Svako deseto dijete od 12 do 17 godina na internetu doživjelo neki oblik seksualne eksploatacije ili zlostavljanja

Svako deseto dijete uzrasta od 12 do 17 godina u Crnoj Gori koje koristi internet (11%) doživjelo je neki oblik seksualne eksploatacije ili seksualnog zlostavljanja uz upotrebu digitalnih tehnologija, pokazao je izvještaj "Disrupting Harm u Crnoj Gori", koji je danas predstavljen na događaju održanom u Podgorici.

Na događaju su govorili Damir Gutić, ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, Mikele Servadei, šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori, kao i predstavnici organizacija Safe Online, ECPAT International, INTERPOL i UNICEF Innocenti, a otvorili su ga UNICEF-ovi mladi reporteri iz Crne Gore Lara Novaković i Luka Vujović.

Pomenuto istraživanje su sproveli predstavništvo UNICEF-a za istraživanje i analitiku – Innocenti, ECPAT International i INTERPOL, uz finansijsku podršku organizacije Safe Online i u saradnji s Vladom Crne Gore. Istraživanje je dio globalne studije sprovedene u 25 zemalja u šest regiona svijeta, navodi se u saopštenju UNICEF-a.

U saopštenju se navodi da izvještaj ukazuje na potrebu za jačanjem zakonodavstva i sistema prevencije, kao i unapređenjem medijske, digitalne i AI pismenosti u porodicama. Takođe, ovaj izvještaj, kako se dodaje, poziva na razvoj mehanizama prijavljivanja prilagođenih djeci i stvaranje bezbjednijeg online okruženja i daje konkretne preporuke za jačanje prevencije i odgovora sistem.

"Seksualna eksploatacija i seksualno zlostavljanje djece uz upotrebu digitalnih tehnologija ozbiljan su problem, ali se mogu spriječiti. Samo zabrane društvenih mreža nijesu rješenje. Ključno je jačanje programa podrške roditeljima, podizanje svijesti djece i mladih o rizicima u online okruženju, promocija sigurnih kanala za prijavljivanje i strožije sankcije za počinioce", ocijenio je Mikele Servadei, šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori.

Nalazi pokazuju da se nasilje često dešava unutar postojećih odnosa djece, a ne samo s nepoznatim osobama online, navode iz UNICEF-a. U 66 odsto slučajeva, počinilac je bio neko koga je dijete već poznavalo, poput vršnjaka ili člana porodice. Istovremeno, u 59 odsto slučajeva djeca nikome nijesu prijavila šta im se dogodilo, često zato što to nijesu prepoznala kao ozbiljan problem ili su osjećala stid.

Štetne društvene norme dodatno pogoršavaju situaciju. Djevojčice se češće suočavaju sa stigmatizacijom i okrivljavanjem, dok se nasilje nad dječacima često umanjuje ili ignoriše, što im otežava da ga prijave i dobiju podršku. Digitalne tehnologije imaju ključnu ulogu. U 82 odsto slučajeva nasilje je uključivalo društvene mreže. Nove tehnologije, uključujući vještačku inteligenciju, već se koriste za kreiranje lažnog seksualnog sadržaja koji uključuje djecu, a to se može dešavati bez njihovog znanja.

"Nama nije potrebno da odrasli paniče. Potrebno nam je da nas pripreme i nauče šta je bezbjedno, šta nije i šta da radimo kada se nađemo u rizičnoj situaciji", poručila je Lara Novaković, UNICEF-ova mlada reporterka.

"Kada se nešto desi, najčešće se obratimo prijatelju, a ne odrasloj osobi. Problem je što naši prijatelji ne znaju uvijek kako da nam pomognu. To treba da se promijeni. Potrebni su nam odrasli kojima vjerujemo – roditelji, nastavnici, stručnjaci – koji će stvoriti siguran prostor u kojem možemo da govorimo o onome što nam se dešava, i online i offline, bez straha da ćemo biti okrivljeni, osuđivani ili da će nam biti oduzeti telefoni", kazao je Luka Vujović, njen kolega, još jedan UNICEF-ov mladi reporter iz Crne Gore.

Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić kazao je da u njegovom resoru rade na uspostavljanju Barnahus modela kao ključnog koraka ka jačanju sistema, kako bismo obezbijedili da svako dijete koje doživi seksualno nasilje dobije pravovremenu, koordinisanu i podršku prilagođenu djeci.

Iz UNICEF-a su istakli da predstavljeni izvještaj pokazuje da se nasilje preliva između online i offline prostora, što dodatno otežava njegovo prepoznavanje i adekvatan odgovor. Iz te organizacije su zajedno sa partnerima pozvali na hitno i koordinisano djelovanje usmjereno na jačanje prevencije kroz medijsku, digitalnu i AI pismenost porodica, edukaciju djece o zdravim odnosima i granicama, kao i unapređenje zakonodavnog okvira kako bi se obezbijedilo bezbjednije digitalno okruženje i veća odgovornost digitalnih platformi.

Istovremeno, neophodno je unaprijediti odgovor sistema kada do nasilja dođe kroz dostupnije sigurne mehanizme prijavljivanja, bolju koordinaciju između škola, socijalnih službi, policije i pravosuđa, kao i specijalizovanu podršku prilagođenu djeci, zaključuju u UNICEF-u.