Crnogorska društvena zajednica je na razdjelnici između evropski profilisanog društva i povratka u nacionalne koncepte po modelu "bosanizacije" koji su razorili bivšu Jugoslaviju, saopštio je danas Branislav Radulović, predsjednik Udrženja pravnika Crne Gore.
Iz tog udruženja je saopšteno da je Radulovć to rekao otvarajući 38. sesiju IUS Foruma Udruženja pravnika Crne Gore, koja se održava pod nazivom "Crna Gora između građanskog koncepta i etnofederalizma",
"Stoga, primarni zadatak je sačuvati ustavno građanski definisanu organizaciju države i izbjeći zamku etnofederalizacije koji se nudi kroz koncept 'zajednice naroda'", ističe se u saopštenju.
Radulović je istakao da su teorijski koncepti poput ustavnog patriotizma, koji je zagovarao Jirgen Habermas, jedan od modela da se državotvorni patriotizam i vladavina prava stave ispred, sve više zastupljenog, interesnog ili uskonacionalnog "patriotizma" koji razaraju koheziju društva i udaljavaju ga od evropski projektovane profilacije.
"Organizacijom ove sesije Ius Foruma Udruženje pravnika nastoji da se ova problematika pored ustavno-pravnog aspekta sagleda i sa politikološkog, sociološkog i istorijskog aspekta", rekao je Radulović.
Iz Udruženja pravnika su kazali da je prof. dr Sonja Tomović-Šundić u svom izlaganju "dodatno rasvijetlila odnos izmedu federalizma, etnofederalizma i pojma gradanstva kao demokratske svijesti koja se izgraduje na konceptu kulture kao izvoru vrijednosti, moralnih i politickih, estetskih i etičkih".
"Osnov zajedništva, zasniva se na građanskom identitetu, njegovoj autonomiji i integritetu, koji setemelji na kulturi generalno, ali i različitim kulturnim tradicijama u Crnoj Gori, kao suštinskom osnovu unutrašnje, društvene kohezije", kazala je Tomović-Šundić.
Akademik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU) Šerbo Rastoder istakao je da ako je Crna Gora definisana Ustavom kao građanska, demokratska, ekološka i država socijalne pravde, zasnovana na vladavini prava, nužno se postavlja pitanje da li su to samo ustavne floskule kojima se pokušava "pokriti realnost" ili je ta "realnost" osnov za propitivanje i promišljanje stvarnosti unutar koje je uzurpirano pravo pojedinca, kao temelja građanskog društva, do pitanja, da li je uopšte moguće građansko društvo u državi koja je svoje cjelokupno istorijsko nasljeđe i memoriju o tome zasnovala na kolektivitetu, kao primarnoj kategoriji bitisanja.
Stoga je Rastoder postavio uput da li je u takvom društvu uopšte moguća demokratija, kao preduslov građanskom društvu.
"Suština je u odgovoru na pitanje: ko je uzurpirao pravo građaninu", kazao je Rastoder.
Doc. dr Nikola Šaranović, predavač na Univerzitetu Donja Gorica (UDG) istakao je da je u konceptu države naroda pretežno pitanje - ko smo, a u konceptu drzave građana - kakvi smo.
"U prvom konceptu preteže etnos, u drugom etos. Bez šireg konsenzusa o karakteru političke zajednice, konsenzusa", kazao je Šaranović, dodajući da tenzija između ova dva koncepta može dovesti do međusobne isključivosti etosa i etnosa, u kojoj strada demos, kao zajednica građana i temelj građanske države.
Nik Gašaj, politikolog i član Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU) istakao je da je Ustav Crne Gore moderan Ustav i da odražava društvenu i političku realnost Crne Gore kao građanske i multikulturalne države.
"Stoga Ustav ne treba mijenjati o identitetskim pitanjima. No, i pored toga na političkoj sceni Crne Gore prisutne su pojedine političke inicijative o identitetskim pitanjima koje mogu da vode ka etnofederilizaciji.Takve političke inicijative su pravno nezasnovane, a politički neprihvatljive, jer mijenjaju građanski koncept crnogorske države", zaključio je Gašaj.
Bonus video:
