Crna Gora sjajna je zemlja za život i putovanja, ali to nije slučaj i takvo iskustvo ne dijele i oni koji bi na putovanje i odmor poveli svoje ljubimce i tu Crna Gora gubi značajno tržište.
To je, pored ostalog, poručeno sa juče održanog početnog događaja o dobrobiti životinja, koji je u Evropskoj kući u Podgorici organizovan u okviru Nacionalne ekološke kampanje “Čuvaj da te čuva”.
O mogućnosti Crne Gore za turizam govorila je Kirsi Hyvaerinen iz Finske, koja već nekoliko godina radi i živi u Crnoj Gori, u Pošćenju, kod Šavnika.
“Ona mjesta koja su dobra za život ljudi i životinja, dobra su i za posjetioce. U Evropi se godišnje realizuje 46 miliona putovanja sa psima, Crna Gora ne privlači gotovo nijedno od njih”, kazala je ona.
Do 2030. godine, kako je dodala, očekuje se da tržište putovanja sa ljubimcima u Evropi dostigne prihod od oko 1,16 milijardi dolara.
Hyvaerinen je rekla i da je u Evropskoj uniji (EU) registrovano 90 miliona pasa sa odgovornim vlasnicima, a da se samo na njemačkom govornom području (Austrija, Švajcarska, Njemačka) godišnje na putovanja sa psima potroši 10 do 15 milijardi.
“Više od polovine vlasnika ljubimaca u EU (53 odsto) vodi svoje životinje na odmor, a u Njemačkoj je to još i više - 93,5 odsto, što je deset miliona putovanja godišnje. Crna Gora se promoviše ljubiteljima prirode, entuzijastima za aktivnosti na otvorenom, planinarima... ali je stvarnost takva da oni koji imaju pse zaobilaze Crnu Goru. Ostaju u Sloveniji, Hrvatskoj, Holandija je, a ne Crna Gora, uprkos superiornoj prirodi, destinacija broj jedan u tom smislu”, rekla je Hyvaerinen.
Kako je dodala, više je razloga zbog kojih Crna Gora gubi to tržište. Prema njenim riječima, Crna Gora ima konkurenciju među drugim zemljama, gdje je birokratija jednostavnija. Hyvaerinen dodaje i da su pravila za ulazak i izlazak u Crnoj Gori stroža nego kod konkurencije iz EU.
“Nema infrastrukture za pse - plaža, objekata za ljubimce, a malo je i usluga koje su prilagođene ljubimcima”, kaže Hyvaerinen, dodajući da ni javni saobraćaj nije prijateljski nastrojen, pa i tamo gdje je to moguće, kao što je prevoz vozom, nerijetko se nailazi na pitanje - mora li baš.
I Hyvaerinen, i drugi učesnici na konferenciji, ukazali su i na loš tretman lutalica, što, dodaju, nije nepoznato u Evropi i što odvraća vlasnike pasa da posjete Crnu Goru.
Ukazuju na slučajeve trovanja, pa i rizike od bolesti. Hyvaerinen je ukazala i na nerijetko prebacivanje odgovornosti među institucijama, kada prolaze i sati dok se utvrdi nadležnost i ukaže pomoć životinji. Kao jedan primjer ispričala je slučaj iz 2024, kada je za kobilu u okolini Šavnika čekala na pomoć 12 sati...
Navodi i pozitivne primjere, kada strani državljani udomljavaju pse iz Crne Gore, ali ukazuje na duge procedure i složenu birokratiju, pa udomljavanje traje po nekoliko mjeseci, a često i udomitelje košta više hiljada eura.
Kao pozitivan prezentovan je primjer Turističkog centra Vučje, u nikšićkoj opštini, gdje, ne samo da su ljubimci dobrodošli već, prema riječima direktorice Anđe Vukčević Zorić, vode računa i o lutalicama.
“U Crnoj Gori ima objekata koji su pet friendly, ali onda čujete da pas može da boravi na terasi, a ne i u drugim djelovima. Kod nas mogu svuda, jer pet friendly to i znači, da ste prijateljski nastrojeni prema životinjama do kraja”, kazala je ona.
Johann Sattler, ambasador Evropske unije u Crnoj Gori rekao je juče da unapređenje dobrobiti životinja nije samo pitanje životinja, već je to pitanje ljudi.
“Riječ je o sigurnijim ulicama, zdravijim zajednicama i snažnijem osjećaju odgovornosti. To znači učiti mlađe generacije empatiji i poštovanju. To znači graditi povjerenje u institucije koje djeluju pravedno i efikasno. U tom smislu, dobrobit životinja duboko je povezana sa ukupnim društvenim razvojem”, kazao je on.
Vladimir Joković, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Vladi Crne Gore kazao je da je vrijeme za djelovanje “sada”:
“Problem napuštenih pasa u Crnoj Gori odavno nije samo pitanje dobrobiti životinja, već i bezbjednosti građana, opterećenja lokalnih budžeta, uticaja na turizam i ukupnog imidža države. Upravo zato njegovo rješavanje mora biti zasnovano na sistemskim mjerama, prije svega masovnoj sterilizaciji i kastraciji, ali i na jasnoj odgovornosti svih aktera, jer je to ujedno i naša obaveza na evropskom putu i test spremnosti da dostignemo visoke standarde koje EU zahtijeva.”
Učesnici su naglasili da pitanje dobrobiti životinja i upravljanja populacijom pasa lutalica ima širi društveni značaj, jer direktno utiče na bezbjednost građana, javno zdravlje, funkcionisanje lokalnih samouprava, ali i na ukupni imidž Crne Gore kao turističke destinacije. Saglasili su se da odgovoran i sistemski pristup tom pitanju predstavlja važan korak ka izgradnji uređenijih i održivijih zajednica.
U kontekstu procesa pristupanja EU, istaknuto je da Crnu Goru očekuju konkretne i obavezujuće promjene u oblasti dobrobiti životinja.
EU je u završnoj fazi usvajanja sveobuhvatne regulative kojom će se, prvi put, uvesti jedinstveni standardi za uzgoj, držanje, brigu i postupanje sa psima i mačkama, uključujući i životinje u skloništima. Naglašeno je da će ta regulativa imati direktnu pravnu snagu u svim državama članicama, pa će Crna Gora biti u obavezi da je primjenjuje u punom obimu od dana pristupanja EU.
Tokom diskusije ukazano je i na izazove u implementaciji postojećih politika na lokalnom nivou, uključujući potrebu za snažnijom koordinacijom između institucija, ujednačenijim pristupom među opštinama i daljim jačanjem administrativnih i stručnih kapaciteta.
Sastanak je organizovan kao jedan od pratećih događaja nacionalne kampanje za zaštitu životne sredine “Čuvaj da te čuva”, koja okuplja široku koaliciju institucija, privrede, nevladinog sektora, medija i pojedinaca, s ciljem promovisanja odgovornog odnosa prema životnoj sredini i zajedničkim resursima.
Plesaće za pse i ove godine
Michael Bader, Njemac koji već 17 godina živi u Crnoj Gori, u Baru, najavio je da će i ove godine, 13. juna, u Ulcinju biti organizovana žurka, na kojoj se sakupljaju sredstva za sterilizaciju lutalica, papirologiju prilikom udomljavanja...
Takva je žurka organizovana i prošle godine, učesnici kupuju vaučere za nagradnu igru, tada je sakupljeno 1.500 eura, pa i ove godine, kaže Bader, očekuju da njihov “ples za pse” bude uspješan.
Bonus video:
