Zaštitnik ljudskih prava i sloboda utvrđuje da li su podgorički Dom zdravlja i resorno ministarstvo diskriminisali ljekarku po osnovu pola - izabranu doktorku za žene u toj zdravstvenoj ustanovi kada joj nijesu dozvolili dopunski rad, zbog toga što je prethodno koristila porodiljsko, odnosno roditeljsko odsustvo.
To je “Vijestima” rečeno iz institucije Zaštitnika. Precizirali su da su u vezi sa tim predmetom zatražena izjašnjenja od podgoričke ustanove i Ministarstva zdravlja.
Pritužbu na takvo postupanje zdravstvene institucije i Ministarstva zdravlja podnio je Sindikat doktora medicine (SDMCG).
Prema pritužbi, ljekarka je od menadžmenta matične ustanove - Doma zdravlja Podgorica zatražila prošle godine saglasnost za dopunski rad, a odgovoreno joj je da to nije moguće. Iz Doma zdravlja su to obrazložili činjenicom da Pravilnik o bližim uslovima za obavljanje dopunskog rada, pored ostalog, predviđa da zdravstveni radnik može da obavlja dopunski rad pod uslovom da “u periodu od godinu prije podnošenja zahtjeva za davanje pisane saglasnosti nije odsustvovao sa posla duže od tri mjeseca”. To se, tumače zdravstvene vlasti, odnosi i na roditeljsko odsustvo. Na isti način, prema dokumentaciji u koju “Vijesti” imaju uvid, tu odredbu Pravilnika tumači i Ministarstvo zdravlja.
“Sindikat doktora medicine neće prihvatiti praksu u kojoj se materinstvo pretvara u profesionalnu prepreku, a zakonom garantovano pravo u osnov za kažnjavanje žena. Tražimo da nadležne institucije odmah zaustave ovakvo postupanje i pokažu da prava žena važe u stvarnom životu, a ne samo u govorima i saopštenjima”, poručila je predsjednica SDMCG Milena Popović Samardžić u izjavi za “Vijesti”.
Iz Doma zdravlja u odgovorima redakciji naglašavaju da “zakonska regulativa postoji da bi se norme poštovale i bile jednake za sve”. Iz Ministarstva zdravlja nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti”.
Priča o natalitetu, pa kazna za majčinstvo
U pritužbi se naglašava da je ljekarka u periodu od 20. decembra 2024. do 8. juna 2025. godine koristila zakonom garantovano pravo na roditeljsko odsustvo.
“Nakon povratka na rad i urednog obavljanja svih redovnih radnih zadataka, 18. septembra 2025. podnijela je zahtjev za davanje pisane saglasnosti za obavljanje dopunskog rada. Poslodavac je zahtjev odbio 24. septembra 2025, s obrazloženjem da ljekarka ne ispunjava uslov iz člana 4 stav 1 tačka 6 Pravilnika o bližim uslovima za obavljanje dopunskog rada zdravstvenih radnika, jer je u periodu od godinu dana prije podnošenja zahtjeva odsustvovala sa posla duže od tri mjeseca”, stoji u pritužbi ombudsmanu.
Navodi se da je nakon takvog stava podgoričkog Doma zdravlja, SDMCG podnio Ministarstvu zdravlja zahtjev za tumačenje sporne odredbe.
“Ministarstvo zdravlja je aktom br. 25-17/25 potvrdilo da uslov o neodsustvovanju dužem od tri mjeseca obuhvata svako odsustvo, uključujući i roditeljsko. Ovakvim postupanjem ljekarki je uskraćena profesionalna i ekonomska prilika isključivo zbog činjenice da je ostvarila pravo na zaštitu porodice i njegu djeteta”, ocijenjeno je u pritužbi.
U SDMCG ocjenjuju da takav redosljed poteza pokazuje da “ni poslodavac ni resorno ministarstvo nisu razmatrali srazmjernost mjere, niti su pokušali da normu tumače u duhu ustavnih garancija o zaštiti majčinstva”.
“Umjesto toga, primijenjen je mehanički pristup koji ljekarku kažnjava zbog biološke uloge, ignorišući njen prethodni i trenutni doprinos zdravstvenom sistemu”, naglasili su u pritužbi.
Popović Samardžić ističe da “ovaj slučaj do kraja ogoljava licemjerje državne politike”.
“Dok Vlada javno govori o natalitetu, ravnopravnosti i zaštiti roditeljstva, u stvarnosti kažnjava žene upravo zato što rađaju i koriste prava koja im zakon garantuje. To nije zaštita roditeljstva, nego njegovo kažnjavanje. To nije ravnopravnost, nego otvorena diskriminacija žena po osnovu pola i materinstva”, kazala je Popović Samardžić.
16 izabranih ljekara za odrasle treba da ima podgorički Dom zdravlja prema sistematizaciji radnih mjesta, ali ih trenutno radi jednocifren broj. Kod izabranih doktora za žene u najvećem crnogorskom Domu zdravlja registrovano je oko 67.000 osiguranica
Ističe da je “riječ o doktorki koja je godinama savjesno, odgovorno i profesionalno radila svoj posao, često stavljajući potrebe službe ispred sebe i svojih prava”.
“Ovaj postupak se ne vodi zbog njenog ličnog interesa, jer je šteta koju je pretrpjela već učinjena, već zbog svih drugih zdravstvenih radnica koje sjutra mogu biti žrtve istog ponižavajućeg i neprihvatljivog tumačenja Ministarstva zdravlja. Sindikat doktora medicine neće prihvatiti praksu u kojoj se materinstvo pretvara u profesionalnu prepreku, a zakonom garantovano pravo u osnov za kažnjavanje žena. Tražimo da nadležne institucije odmah zaustave ovakvo postupanje i pokažu da prava žena važe u stvarnom životu, a ne samo u govorima i saopštenjima”, naglasila je Popović Samardžić.
DZ: Propisi jednaki za sve
Iz podgoričkog Doma zdravlja ponavljaju da odredbe Pravilnika jasno definišu jedan od uslova za obavljanje dopunskog rada van matične ustanov - da zaposleni “u periodu od godinu dana prije podnošenja zahtjeva za davanje pisane saglasnosti nije odsustvovao sa posla duže od tri mjeseca”.
“Zakonska regulativa postoji da bi se norme poštovale i bile jednake za sve” poručili su.
Na isti način, prema dokumentaciji koja je dostavljena ombudsmanu, Pravilnik tumači i Ministarstvo zdravlja.
“Ovaj pravilnik, kao ni zakon kojim se uređuje zdravstvena zaštita..., a ni zakon kojim se uređuju radni odnosi, ne pravi razliku, odnosno ne tretira roditeljsko odsustvo, kao odsustvo u vezi sa radom, već je to odsustvo sa posla, odnosno korišćenje prava na roditeljsko odsustvo i kao takvo ne razlikuje se u odnosu na druga odsustva za obavljanje dopunskog rada. U navedenom smislu, smatramo da je ova odredba potpuno jasna za neposrednu primjenu, a nezadovoljna zdravstvena radnica pravnu zaštitu može zatražiti kod nadležnog suda u skladu sa zakonom”, precizirano je u tumačenju resora zdravlja iz decembra prošle godine, a koje potpisuje ministar Vojislav Šimun.
Bonus video:
