Od Cetinja, preko Maribora, do Padove, obrazovni put Dore Drašković vodio je kroz različite sredine, jezike i obrazovne sisteme, ali je u središtu svih tih iskustava ostala ista radoznalost i želja da razumije ljude, društvo i sebe.
Studentkinja psihologije na Univerzitetu u Padovi i stipendistkinja crnogorskog Fonda za izvrsnost govori za “Vijesti” o školovanju u Crnoj Gori, odlasku u inostranstvo, studentskom životu u Italiji, odnosu sa profesorima i planovima za budućnost.
Drašković je osnovnu školu završila u OŠ “Lovćenski partizanski odred” na Cetinju, a prva dva razreda srednje škole u Gimnaziji Cetinje. Završila je i osnovnu muzičku školu “Savo Popović”.
“Školovanje u Crnoj Gori pamtim po veoma sadržajnom ritmu, prijatnom odnosu sa nastavnicima i profesorima, ali i po velikom broju vannastavnih aktivnosti - od muzike i sporta do seminara i radionica. Razrede sam prolazila bez većih poteškoća i po završetku osnovne škole dobila priznanje ‘Luča’. Ipak, najveći izazov tada nije bilo učenje, već odluka kojoj oblasti želim da se posvetim u budućnosti. Moja interesovanja su uglavnom bila usmjerena ka društvenim naukama, iako sam uživala i u matematici, naročito u njenoj primjeni. U drugom razredu srednje škole sam se, na neki način, prvi put ozbiljnije susrela sa psihologijom i tada je počelo moje dublje interesovanje za tu nauku”.
Školovanje u Mariboru
O odlasku na studije u inostranstvo Dora je počela da razmišlja još krajem osnovne škole, kroz radionice o obrazovnim prilikama dostupnim mladima iz Crne Gore i regiona. Željela je da iskusi život u drugačijoj sredini i da svoje obrazovanje usmjeri preciznije prema onome što je zaista zanima.
“Zbog toga sam odlučila da treći i četvrti razred srednje škole završim u Sloveniji, u Drugoj gimnaziji Maribor, na programu međunarodne mature. Dvije godine provedene u internacionalnoj sredini, u zdravoj radnoj atmosferi i uz profesore posvećene svom pozivu, dodatno su učvrstile moje interesovanje za psihologiju. Jednako mi je važna bila i prilika da izgradim kvalitetna prijateljstva, pa danas sa prijateljima iz Maribora razmjenjujem iskustva života i studiranja na različitim stranama svijeta. Nakon mature, koju sam završila kao zlatni maturant škole i sa bilingualnom diplomom, činilo mi se da je studiranje u inostranstvu sasvim logičan nastavak tog puta”.
Istražujući mogućnosti za studije psihologije, Dora je saznala da je Univerzitet u Padovi jedan od vodećih u toj oblasti, ne samo u Evropi nego i šire.
“Na moju odluku da studiram u Padovi uticalo je više faktora - tradicija univerziteta dugog više od osam vjekova, činjenica da su na njemu studirale i predavale ličnosti koje su obilježile istoriju nauke, otvorena i internacionalna sredina, kvalitetan i sveobuhvatan studijski program, kao i brojne mogućnosti za istraživanje. Uz to, Italija me privlačila kao zemlja visokih standarda u nauci, kulturi i kvalitetu života uopšte. Nakon što sam dobila potvrdu o prijemu, otputovala sam u Padovu i djelimično upoznala svakodnevni život na sjeveru Italije. Taj prvi utisak bio je veoma pozitivan, tako da je konačna odluka bila laka”.
Prvo što je na nju, poslije dolaska u Padovu, ostavilo trajan utisak je stil života koji se ovdje njeguje.
“Živi se opuštenije, sa manje stresa i nervoze, uz osjećaj da će sve doći na svoje mjesto. To je vjerovatno dio tradicije, kulture i mentaliteta ljudi ovdje, ali je prilično drugačije od svakodnevice na koju smo navikli u Crnoj Gori”.
Kada je riječ o praktičnim aspektima života, Dora posebno uživa u mogućnosti dugih šetnji.
“Grad je pažljivo uređen, s puno lijepih ambijenata koji vas prirodno vode od fakulteta do menze, centra grada ili biblioteke. Gradski prevoz je dobro organizovan, a univerzitetske zgrade raspoređene su širom grada. Moj departman funkcioniše kao kompleks od pet zasebnih zgrada, od kojih je jedna u potpunosti posvećena savremeno opremljenim laboratorijama za istraživački i praktični rad, dok su ostale namijenjene učionicama i amfiteatrima. Svaki departman ima i svoju biblioteku, a upravo biblioteke su mjesta u kojima provodim najviše vremena. Posebno volim biblioteku Metelli na Fakultetu za psihologiju, zatim Liviano, posvećenu antičkim studijama i muzici, kao i Beato Pellegrino, biblioteku za jezike i humanističke nauke”.
Najveći dio dana u biblioteci
U ljetnjem semestru predavanja Dora Drašković uglavnom ima u popodnevnim satima, pa su jutra dio dana u kojem ima više slobodnog vremena.
“Živim sa dvije drugarice u udobnom stanu, na dobroj lokaciji, tako da mi je i svakodnevica veoma prijatna. Pauze i slobodno vrijeme, kao i većina mladih, često provodim u kafićima, recimo u ‘Al Bareto’, pored našeg departmana, gdje su konobarima naše porudžbine već dobro poznate”.
Priča da dnevno ima dva ili tri predavanja, nakon čega obično odlazi u biblioteku.
“Trenutno obavljam i praksu na fakultetu, u laboratoriji za kvantitativnu psihologiju, pa se često dešava da poslije predavanja imam sastanke sa supervizorima i profesorima, sa kojima radimo na projektima i razgovaramo o narednim aktivnostima. Najveći dio dana ipak provedem u biblioteci, a kući se vraćam na večeru, kasnije nego što je to uobičajeno kod nas, u skladu sa italijanskim ritmom života, i tada sa cimerkama rezimiram dan”.
Profesori na fakultetu su, kaže Dora, prijatni, posvećeni i vidi se da istinski uživaju u radu.
“Predavanja su uglavnom kombinacija klasične nastave, grupnog rada, prezentacija i dodatnih vježbi koje nam mogu donijeti i dodatne bodove na završnom ispitu. Kako nemamo kolokvijume, upravo te aktivnosti pomažu da tokom semestra ostanemo angažovani i ostvarimo bolje rezultate. Profesori su dostupni i za individualne razgovore, tokom kojih studenti najčešće traže prilike za praktični rad i uključivanje u aktuelne projekte. Važno je i to što su te mogućnosti jednako otvorene i za internacionalne i za italijanske studente. Radni jezik većine profesora je engleski, pa su jezičke barijere rijetke, što dodatno olakšava komunikaciju i angažman”.
Ispod astronomskog sata
Dorin omiljeni predmet je psihometrija, oblast psihologije koja se bavi proučavanjem prirode i kvaliteta mjera psiholoških konstrukata, kao i razvojem novih metoda.
“Taj predmet vodi profesor Andrea Spoto, pod čijim nadzorom obavljam praksu iz matematičke psihologije. Kroz taj rad imam priliku da učim o teoriji prostora znanja i da programiram procedure koje se mogu primjenjivati u oblastima kognitivne i kliničke psihologije”.
Dorino društvo u Padovi uglavnom čine ljudi iz Crne Gore i regiona.
“Živim sa dvije drugarice iz Srbije, a na programu studira i određeni broj ljudi sa našeg govornog područja. Naravno, imamo prijatelje i sa drugih fakulteta i iz drugih država, jer je studentska populacija u Padovi zaista raznolika. Bez obzira na to odakle dolazimo, vrlo lako pronalazimo zajedničke teme. Često nas povezuju muzika, film, književnost i umjetnost, a trenutno nam je omiljena aktivnost ispijanje kafe na proljećnom suncu. Neizostavan dio studentskog života su i izlasci. Petkom najčešće idemo u bar ‘La Yarda’, u centru grada, ispod astronomskog sata na Piazzi dei Signori. Zanimljivo je da je ‘petak ovdje i srijedom’, kada se veliki broj studenata okuplja na trgu Portello, blizu departmana za psihologiju i geologiju. Tamo se uz muziku i spritz upoznaju, druže i vesele ljudi iz svih krajeva svijeta. Upravo na takvim mjestima upoznala sam i prijatelje iz Brazila, Turske, Irske, Poljske i drugih zemalja”.
Odlazak ili povratak
Ona smatra da bi se moglo reći da su je studije promijenile koliko su joj “omogućile da slobodnije istraži svoj identitet i da se, na neki način, pomiri sa sobom.
“Naravno, naučile su me i mnogim praktičnim vještinama, ali njihov najveći značaj za mene je to što su mi dale prostor da eksperimentišem, isprobavam nove stvari i kroz to bolje razumijem sebe”, objašnjava Dora i dodaje da je bez pritiska okoline i tuđih očekivanja, dobila vrijeme i prostor da bude autentična i da radi na sebi, a to smatra jednim od najvažnijih aspekata studiranja u inostranstvu.
“Ta nezavisnost i sloboda ponekad mogu imati i svoju težu stranu, ali vjerujem da su te poteškoće mnogo manje od onoga što bih osjećala da nisam prošla kroz ovo iskustvo”.
Dora Drašković misli da je još rano da precizno projektuje svoju profesionalnu budućnost, ali ima snažnu želju da nastavim da se bavim istraživačkim radom u psihologiji.
“Praksa koju trenutno obavljam usmjerila je moje interesovanje ka kvantitativnoj i matematičkoj psihologiji, iako ne isključujem mogućnost da to znanje kasnije primijenim i u drugim oblastima. Za sada planiram da nastavim studije, najvjerovatnije takođe u Italiji, i da maksimalno koristim prilike za praktični rad i učešće u projektima”.
Odgovarajući na pitanje o mogućem povratku u Crnu Goru nakon studija, Dora kaže da ne može sa sigurnošću da govori o svojoj budućnosti i prilikama koje će joj se ukazati. Kako je već srednju školu završila u inostranstvu, prirodno je da i o nastavku obrazovanja razmišlja u tom pravcu.
“Ostanak ili povratak vjerovatno neće zavisiti od neke unaprijed donesene, čvrste odluke, već od mogućnosti i okolnosti koje se budu otvarale. Ne želim da isključim nijednu opciju, svjesna da je malo toga u životu potpuno izvjesno. Život je uvijek otvoreniji i nepredvidiviji nego što ga planiramo”.
Bez kolokvijuma
Na Dorinom fakultetu nema kolokvijuma, osim u slučaju pojedinih onlajn predmeta. Umjesto toga, dodatni bodovi za završni ispit mogu se osvajati tokom semestra kroz grupni rad ili individualne vježbe. U Italiji se ocjene kreću od 18 do 30, pri čemu je 18 minimalna prolazna ocjena, a posebno istaknut uspjeh vrednuje se ocjenom 30 cum laude.
“Ispiti na Fakultetu za psihologiju uglavnom su pismeni, najčešće sa ponuđenim odgovorima, ali nerijetko uključuju i pitanja otvorenog tipa koja traže kraće esejske odgovore. Polažu se kroz tri ispitna roka, a u svakom roku student može izaći dva puta. Ono što ovaj sistem čini specifičnim jeste činjenica da student može odbiti ocjenu u bilo kom trenutku i nema ograničenja u broju ponavljanja ispita. Drugim riječima, ispit se može polagati u svakom roku, bez obzira na prethodnu ocjenu, broj pokušaja ili semestar u kojem se predmet slušao. Minimum ostvarenih kredita za prelazak u narednu godinu važan je uglavnom zbog administrativnih pitanja, poput boravišne dozvole ili stipendije”.
Psihometrija - omiljeni predmet
Psihometrija, Dorin omiljeni predmet, je oblast psihologije koja se bavi primjenom statističkih metoda na istraživanje mentalnih procesa. Fokus istraživanja je na razvoju kvantitativnih testova za mjerenje osobina, sposobnosti, znanja, ali i psihopatologije. Pored toga, bavi se i procjenom postojećih mjera, u vidu njihove pouzdanosti i valjanosti. Ovo omogućava da se psihološke karakteristike koje rezultiraju iz testova kvantifikuju i porede među većim grupama ljudi.
Unutar psihometrije, matematička psihologija je grana koja koristi matematičke modele, vjerovatnoću i funkcije, za proučavanje različitih psiholoških konstrukata. Trenutno se najviše upotrebljava u kognitivnim teorijama, gdje se istražuju procesi poput učenja ili odlučivanja, ali se aktivno radi na kreiranju modela za primjenu u kliničkoj psihologiji. Jedna od najuticajnijih teorija unutar matematičke psihologije jeste Knowledge Space Theory (KST), koja opisuje znanje kao skup povezanih informacija ili sposobnosti koje osoba posjeduje.
“Fokus moje prakse je upravo na vještinama, odnosno razvijanju tzv. skill map-ova (mapa vještina). One sadrže znanje, ali su informativnije u smislu otkrivanja tačnih sposobnosti potrebnih da bi se to znanje primijenilo na konkretan zadatak, uzimajući u obzir i vjerovatnoću da se radi o stvarnoj primjeni (umjesto na, npr. slučajnoj grešci ili pogotku odgovora). Projekat na kojem radimo ima za cilj da unaprijedi već postojeću proceduru za razvijanje mape vještina osobe da bi je učinili efikasnijom i šire primjenjivom”, ističe Dora Drašković.
“Sloboda u Padovi pripada svima”
Univerzitet u Padovi (Università degli Studi di Padova) jedan je od najstarijih univerziteta u Evropi. Osnovan je 1222. godine, kada je grupa studenata i profesora napustila Bolonju u potrazi za većom akademskom slobodom. Upravo je ta ideja slobode ostala dio njegovog identiteta, sa motom “Universa universis patavina libertas”, što se može prevesti kao “Sloboda u Padovi pripada svima”.
Danas je riječ o velikom javnom istraživačkom univerzitetu sa 32 departmana, oko 2.150 doktoranada, približno 2.850 nastavnika i istraživača, 621 projektom iz konkurentnih poziva u 2025. godini i više od 60.000 publikacija u posljednjih pet godina. Univerzitet funkcioniše kao rasprostranjen gradski kampus, sa zgradama i studijskim prostorima raspoređenim širom Padove.
Po međunarodnom ugledu, Padova i dalje zauzima visoko mjesto: prema zvaničnim podacima univerziteta, na QS World University Rankings 2026 nalazi se na 233. mjestu u svijetu i četvrtom u Italiji, dok je na Šangajskoj listi (ARWU) 2025 svrstana u grupu od 151. do 200. mjesta među najboljim univerzitetima svijeta.
Važno je istaći da je psihologija jedna od jačih oblasti ovog univerziteta. Prema zvanično objavljenim podacima univerziteta iz QS rangiranja po oblastima za 2026, psihologija je rangirana na 48. mjestu u svijetu i prvom u Italiji.
Padova je poznata i po bogatoj akademskoj tradiciji. Za univerzitet se vezuju imena poput Galilea Galileja, koji je tamo predavao, a posebno mjesto u njegovoj istoriji ima Elena Lucrezia Cornaro Piscopia, koju univerzitet ističe kao prvu ženu na svijetu koja je stekla univerzitetsku diplomu. Među najpoznatijim simbolima univerziteta su Palazzo Bo, istorijsko anatomsko pozorište i Botanička bašta Univerziteta u Padovi, najstarija univerzitetska botanička bašta koja se i dalje nalazi na istoj lokaciji.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
