Crna Gora planinska je zemlja, više od polovine njene teritorije nalazi se na preko 1.000 metara nadmorske visine, riječ “gora” u njenom je imenu. Pa ipak, saglasni su sagovornici “Vijesti”, Crna Gora do sada nije na pravi način i iskoristila taj prirodni potencijal, a njenog bogatstva u tom smislu, svjesniji su stranci, nego njeni građani.
“Crna Gora je svoj istorijski identitet gradila na planinskoj kulturi, slobodarskom mitu, antropologiji i antologiji brdskog društva, dok danas sopstvene planine i sela uglavnom tretira bez dugoročne razvojne strategije, nedovoljno valorizujući njihove potencijale”, kaže za “Vijesti” profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta Crne Gore, dr Rade Šarović.
Predsjednik Planinarskog saveza Božidar Janketić, aktivan planinar, mišljenja je da još nema ozbiljnijeg sistemskog pristupa kako bi se prirodno bogatstvo predstavilo na evropskoj i svjetskoj planinarskoj mapi.
“Planinarstvo ne treba posmatrati samo kao sport ili rekreaciju. Kroz planinarstvo se razvija odnos prema prirodi, ljudi uče da čuvaju životnu sredinu i postaju svjesni vrijednosti prostora u kojem žive “, kazao je on.
Dodaje i da planinarstvo i planinski turizam mogu da doprinesu razvoju sportskog turizma, lokalne ekonomije, razvoju države uopšte, ali da, mišljenja je, ne postoji i dovoljnan svijest o tome kod donosilaca odluka.
“Decenijama je fokus uglavnom bio usmjeren na primorje i ljetnju turističku sezonu, dok su planinski krajevi često ostajali po strani, iako upravo oni nude mogućnost razvoja turizma tokom cijele godine”, rekao je on i dodao da se mora težiti ravnomjernijem razvoju i snažnijem povezivanju sjevera sa turističkom ponudom.
Šarović ukazuje na značaj planinarskog prostora kao pitanja javnog zdravlja:
“Sociolozi i psiholozi sve češće upozoravaju da digitalni mediji i kultura neprekidnog stimulansa proizvode generacije koje su naviknute na kratke intervale koncentracije i streme ka instant satisfakciji (uz površan doživljaj svijeta). U tom smislu, boravak u prirodi može imati gotovo terapeutsku dimenziju za naše najmlađe. Planina zahtijeva strpljenje, fizičku prisutnost, orijentaciju u prostoru, saradnju sa drugim ljudima i razvoj kapaciteta koje savremena digitalna kultura postepeno potiskuje”.
Iz Ministarstva turizma uvjeravaju da je upravo planinski i ruralni turizam jedan od najvažnijih razvojnih potencijala države, kažu da se na sjeveru države u protekle dvije godine dogodio “pravi turistički bum”, da su turisti sve više zainteresovani za aktivni odmor, eko i avanturistički turizam. Kad govore o domaćim posjetiocima, kažu da je važno razvijati kulturu boravka u prirodi, posebno kod mladih:
“Kroz obrazovanje, promociju boravka u prirodi, organizovane aktivnosti i razvoj domaćeg turizma. Kada bolje upoznamo sopstvene prirodne potencijale, drugačije ih doživljavamo, više ih cijenimo i uspješnije predstavljamo svijetu”.
Prostor poželjnog usporavanja
Više od 84 odsto teritorije Crne Gore nalazi se na preko 500, a više od polovine na preko 1.000 metara namorske visine. Statistika kaže da je tek dva odsto svih noćenja turista koji posjećuju Crnu Goru ostvareno u planinskim centrima. Primjera radi, kako se navodi u knjizi “Rasprave o planinama Crne Gore i Slovenije”, Slovenija u planinskim centrima bilježi 31 odsto noćenja.
Za Slovence važi i da “nisi pravi Slovenac” ako se jednom u životu ne popneš na Triglav, najviši planinski vrh u zemlji. Sličan narativ, međutim, ne postoji u Crnoj Gori, iako je Slovenija, ukazuje Šarović, u geomorfološkom smislu, znatno ravničarskija zemlja od Crne Gore.
“Ključnu ulogu ovdje nikada nije igrala samo geografija, već istorijska, socijalna, kulturna, ekonomska i ekološka matrica iz koje je nastao takozvani ‘triglavski princip’. Fenomen Triglava u Sloveniji nije izgrađen isključivo kao planinarska tradicija, već prije svega kao model zaštite prirode i očuvanja kolektivnog identiteta jednog društva”, kaže Šarović.
U toj tradiciji se, dodaje, možda i najbolje ogleda razlika između Slovenije i Crne Gore - razlika između pukog posjedovanja prirodnih resursa i njihove simboličke internalizacije u kolektivnoj svijesti jednog naroda.
“Zbog toga smatram da bi organizovanje sličnih manifestacija u Crnoj Gori imalo mnogo šire značenje od samog sportskog ili turističkog iskustva. Takvi modeli mogli bi predstavljati oblik simboličkog povezivanja društva sa sopstvenim prostorom, jačanje kolektivne svijesti usmjerene ka zaštiti prirode, ali i razvoj kulture međusobnog razumijevanja i tolerancije različitih zajednica koje dijele teritoriju naše zemlje”, kaže on.
Iz Ministarstva turizma poručuju da suština nije u tome da svaki građanin stane na najviši vrh u zemlji:
“Već da razvijamo kulturu boravka u prirodi i bolje upoznavanje sopstvene zemlje. Važno je da ljudi osjete planinu, provedu vrijeme u nacionalnim parkovima, obiđu katune, pješačke staze, vidikovce i planinska sela, jer se upravo kroz lično iskustvo stvara odnos prema prostoru i svijest o njegovoj vrijednosti”, kazali su.
Šarović ukazuje i na značaj planinarstva na javno zdravlje.
“Možda je najveći paradoks savremenog čovjeka to što u svojoj istoriji nikada nije imao više mogućnosti za kretanje i otvoreni pristup svijetu, a istovremeno nikada nije bio udaljeniji od drugog čovjeka i elementarnog iskustva prirode. Upravo na tom fonu, sociološke teorije kasne modernosti decenijama ukazuju na rastuću otuđenost čovjeka, ne samo od prirode i drugih ljudi, već i od sopstvene zajednice, sopstvenog tijela, vremena i iskustva neposrednosti”, kaže on.
Posebno je to, dodaje, izraženo danas, čovjek je istovremeno i hiperumrežen i duboko izolovan.
“U takvom kontekstu, pitanje planina dobija gotovo kontrakulturno značenje. Planina postaje prostor poželjnog usporavanja, fizičkog napora, neophodne tišine i neposrednog iskustva prirode i stvarnosti. Tačnije, svih onih vrijednosti koje su u savremenom konzumerističkom društvu sve rjeđe”, navodi on.
Priroda se “uči” od djetinjstva
Janketić iz Planinarskog saveza mišljenja je da je izuzetno važan rad sa najmlađima:
“Kroz obrazovni sistem djecu treba više usmjeravati ka prirodi, zdravim stilovima života i upoznavanju planina naše zemlje. Škole, sportski kolektivi i institucije trebalo bi mnogo više da sarađuju sa planinarskim društvima, jer se ljubav prema prirodi i osjećaj odgovornosti prema prostoru stiču od malih nogu. Na taj način stvaramo generacije koje će znati da cijene i čuvaju prirodno bogatstvo Crne Gore”, poručio je on. Prema mišljenju Šarovića, istinski razvoj planinskog potencijala Crne Gore treba započeti edukacijom koja će postepeno dovesti do promjene društvene svijesti stanovništva:
“Svijesti koja će se graditi na ideji da odlazak u planinu nije luksuz, egzotični hobi ili puko gubljenje vremena, već treba da postane sastavni dio kulture našeg življenja”.
Održiv razvoj i očuvanje prirode
Očuvana priroda najvažniji je resurs Crne Gore, pa dalji razvoj mora biti zasnovan na principima održivosti, kazali su iz resora turizma.
“Cilj nije masovni turizam, već kvalitetna ponuda koja čuva prirodne vrijednosti i donosi konkretnu korist lokalnim zajednicama”.
Da buduća ponuda ne treba biti zasnovana na masovnom turizmu, saglasan je i dr Šarović:
“Planinski turizam ne može biti zasnovan isključivo na investicionom urbanizmu i logici eksploatacije, već prije svega na očuvanju prirodne i kulturne autentičnosti ruralnih područja. Razvoj ne bi trebalo mjeriti isključivo brojem noćenja, investicija, komercijalnih sadržaja ili prodatih ulaznica u nacionalnim parkovima. Suština budućeg razvoja mora se graditi kroz modele autentičnog usporavanja, malih i održivih kapaciteta, umreženih porodičnih ekonomija, snažne ekološke infrastrukture i povezanosti sa drugim planinskim prostorima, koja su nekada imala slične nedoumice, a danas mogu imati potrebna rješenja”, rekao je on.
936.088
posjeta zabilježeno je u pet nacionalnih parkova u Crnoj Gori tokom 2025. godine, što je 28 odsto više u odnosu na 2024.
Najviše posjeta, prema podacima NPCG, zabilježeno je u NP “Durmitor”, skoro 400 hiljada. Najmanje posjeta registrovano je u NP “Prokletije”, nešto preko 52 hiljade.
Parkovi su lani prodali 19.787 godišnjih ulaznica.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
