgovor na diskriminaciju i govor mržnje u svim segmentima društva, poručili su iz Centra za građansko obrazovanje (CGO), upozoravajući da rastuća društvena distanca ukazuje na rizik od islamofobije.
Saradnik na programima u CGO-u Nikola Đurašević podsjetio je, povodom Međunarodnog dana borbe protiv islamofobije, na važnost aktivne zaštite međuvjerskog i međunacionalnog sklada i povjerenja u Crnoj Gori.
"Iako Ustav i zakoni zabranjuju diskriminaciju po svakom osnovu, svakodnevna praksa pokazuje da je neophodan snažniji i sistemski odgovor na diskriminaciju i govor mržnje u svim segmentima društva", kazao je Đurašević.
Kako je pojasnio, nalazi CGO-ovog istraživanja javnog mnjenja o stavovima građana i građanki o multikulturalizmu u Crnoj Gori, ukazuju na zabrinjavajuće trendove u percepcijama i društvenoj distanci.
"Čak 49,1 odsto ispitanih smatra da je u Crnoj Gori prisutna diskriminacija po osnovu vjerske pripadnosti, dok 59,7 odsto prepoznaje diskriminaciju po nacionalnoj osnovi", rekao je Đurašević.
Prema njegovim riječima, podaci pokazuju i rast percepcije diskriminacije manje brojnih naroda u svim analiziranim oblastima u odnosu na 2023. godinu.
"Istovremeno, iako 76,8 odsto građana i građanki Crnu Goru vidi kao multikulturalno društvo, lični stavovi otkrivaju značajnu socijalnu distancu", rekao je Đurašević.
Kako je pojasnio, 52.3 odsto ispitanih navodi da ne bi sklopilo brak s osobom iz druge etničke grupe, a 56.4 odsto ne bi sklopilo brak s osobom drugačije vjeroispovijesti.
"Ovaj raskorak između deklarativnog prihvatanja multikulturalnosti i stvarnih stavova prema „drugima“ stvara prostor za normalizaciju stereotipa i netrpeljivosti", upozorio je Đurašević.
Prema njegovim riječima, dodatnu dimenziju problema potvrđuje CGO-ova analiza medijskog prisustva govora mržnje prema manje brojnim narodima, sprovedena od septembra do novembra prošle godine, koja je obuhvatila 1.217 medijskih objava i 12.969 komentara na sedam portala u Crnoj Gori.
"Nalazi ukazuju da je 22 odsto analiziranih objava bilo praćeno govorom mržnje u komentarima, dok je 13 odsto ukupnog broja komentara sadržalo elemente govora mržnje, uključujući targetiranje na osnovu nacionalne i vjerske pripadnosti", rekao je Đurašević.
On je kazao da se govor mržnje najčešće manifestuje kroz uvrede, dehumanizaciju i kolektivnu stigmatizaciju, pri čemu se manje brojne nacionalne i vjerske zajednice često predstavljaju kao bezbjednosna ili identitetska prijetnja.
"Ti narativi utiču na formiranje javnog mnjenja, naročito u online prostoru u kojem se polarizujući sadržaji brzo šire bez adekvatne institucionalne reakcije", rekao je Đurašević.
On je rekao da generalizacije produbljuju podjele, otežavaju uključivanje pripadnika/ca islamske zajednice u društvene tokove i povećavaju rizik od diskriminacije u oblastima kao što su zapošljavanje, obrazovanje ili političko učešće.
"Posebnu zabrinutost izaziva prelazak izolovanih incidenata u ksenofobične izlive, poput onih u jesen prošle godine, kada su napetosti u Podgorici eskalirale nakon događaja u kojima su meta postali turski državljani koji žive i rade u Crnoj Gori", kazao je Đurašević.
Kako je podajetio, tada su zabilježeni verbalni napadi, vandalizam i okupljanja na kojima su šireni ksenofobični i islamofobični narativi.
"Ovakvi slučajevi pokazuju kako pojedinačni kriminalni činovi mogu biti zloupotrijebljeni za širenje kolektivne netrpeljivosti, umjesto da se institucionalno adresiraju i time prevenira diskriminatorni diskurs", upozorio je Đurašević.
On je poručio da borba protiv islamofobije nije pitanje zaštite jedne zajednice, već test demokratske zrelosti društva u cjelini.
"Tolerisanje netrpeljivosti prema bilo kojoj vjerskoj ili nacionalnoj grupi slabi povjerenje, produbljuje podjele i udaljava Crnu Goru od vrijednosti građanskog društva", kazao je Đurašević.
On je rekao da CGO zbog toga poziva nadležne institucije da unaprijede mehanizme prevencije i sankcionisanja govora mržnje, medije da dosljedno primjenjuju profesionalne standarde, a političke aktere da se uzdrže od retorike koja podstiče širenje etničke, vjerske i socijalne distance.
Bonus video:
