Mikrokredencijali, kao fleksibilne i ciljane obuke za profesionalno usavršavanje nastavnika, omogućavaju sticanje konkretnih znanja i vještina kroz programe prilagođene stvarnim izazovima u učionici.
To je danas kazala ministarka prosvjete, nauke i inovacije Anđela Jakšić Stojanović tokom završne međunarodne konferencije „Oblikovanje budućnosti profesionalnog razvoja nastavnika: mikrokredencijali za eru digitalnog obrazovanja“.
Konferencija je organizovana u okviru Erasmus+ projekta CRED4TEACH, a domaćini su bili Univerzitet Crne Gore i Filozofski fakultet.
Konferencija je okupila partnere iz Crne Gore i evropskih zemalja, a fokusirala se na razvoju i primjeni mikro-kredencijala u profesionalnom razvoju nastavnika.
“Snaga mikrokredencijala leži u fleksibilnosti, dostupnosti i mogućnosti da se brzo odgovori na promjene u obrazovnom okruženju. Kroz mikrokredencijale, nastavnicima se pruža prilika da samostalno oblikuju svoj profesionalni put. Oni mogu birati oblasti koje žele da unaprijede - od digitalnih kompetencija i inovativnih nastavnih metoda, do inkluzivnog obrazovanja i razvoja kritičkog mišljenja kod učenika. Takav pristup ne samo da podiže kvalitet nastave, već i jača profesionalni identitet nastavnika”, naglasila je Jakšić Stojanović.
Prorektor UCG Veselin Mićanović upozorio je na to da se profesionalni razvoj nastavnika više ne može posmatrati kao povremena aktivnost, već kao trajni, strukturirani i refleksivni proces.
“Upravo tu mikrokredencijali dobijaju strateški značaj. Oni predstavljaju fleksibilan, modularan i transparentan okvir koji omogućava ciljano unapređenje kompetencija, uz jasno definisane ishode učenja i mjerljive standarde kvaliteta”, kazao je Mićanović.
Objasnio je da za UCG, uvođenje mikrokredencijala podrazumijeva duboku institucionalnu transformaciju.
“Naš institucionalni odgovor zasniva se na nekoliko temeljnih principa. Prvo, princip akademske izvrsnosti i kvaliteta. Svaki mikrokredencijal mora biti zasnovan na precizno definisanim standardima, jasnim ishodima učenja i pouzdanim metodama evaluacije. Drugo, princip inkluzivnosti i pristupačnosti. Mikrokredencijali otvaraju prostor za demokratizaciju obrazovanja. Oni omogućavaju različitim grupama, od studenata i nastavnika, do stručnjaka iz prakse, da pristupe relevantnim znanjima i vještinama bez barijera. Treće, princip relevantnosti i povezanosti sa praksom. Razvoj mikrokredencijala mora biti zasnovan na snažnoj saradnji sa školama, obrazovnim institucijama, donosiocima politika i tržištem rada. Samo kroz takav dijalog moguće je osigurati da sadržaji budu ne samo teorijski utemeljeni, već i neposredno primjenjivi u profesionalnom kontekstu”, poručio je on.
Mićanović je naglasio i da se budućnost profesionalnog razvoja nastavnika ne može se graditi parcijalno.
“Ona zahtijeva stratešku viziju, institucionalnu posvećenost i partnerski pristup svih aktera obrazovnog sistema”.
Dekanica Filozofskog fakulteta Tatjana Novović podsjetila je da ta visokoškolska ustanova školuje nastavni kadar gotovo osam decenija, prilagođavajući se aktuelnim naučnim, stručnim i komtekstuslnim tendencijama.
“Danas je centralna tema pitanje kompetencija nastavnika, koje su, bez obzira da li bihejvioralno, generički ili kognitivno određene, sastavljene od znanja, vještina i vrijednosti. Pored toga, tu je ideja o njegovanju etike autonomiji i etike zajednice. U tom smislu, miktokredencijali mogu biti od snažnog doprinosa u dokreiranju nastavničkih kurikuluma i sinergiji sa zajednicom. Zato tim - reprezenti svih zainteresiranih institucija, mogu jedino zajedno i konvenirajući perspektive doprinijeti istinskom afirmisanju ove sjajne ideje”, zaključila je Novović.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
