Ekološka svijest u Crnoj Gori kod najmlađih nije na odgovarajućem nivou i neophodno ju je sistemski unapređivati, ocijenili su sagovornici agencije MINA i dodali da obrazovanje u oblasti zaštiti prirode treba da bude mnogo intenzivnije u osnovnim i srednjim školama.
Biolog Bogić Gligorović u intervjuu agenciji MINA kazao je da je nivo ekološke svijesti kod učenika u odnosu na ranije generacije dosta niži zbog smanjenja programa biologije.
„Što predstavlja značajan problem u posljednjih sedam-osam godina, postoje određeni projeketi, koji pozitivno utiču na nivo svijesti kod učenika, ali to je nedovoljno“, dodao je Gligorović.
Izvršna direktorica nevladine organizacije Grin houm (Green home) Azra Vuković rekla je da je važno da programi edukacije o zaštiti životne sredine krenu još od vrtića.
“Smatram da bi u tom uzrastu trebalo da posvetimo značajno više pažnje kada riječ o ekološkim temama, a naravno kasnije i kroz programe obrazovanja, kroz škole", rekla je Vuković.
Ona je kazala da je kroz rad sa mlađima uvidjela da njihov odnos prema prirodi i prirodnim resursima nije odgovarajući.
“Što znači da smo kroz proces obrazovanja propustili da djeci objasnimo važnost prirode, važnost dobrog odnosa prema prirodi, stoga mi danas imamo puno problema u praksi”, rekla je Vuković.
Ona smatra da je obrazovni segment jedan od odgovornijih za podizanje svijesti o zaštiti prirode.
“Bez obzira na to što mi sebe smatramo ekološkom državom, to ne prati naše djelovanje niti na nivou djece i mladih, niti na nivou građana uopšte, a kamoli na nivou donosioca odluka koji bi trebalo mnogo drugačije i mnogo intenzivnije da se bave ovim temama”, kazala je Vuković.
Gligorović je naveo da škole kroz nastavne aktivnosti i vannastavne aktivnosti mogu da sprovedu određene stvari, u pravcu podizanja ekološke svijesti učenika, ali i ukazao na ograničene mogućnosti škola posebno u finansijskom dijelu.
On je rekao da u narednom periodu nastupa vijek biologije i STEM nauka (nauka, tehnologija, inženjerstvo i matematika) “i mi moramo biti u koraku sa tim”.
“Koliko sam sad informisan, u tom pravcu ide sljedeća reforma obrazovanja, ali sama reforma obrazovanja je dosta složen proces. Ne možemo mi to da uradimo za dan ili godinu. To traje nekoliko godina i onda se dobiju određeni rezultati”, rekao je Gligorović.
Vuković je ocijenila da “smo nekako kroz ovaj proces obrazovanja uspjeli da stvorimo generacije koje nemaju adekvatan odnos prema životnoj sredini”.
“Kažem, uspijemo u nekom negativnom kontekstu, jer to vidimo i kroz aktivnosti koje radimo se njima, pa tako imamo mlade kojima je mnogo interesantnije recimo u toku radionice ili predavanja koje mi sprovodimo, da budu na telefonu nego da zaista se uključe u rad”, dodala je Vuković.
Upitana da li bi ekološku svijest kod mladih trebalo pokušati pridobiti preko telefona i društvenih mreža, Vuković je rekla da se konekcija sa prirodom se dešava u prirodi.
“Povezivanje sa prirodom se mora dešavati na praktičnoj nastavi, u parkovima, u zaštićenim područjima. Djeca moraju osjetiti kako je kada se isprljaš, kako je kada padneš, kako je kada boraviš i osjetiš negdje prirodu i povežeš se sa prirodom. Čak i škole u prirodi smo pretvorili u boravak u hotelima gdje su djeca u zatvorenom ili imaju mali broj aktivnosti vani”, rekla je Vuković.
I Gligorović je problematizovao to što djeca sve manje borave u prirodi jer su većinom fokusirani na urbane centre i taj način življenja.
On je kazao da je više kampanja, poput pravilnog odlaganja otpada, smanjenja korišćenja plastičnih kesa, pokrenuto u cilju podizanja ekološke svijesti, a u sklopu pregovaračkog poglavlja 27.
Govoreći o pozitivnim primjerima, Vuković je rekla se dešava dosta toga ali na indvidualnom nivou, a ne sistemski.
Ona je kazala da dosta organizacija civilnog društva koje djeluju u Crnoj Gori organizuju puno aktivnosti sa mladima, sa školama, sa univerzitetima.
“Gdje kroz naše kampove, radionice, obuke mladi imaju priliku da čuju različite predavanja, različite iskustva iz oblasti zaštite životnoj sredini i zaštite prirodi, da učestvuju u njima i da na taj način razvijaju svoju svijest i da probaju da doprinesu smanjenju nekih uticaja koji svi mi imamo na životnu sredinu”, rekla je Vuković.
Ona je ukazala na to da je problem što te aktivnosti nijesu sistematizovane i što nijesu na nivou cijele Crne Gore.
“Jer nemaju svi iste mogućnosti da učestvuju u takvim aktivnostima. Nekada nam dođu mladi iz drugih gradova, ali to su uglavnom učesnici iz Podgorice. Dakle, nemaju svi oni koji žive u drugim gradovima, u udaljenijim mjestima, priliku da na isti način učestvuju u ovakvim aktivnostima”, dodala je Vuković.
Ona smatra da iz tog razloga obrazovanje zapravo trebalo da bude mnogo intenzivnije u osnovnim i srednjim školama i da to bude mjesto gdje se stiču i znanja i vještine i gdje se jača svijest mlađih generacija u vezi sa zaštitom prirode.
Gligorović je, odgovarajući na pitanje koje korake bi preduzeo u pravcu podizanja ekološke svijesti, rekao da je to proces.
“Prihvatili smo jedan model ponašanja koji je uopšte nije adekvatan. Naš odnos prema kompletnom našem okruženju je nekako grabljiv da iskoristimo prirodu i sve u ovom momentu, ne računajući šta će biti za pet godina ili za deset godina”, rekao je Gligorović.
On je naveo da će biti potrebno dugo da bi se postigao određeni nivo razmišljanja u odnosu na prirodu.
Gligorović je kazao da bi, u cilju podizanja ekološke svijesti, trebalo povećati broj časova biologije, ekologije, kao i da bi trebalo razvijati više slobodnih aktivnosti, sprovoditi više kampanja i obrazovnog programa.
On je dodao da se predugo govori o istim temama a ne nalaze se rješenja i izostaje adekvatna implementacija određenih rješenja.
“Nije samo važno da jačamo ekološku svijest i da sve prepustimo svijesti građana, nego je jako važno da institucije koje su nadležne itekako povedu računa o tome, i da onda kada nemamo adekvatnu svijest građana, imamo adekvatne kaznene mjere”, zaključio Gligorović.
Bonus video:
