Ombudsman: Službenicima ZIKS-a obezbijediti humanije uslove za rad

"Zaposleni iz ove službe smatraju da je njihov posao potcijenjen i da ima loš društveni status i ugled. Iako su nešto bolje ocijenili zadovoljstvo sopstvenim poslom, na pitanje da li bi mijenjali svoj posao, većina je odgovorila sa “da”"
64 pregleda 1 komentar(a)
Ažurirano: 19.05.2017. 10:26h

Uslovi rada i prostorije u kojima borave službenici obezbjeđenja i tretmana u Zavodu za izvršenja krivičnih sankcija (ZIKS) nijesu zadovoljavajući, zbog čega se stiče utisak nezadovoljstva, apatije i pesimizma zaposlenih, ocijenio je Zaštitnik ljudskih prava i sloboda.

Ombudsman je, na osnovu više pritužbi službenika sektora obezbjeđenja i sektora za tretman na uslove u kojima rade, negodovanje da su zapostavljeni i nejednako tretirani u odnosu na druge srodne službe za sprovođenje zakona, formirao tim, sproveo istraživanje i pripremio Izvještaj.

Dokument je danas predstavljen u ZIKS-u.

Ombudsman je ocijenio da nedostaju osnovni uslovi "za human boravak službenika obezbjeđenja u radnom prostoru".

Kako je pojašnjeno, enterijer radnog prostora nije uređen na odgovarajući način i prilagođen specifičnim potrebama vrsta poslova u ZIKS-u, ne motiviše službenike, ne doprinosi efikasnosti i produktivnosti rada.

"Osim odgovarajućih uslova za rad i kancelarijski namještaj mora biti udoban, standardizovan, racionalan, estetski prilagođen poslovima koji se u radnom prostoru obavljaju. S obzirom na težinu i odgovornost posla, ovim problemima nadležni bi morali ozbiljno da se pozabave", upozorili su iz institucije Zaštitnika.

Podsjećaju da je temelj humanog zatvorskog sistema odgovarajuće obučeno i motivisano zatvorsko osoblje, koje posao doživljava više kao poziv, a ne samo posao i koje je u stanju da uspostavi odgovarajući stav u odnosima sa zatvorenicima.

U Izvještaju je konstatovano da su u organizacionim jedinicama Zavoda u Bijelom Polju uslovi i atmosfera pozitivniji. „Ali je prepoznat nedostatak službenika obezbjeđenja i tretmana, kao jedan od važnih problema koji je već prouzrokovao posledice i koji treba urgentno riješiti“.

Prema informacijama koje je Zaštitnik dobio od Uprave ZIKS-a, 1. novembra 2016.godine u Zavodu je bilo zaposleno 492 službenika. Svi su zasnovali radni odnos na neodređeno vrijeme.

Navodi se da sektor za obezbjeđenje broji 370 službenika, za tretman 40, za rad 41 a zdravstvena služba 17 zaposlenih.

U dijelu Izvještaja koji se tiče Sektora obezbjeđeja, kaže se da je veliki problem službi obezbjeđenja nedostatak službenika prilikom sprovođenja, nedovoljan broj vozila i njihova starost.

"Neophodno je obezbijediti dovoljan broj novih vozila, kako bi "sprovodnici" mogli obavljati posao profesionalno i u skladu sa propisima, bez rizika da dovedu u opasnost sebe i zatvorenika“, piše u Izvještaju.

Kako se navodi, prema informaciji dobijenoj od službenika, u crnogorskim zatvorima u prosjeku četiri zatvorenika obezbjeđuje jedan službenik.

"Svakodnevni rad obavlja se pod pritiskom jer se službenici osjećaju nesigurno, nespremno za moguće situacije povišenih tenzija koje mogu voditi u potencijalni sukob i zabrinuto, kako za svoju tako i za bezbjednost zaposlenih u drugim službama i zatvorenik"".

"Situaciju pogoršava i činjenica da se zbog nedostatka zaposlenih radno vrijeme nerijetko produžava i preko predviđene smjene u trajanju od 12 sati“, dodaje se u Izvještaju, pozivajući se na „navode službenika čiji je identitet poznat Zaštitniku“.

Službenici obezbjeđenja su se izjasnili da se redovno dešava da jedan službenik obezbjeđuje i po 70 zatvorenika.

U ženskom odjeljenju (koje je smješteno u prizemnom objektu u krugu) dvije službenice u smjeni, obezbjeđuju 30 zatvorenica. „To je krajnje zabrinjavajuće. Ovakav nesrazmjeran odnos je stanje koje je prisutno duže vrijeme".

"Sličan odnos zabilježen je i u izvještaju monitoring tima nevladinih organiizacija, marta 2013 godine, što ukazuje da je sigurno već prouzrokovao štetne posledice na zdravlje službenika. U evropskim državama, situacija i standard su drugačiji, pa je odnos zatvorenika i službenika obezbjeđenja 1:1“, ukazao je Ombudsman.

U Izvještaju se upozorava da nijedna od osmatračnica nema sanitarni čvor.

"Stoga su službenici, po njihovim navodima, prinuđeni da idu čak po nekoliko kilometara (sa najudaljenijih osmatračnica) u toalete, a da po nekoliko časova moraju da čekaju zamjenu, jer se osmatračko mjesto ne smije ni na trenutak ostaviti bez službenika. Zidovi su neokrečeni, bez izolacije, namještaj je u izuzetno lošem stanju i nedostaje, a krovne konstrukcije slabe“, dodaje se u dokumentu.

Ocijenjeno da su prostorije službenika unutrašnjeg obezbjeđenja u paviljonima neodgovarajuće opremljene, nedovoljnim i vidno oštećenim inventarom, kao i da su radna mjesta u osmatračnicama izložena vrlo visokim i niskim temperaturama, u zavisnosti od godišnjeg doba.

"Temperatura izmjerena na osmatračkim mjestima, u ljetnjem periodu je iznosila do 40 stepeni Celzijusa, što je u suprotnosti sa opsegom vrijednosti termičkog komfora. Za hlađenje i grijanje, koriste se klime, koje se ne održavaju redovno, ne kontroliše se nivo freona, ne čiste se filteri i u izuzetno su lošem stanju“, kaže se u Izvještaju.

Zaštitnik ukazuje da je radno vrijeme službenika službe obezbeđenja organizovano tako da je prvi radni dan od sedam do 19 sati, drugi od 19 do sedam, zatim su dva dana slobodni, nakon čega rad nastavljaju po istom rasporedu.

"Gotovo svakodnevno imaju dežurstva i prekovremeni rad, što ne bi smjelo da predstavlja trajno rješenje. Usled ovakvog rasporeda radnog vremena i prirode posla, zaposleni su jako iscrpljeni i pod stresom. Funkcionisanje putem "snalaženja" kako kažu, nosi sa sobom visok bezbjedonosni rizik“, smatraju u instituciji Zaštitnika.

Prema njihovim nalazima, zatvorsko osoblje često je izloženo stresu koji prevazilazi nivo u normalnom životu ljudi, zbog prirode posla, intenzivnog ličnog angažovanja, svakodnevne neposredne komunikacije i uživljavanja u emocionalna stanja zatvorenika, rad u smjenama, prekovremeni rad, nepostojanje dnevnog odmora, neophodnosti brzog odgovora na trenutne stresogene događaje.

Što se tiče sektora za tretman, takođe je ocijenjeno da broj službenika nije dovoljan u odnosu na broj zatvorenika kao i da materijalni uslovi nijesu na zadovoljavajućem nivou.

"Zaposleni iz ove službe smatraju da je njihov posao potcijenjen i da ima loš društveni status i ugled. Iako su nešto bolje ocijenili zadovoljstvo sopstvenim poslom, na pitanje da li bi mijenjali svoj posao, većina je odgovorila sa “da”. Kao razloge za ovakav stav, navode loše uslove rada, loše međuljudske odnose, visok nivo stresa i nedostatak edukacija“, kaže se u Izvještaju.

Na osnovu nalaza istraživanja, Zaštitnik je u Izvještaju Ministarstvu pravde - Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija uputio preporuke da obezbijede potreban broj izvršilaca u službi obezbjeđenja, shodno utvrđenoj sistematizaciji, kontinuirane zdravstvene preglede službenika i psiho socijalnu podršku zaposlenima.

Preporučeno je i unaprjeđenje materjalnih i tehničkih uslova za rad službenika, da se zamijeni dotrajali kancelarijski namještaj i nabave nedostajući, obezbijede posebne prostorije sa potrebnim mobilijarom za dnevni odmor službenika kao i nedostajuća uniforma.

Ombudsman je ukazao i na potrebu povećanja broja realizatora tretmana u sektoru za tretman i resocijalizaciju osuđenih lica, u skladu sa aktom o sistematizaciji, posebne prostorije za rad sa zatvorenicima, službenicima sektora za tretman kao i organizuju edukacija u skladu sa realnim potrebama u praksi.

Galerija

Bonus video: