Kvadrat oronule zgrade platili 8.776 eura: Opština Budva zgradu JRB po cijeni višesruko većoj od procijenjene

Đorđe Zenović tvrdi da se znatno odstupilo od procjene tržišne cijene na koju su saglasnost bez zamjerki dali stečajni sudija, stečajni upravnik i odbor povjerilaca, a koja bi trebalo da iznosi 2.581,6 eura

6644 pregleda 5 komentar(a)
Oronula zgrada JRB, Foto: Privatna arhiva
Oronula zgrada JRB, Foto: Privatna arhiva

Potpuno oronulu i neuslovnu za korišćenje zgradu Jugoslovenskog riječnog brodarstva Opština Budva kupila je za 8.776,50 eura po kvadratu, što je višestruko više od procijenjene tržišne cijene, koju je oredila sama opština.

Tu računicu saopštio je lider “Pokreta za grad” i odbornik te grupe građana u budvanskom parlamentu Đorđe Zenović.

“Stečajna uprava ‘Vektra Montenegro’ je prilikom prodaje procijenila zgradu JRB na iznos od preko 7,1 milion eura. Površina tih objekata iznosi 815 kvadrata. Kada se iz ponuđene i realizovane kupovne cijene konkretne imovine od 7.152.789,2 eura izvede ukupna kvadratura objekata dođe se do iznosa od 8.776,5 eura po metru kvadratnom objekta. Važno je naglasiti ključne karakteristike i stanje objekta koji je bio predmet prodaje, odnosno da se radi o objektu koji je izgrađen prije 90 godina, a da je (pretpostavljamo) rekonstruisan nakon zemljotresa 1979. godine, kao i da od tada do danas na njemu nije vršena dodatna rekonstrukcija ili druga ulaganja. Samim uvidom na licu mjesta konstatuje se lako da se zgrada nalazi u jako lošem stanju, oronula je i praktično neuslovna za korišćenje”, naglasio je Zemović.

Sem toga, kako je naglasio, sam lokalitet je obuhvaćen Prostornim planom posebne namjene za priobalno područje, ali na predmetnim parcelama nije dozvoljena bilo kakva gradnja ili proširenje kapaciteta, što dodatno utiče na tržišnu vrijednost konkretnog objekta.

Đorđe Zenović
Đorđe Zenovićfoto: Vuk Lajović

“Dalje, kao primjer značajnog odstupanja procjene tržišne cijene koju je izradio NN procjenitelj, a na koju su saglasnost bez zamjerki dali stečajni sudija, stečajni upravnik i odbor povjerilaca, navešću i zvanične podatke, odnosno iznos prosječne tržišne cijene koju izrađuje Uprava za statistiku, a za potrebe utvrđivanja prosječne cijene kvadrata građevinskog objekta u novogradnji za 2025. godinu. Konkretna tržišna vrijednost se, uz određene korekcije, koristi prilikom utvrđivanja tržišne vrijednosti kvadrata građevinskih objekata a za potrebe utvrđivanja poreza na nepokretnost. Rješenjem o prosječnoj tržišnoj cijeni kvadrata građevinskog objekta za 2025. godinu Uprava lokalnih javnih prihoda je utvrdila prosječnu tržišnu cijenu građevinskih objekata, po kvadratu na teritoriji opštine Budva za 2024. godinu (koja će se primjenjivati i za obračun poreza za 2025. godinu) u iznosu od 2.581,6 eura za poslovni objekat, stambeno-poslovni objekat i poslovne prostorije. Upravi lokalnih javnih prihoda je po zahtjevu dostavljen podatak od Uprave za statistiku 31. 3. 2025. godine, da prosječna cijena kvadrata stambene površine u novogradnji za 2024. godinu iznosi 1.844 eura”, istakao je Zenović.

On je ukazao i na činjenicu da Zakon o porezu na nepokretnosti predviđa u članu 6f da se tržišna vrijednost nepokretnosti umanjuje za jedan odsto za svaku godinu starosti objekta ili godinu od posljednje rekonstrukcije.

“Tržišna vrijednost nepokretnosti se po ovom osnovu može umanjiti najviše do 60 odsto od vrijednosti nepokretnosti. To znači da bi tržišnu vrijednost koja se uzima kao osnovica za utvrđivanje poreza na nepokretnost trebalo dodatno umanjiti za procenat koji odgovora godinama koje su protekle od poslijednje rekonstrukcije, a ista je urađena nakon zemljotresa 1979. godine, te i ovo upućuje na to da je vrlo sporna procijenja vrijednost po metru kvadratnom u iznosu od 8.776,50 eura.

Ukoliko bi se prihvatila korigovana tržišna vrijednost po rješenju o prosječnoj tržišnoj cijeni kvadrata građevinskog objekta za 2025. godinu, odnosno najviša cijena od 2.581,6 eura za poslovni objekat, stambeno-poslovni objekat i poslovne prostorije, i to bez umanjenja zbog starosti objekta i njegove nefunkcionalnosti, množenjem sa kvadraturom predmetne nepokretnosti od 815 kvadrata došli bismo do iznosa od 2.104 eura”, istakao je Zenović.

Kako je dodao, ukoliko se uzme u obzir da je taj iznos osnovica za utvrđivanje poreza na nepokretnost za konkretan slučaj dolazi se do više od tri i po puta manje vrijednosti od utvrđene od strane stečajne uprave.

“Na kraju, 2022. godine je ‘Vektra Montenegro’ na oglasu za prodaju navela iznos od 7.970.000 eura, ali ta cijena se tada odnosila na zemljište površine 5.454 kvadrata + objekti (zgrada) od 815 kvadrata, dok se ova poslijednja cijena od 7.152.789,2 eura odnosi samo na objekat od 815 kvadrata, bez zemljišta od 5.500 kvadrata koje okružuje zgradu i koje je trenutno predmet spora. Prostim oduzimanjem zaključujemo da samo zemljište (na kome se ne može graditi) od 5.500 kvadrata vrijedi svega 800.000 eura, ili preko 160 eura po kvadratau, dok zgrada od 815m2 (na kojoj se takođe ne može graditi i oronula je) vrijedi 8.776,5 eura po kvadratu.

Ovo je dalje pitanje za nadležne institucije. Kada uzmemo u obzir činjenicu da će Opština morati da uloži znatna sredstva u rekonstrukciju zgrade, ispada da će nas ona koštati preko 10 miliona eura. Niko ne spori značaj zgrade za grad, ali niko nije prije 15-20 godina sporio značaj glavnog i donjeg bulevara, kao ni petrovačkog šetališta, pa znamo kako se sve završilo”, zaključio je Zenović.

Opština će morati da uloži znatna sredstva u rekonstrukciju zgrade, pa ispada da će nas ona koštati preko 10 miliona eura. Niko ne spori značaj zgrade za grad, ali niko nije prije 15-20 godina sporio značaj glavnog i donjeg bulevara, kao ni petrovačkog šetališta, pa znamo kako se sve završilo

Pogledajte još: