Crna Gora je Evropskoj komisiji (EK) dostavila paket zakona, strategija i podzakonskih akata iz oblasti zaštite životne sredine, čije je usvajanje neophodno za ispunjavanje obaveza iz Poglavlja 27, saopštio je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić.
Ćulafić je intervjuu agenciji MINA kazao da će sve obaveze za privremeno zatvaranje tog poglavlja biti završene do juna, dok će formalna odluka uslijediti najkasnije do kraj godine.
Ćulafić je rekao da su ispoštovali rok do 15. marta za dostavljanje normativnog i strateškog okvira, i da se u EK trenutno nalazi osam zakona, četiri ili pet strategija i više od 95 podzakonskih akata.
On je ocijenio da dostavljena dokumentacija od nekoliko hiljada stranica predstavlja dokaz ozbiljnosti rada crnogorske administracije na jednom od najsloženijih pregovaračkih poglavlja.
Ćulafić je pojasnio da je rok od 15. marta bio finalni u nizu koji se mijenjao — od prvobitnog kraja 2026. godine, pa do juna, da bi na kraju EK kao obavezan datum za dostavljanje kompletne dokumentacije odredila 15. mart.
"Planirali smo nekoliko mjeseci unaprijed, uzimajući u obzir nacionalne propise i proceduralne korake koji se moraju poštovati, ali i potrebu da se ostavi dovoljno vremena Evropskoj komisiji i državama članicama za međusobnu komunikaciju i donošenje odluke o zatvaranju poglavlja", objasnio je Ćulafić.
On je naglasio da će sada čekati odgovor EK na dostavljenu dokumentaciju.
„Što prije stignu komentari, brže ćemo komunicirati i imati priliku da zakone usvajamo u Skupštini, strategije na Vladi, kao i podzakonske akte kada za to dođe vrijeme“, rekao je Ćulafić dodajući da vjeruje u kvalitet pripremljenih dokumenata.
On je naveo da očekuje da će država sve obaveze iz mape puta za zatvaranje poglavlja ispuniti do juna.
„Krajnji rok koji smatramo ultimativnim jeste decembar ove godine za donošenje odluke o privremenom zatvaranju Poglavlja 27, ali vjerujem da ćemo stvoriti pretpostavke za pripremljeno zatvaranje mnogo ranije”, rekao je Ćulafić.
Govoreći o uspostavljanju ekološke mreže Natura 2000, jednoj od važnih obaveza u okviru ovog poglavlja, Ćulafić je rekao da su stručni timovi već u potpunosti mapirali kopneni prostor Crne Gore i značajan dio teritorijalnog mora.
Kako je rekao, naredna faza podrazumijeva unos podataka u baze i javne konsultacije, nakon čega će država odrediti procenat teritorije koji će biti predložen za zaštitu u okviru mreže Natura 2000.
Minimalna obaveza Crne Gore je da zaštiti najmanje 30 odsto kopna i isto toliko mora, dok je, prema riječima Ćulafića, cilj da taj procenat bude i veći.
On je kazao da rok za uspostavljanje mreže Natura 2000 ističe u junu i da je, uprkos ranijim kašnjenjima, sada realno očekivati da će ta obaveza biti ispunjena na vrijeme.
“Taj rok već sada u ovom trenutku uopšte nije upitan. Iako je dugo vremena stajala kao obaveza koja je u drastičnom kašnjenju, Crna Gora će je vrlo uspješno ispuniti”, rekao je Ćulafić.
Na pitanje o tranzicionim periodima za ispunjavanje određenih obaveza iz poglavlja 27, Ćulafić je saopštio da je Crna Gora 17. februara EK dostavila kompletan spisak zahtjeva za njihovo odobravanje, koji se uglavnom odnose na izgradnju infrastrukture u oblasti zaštite vazduha, upravljanja otpadom i upravljanja otpadnim vodama.
“Tranzcioni periodi nijesu ni pretjerano dugi. Za uklanjanje svih nelegalnih deponija u Crnoj Gori smo tražili rok do 2030. godine, a tranzicioni period od deseta godina za izgradnju potrebnih postojenja za prečešćavanje otpadnih voda”, pojasnio je Ćulafić.
On smatra da ne postoji ni jedan razlog da svi traženi tranzicioni periodi ne budu odobreni, navodeći da se radi o racionalnim i razumnim zahtjevima koji su u skladu s onim što dozvoljavaju evropske direktive i što odgovara činjeničnom stanju na terenu u Crnoj Gori.
Ćulafić je rekao i da je jačanje administrativnih kapaciteta jedan od ključnih izazova, ali da je Vlada već usvojila novu sistematizaciju radnih mjesta koja će omogućiti zapošljavanje dodatnog kadra.
Kako je naveo, u ovoj godini je, uz podršku Evropske komisije i zahvaljujući izdvojenim sredstvima državnog budžeta, planirano zapošljavanje novih kadrova sa specifičnim znanjima — biologa, inženjera mašinstva, fizičara i sličnih profila koji nijesu zastupljeni na tržištu rada,.
„To će biti ozbiljan kadrovski impuls i pokazatelj da Crna Gora vrlo ozbiljno shvata preporuke koje dolaze iz Brisela“, kazao je Ćulafić.
Bivši predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel nedavno je poručio da bi Crna Gora već u pretpristupnoj fazi mogla koristiti dio evropskih fondova i postepeno se uključivati u pojedine sektorske politike Evropske unije, poput energetskog tržišta.
Ćulafić je ocijenio tu izjavu kao dobronamjernu poruku koja, kako je rekao, ukazuje da bi prema Crnoj Gori trebalo početi primjenjivati fleksibilniji pristup tokom procesa integracija.
On je naveo da je saglasan sa stavom da bi Crnoj Gori trebalo omogućiti širi pristup evropskim fondovima i programima već tokom pregovaračkog procesa.
„Čini mi se da je rijetko od koje zemlje koja je danas članica Evropske unije traženo baš toliko koliko se traži od Crne Gore. Ne žalim se na to, ali mislim da je to činjenica koju treba komunicirati u javnosti“, rekao je on, dodajući da bi ublažavanje pristupa prema Podgorici predstavljalo priznanje za reformske korake koje je država do sada ostvarila.
On je podsjetio da je Crna Gora prošle godine pristupila programu LIFE, najstarijem programu Evropske unije za finansiranje projekata iz oblasti zaštite životne sredine i klimatske akcije, čiji sedmogodišnji budžet iznosi oko 5,1 milijardu eura.
Ćulafić je naveo da je Crnogorska akademija nauka i umjetnosti dobila prvi projekat iz programa LIFE, što smatra važnim signalom da crnogorske institucije mogu uspješno da koriste evropske fondove.
Govoreći o domaćim projektima iz oblasti zaštite životne sredine, Ćulafić je kazao da je Vlada proglasila projekat remedijacije basena crvenog mulja i deponije čvrstog otpada u zoni Kombinat aluminijuma Podgorica (KAP) za javni interes sa cljem pokretanja nove faze rješavanja dugogodišnjeg ekološkog problema i jačanje povjerenja između građana i države.
„Apsolutno sam svjestan štetnosti po životnu sredinu i zdravlje ljudi koje imaju bazeni crvenog mulja“, rekao je Ćulafić, dodajući da su sistemi koji su ranije sprječavali raspršivanje štetnih čestica sa tih lokacija u međuvremenu uništeni.
On je pojasnio da dodatni problem predstavlja činjenica da su bazeni i dalje u privatnom vlasništvu, što otežava bržu reakciju države u njihovoj sanaciji.
Vlada je, kako je rekao, već obezbijedila finansijske pretpostavke za remedijaciju kroz kreditno zaduženje u saradnji sa Svjetskom bankom u iznosu od 32 miliona eura, koje je namijenjeno širem programu sanacije odlagališta otpada u Crnoj Gori, uključujući i bazene crvenog mulja.
Sljedeći korak, prema riječima Ćulafića, biće rješavanje imovinsko-pravnih pitanja, na čemu resorna ministarstva već rade.
Ćulafić je naveo da su sve opcije na stolu, uključujući otkup zemljišta od vlasnika ili eksproprijaciju, s obzirom na to da je projekat proglašen javnim interesom.
On je ocijenio da se u javnosti stvara pogrešna atmosfera o bazenima crvenog mulja, ističući da pojedini političari tvrde da to nije ekološki problem već pitanje nadležnosti resora rudarstva zbog, kako navode, vrijednih ruda u tom području.
„Za ovu vladu bazeni crvenog mulja jesu i ostaju zagađivač i mi ćemo ih tretirati isključivo kao ekološki problem“, poručio je Ćulafić.
Bonus video:
