Osobe zavisne od kokaina kasnije se obraćaju za pomoć nego heroinski zavisnici, zbog čega zvanični broj pacijenata koji traže liječenje ne mora da pokaže stvarne razmjere problema, kazao je “Vijestima” dr Ljubinko Kaluđerović, rukovodilac Centra za mentalno zdravlje Doma zdravlja Glavnog grada.
Odgovori zdravstvenih ustanova dostavljeni “Vijestima” pokazuju da je broj korisnika supstitucione terapije u Podgorici, Kotoru i Nikšiću posljednjih godina uglavnom na istom novou, dok rast bilježe u Pljevljima. Istovremeno, domovi zdravlja kao jednu od najčešće prisutnih supstanci kod pacijenata pominju kokain, dok podaci Instituta za javno zdravlje (IJZ) ukazuju da je među osobama koje traže tretman i dalje dominantan heroin.
Prema posljednjim dostupnim podacima IJZ-a, u Crnoj Gori je tokom 2023. godine 750 osoba tražilo tretman zbog upotrebe droga. Međutim, evidencija o korisnicima terapije agonistima opioida nije usaglašena - Registar narkomanije bilježi 698 klijenata, dok je Ministarstvo zdravlja za istu godinu raspolagalo podatkom o 1.602 korisnika.
Iz Instituta su “Vijestima” pojasnili da vode Registar narkomanije, koji predstavlja zbirku podataka o zahtjevima za tretmanom usljed upotrebe droga u javno-zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori.
Podaci, kako su naveli, obuhvataju prijave i izvještaje dostupne preko aplikacije registra, ali i prijave koje dobijaju u štampanoj formi iz zdravstvenih ustanova koje nijesu uključene u informacioni zdravstveni sistem.
Prema izvještaju “Potražnja za tretmanom usljed upotrebe droga u javno-zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori”, u 2023. godini ukupno je bilo 750 klijenata, i to 705 u vanbolničkim centrima za tretman i 45 na bolničkom liječenju.
“Od tog ukupnog broja novoregistrovanih, prvi put u tretmanu 2023. godine, klijenata je bilo 166”, kazali su iz Instituta.
Iz IJZ-a, međutim, ukazuju da evidencija o broju korisnika terapije agonistima opioida nije potpuno usaglašena. Prema podacima Registra narkomanije, od ukupno 750 klijenata u 2023. godini njih 698, odnosno 93 odsto, bilo je uključeno u OAT - tretman agonistima opioida. Ipak, kako su kazali iz IJZ-a, Ministarstvo zdravlja je za istu godinu imalo podatak o 1.602 klijenta uključena u taj tretman.
“Na osnovu podataka iz prijava kojima raspolaže Registar narkomanije evidentno je da postoji nesrazmjer između broja klijenata uključenih u OAT i broja klijenata sa kojima raspolaže Ministarstvo zdravlja”, naveli su iz IJZ-a.
Dodali su da je problem način izvještavanja iz tih centara, kao i da se ne može isključiti mogućnost dvostrukog brojanja klijenata.
Iz IJZ-a su pojasnili da su, u skladu sa savremenom terminologijom, centri za supstitucionu terapiju sada centri za tretman agonistima opioida, odnosno OAT centri.
“OAT obuhvata širok spektar tretmana koji uključuju propisivanje agonista opioida za tretman zavisnosti od opioida, uključujući zamjensku i terapiju održavanja opioidima. OAT u Crnoj Gori obuhvata metadon i buprenorfin za detoksikaciju i terapiju održavanja”, odgovorili su iz Instituta.
IJZ: Heroin dominantan među onima koji traže tretman
Prema posljednjim podacima IJZ-a - za 2023. godinu, najčešće korišćena droga među osobama koje su tražile tretman bili su opioidi, odnosno heroin, koji je u strukturi svih droga učestvovao sa 97 odsto. Slijedi upotreba kokaina sa 1,5 odsto, a zatim kanabisa sa 0,7 odsto.
Iz Instituta su kazali da je te godine deset klijenata tretman tražilo zbog zloupotrebe buprenorfina, jedan zbog zloupotrebe fentanila, dok su tri klijenta tretman tražila zbog problema izazvanih upotrebom hipnotika i sedativa.
“Posmatrano po polu, znatno je više muškaraca nego žena, 91,3 odsto prema 8,7 odsto”, naveli su iz IJZ-a.
Kada je riječ o starosnoj strukturi, najzastupljenija je grupa od 35 do 64 godine - 57 odsto u odnosu na ukupan broj klijenata. Slijedi uzrast od 25 do 34 godine, sa udjelom od 30 odsto.
“U 2023. godini nije bilo prijava za osobe mlađe od 18 godina”, kazali su iz Instituta.
Iz IJZ-a su precizirali da ne raspolažu podacima o tome koliko osoba godišnje prekida metadonsku terapiju, koliko ih dugoročno ostaje u programu, niti o prosječnom trajanju metadonske terapije po korisniku.
“Tim podacima treba da raspolažu centri za tretman agonistima opioida”, naveli su iz Instituta.
Kokainski zavisnici kasnije traže pomoć
Iz Doma zdravlja Glavnog grada “Vijestima” su kazali da broj pacijenata koji se obraćaju za pomoć institucijama koje se bave liječenjem bolesti zavisnosti nije veći, ali Kaluđerović upozorava da takva slika može da zavara upravo zbog osoba zavisnih od kokaina.
“Razlog za to su osobe koje su zavisne od kokaina. Oni se generalno rjeđe i kasnije, u odnosu na heroinske zavisnike, obraćaju za pomoć. Iluzija da je sve u redu i da drže stvari pod kontrolom kod zavisnika od kokaina duže traje”, kazao je Kaluđerović.
On je naveo da je posljednjih godina evidentan rast zavisnosti od kokaina.
“Zabrinjava i činjenica intravenskog uzimanja kokaina, pa se tako povećava rasprostranjenje infekcija koje se prenose parenteralno”, rekao je Kaluđerović.
Iz Doma zdravlja Glavnog grada pojasnili su da je supstituciona, odnosno zamjenska terapija vid liječenja zavisnosti, kada se osobama zavisnim od narkotika, uglavnom heroina, daje kontrolisana doza legalnog lijeka - metadona ili buprenorfina.
“Cilj supstitucione terapije je stabilizacija stanja pacijenata, smanjenje rizika od predoziranja, smanjenje širenja infekcija koje se prenose parenteralno - HIV infekcija, hepatitis B, hepatitis C. Ovi programi indirektno smanjuju broj krivičnih djela”, kazao je Kaluđerović.
On je naveo da program metadonske supstitucione terapije u Crnoj Gori postoji od 2005. godine, dok se sa distribucijom buprenorfina krenulo 2017.
“Trenutni broj pacijenata u Domu zdravlja na Koniku je oko 300 na buprenorfinskom programu i oko 70 na metadonskom programu. Posljednjih godina taj broj je otprilike isti”, kazao je Kaluđerović.
Dodao je da je to, imajući u vidu kapacitete, dobro.
“Ovo je i dobro jer sadašnji kadrovski i prostorni potencijali ne bi bili dovoljni ukoliko bi broj pacijenata bio veći”, naveo je Kaluđerović.
Prema njegovim riječima, novih heroinskih zavisnika, odnosno onih koji se prvi put javljaju za pomoć, mnogo je manje nego prije 10 ili 20 godina. Kaluđerović je kazao i da su tradicionalno prisutni alkoholizam i zavisnost od kanabinoida, odnosno marihuane, dok se primjećuje i rast nehemijskih zavisnosti, posebno zavisnosti od kocke.
Govoreći o korisnicima supstitucione terapije, naveo je da se radi o veoma različitim pacijentima.
“Neki od njih su radno angažovani. Uspješno se nose sa radnim obavezama. Neki su oženjeni, imaju djecu. Takođe, u ovakvim programima uvijek ima problematičnih pacijenata”, kazao je on.
Kako je pojasnio, pod problematičnim pacijentima misli na one koji prave česte recidive, nijesu radno angažovani, imaju disfunkcionalne porodične odnose ili im je porodica okrenula leđa, skloni su narušavanju zakona ili ispoljavaju agresivnost.
“Sa takvim pacijentima takođe radimo i svakako da su takvi pacijenti u svakom, pa i profesionalnom smislu, mnogo zahtjevniji”, kazao je Kaluđerović.
U Kotoru stagnacija broja korisnika
Iz kotorskog Doma zdravlja dostavili su podatke za posljednje četiri godine, prema kojima su na buprenorfinu 2022. godine bila 52 korisnika, 2023 - 49, 2024. godine 52, a 2025 - 51 korisnik. Na metadonu je 2022. godine bilo 65 korisnika, 2023 - 75, 2024 - 68, a 2025 - 62 korisnika.
“Kao što se vidi uvidom u tabelarni prikaz, tokom zadnje četiri godine se evidentira stagnacija broja korisnika koji se javljaju u programe opijatne supstitucije”, naveli su iz Doma zdravlja Kotor.
Iz te ustanove su kazali da se prilikom redovnih testiranja urina korisnika programa najčešće evidentiraju pozitivni nalazi na kokain, heroin, marihuanu i benzodiazepine.
“Ostale supstance su prisutne u značajno manjoj mjeri”, odgovorio je “Vijestima” koordinator Centra za supstituciju prim. dr Jovo Dedović.
On je naveo da u Kotoru nije evidentirana statistički značajna tendencija javljanja mlađih osoba u program.
“Prosječna starost korisnika metadonskog programa je oko 45 godina, dok su korisnici buprenorfinskog programa dvije do tri godine u prosjeku mlađi”, kazao je Dedović.
Iz Doma zdravlja Kotor odgovorili su da ne postoji uniforman obrazac kada je riječ o prekidu terapije ili odustajanju od liječenja.
“Svi slučajevi su individualni”, naveli su iz te ustanove.
U Nikšiću bez promjene u starosnoj strukturi
Iz Doma zdravlja Nikšić “Vijestima” su kazali da supstitucionu terapiju trenutno koristi 76 pacijenata - 17 na metadonskoj i 59 na buprenorfinskoj terapiji.
“Broj korisnika posljednjih godina uglavnom je stabilan, uz manja odstupanja od oko dva odsto, bez značajnijeg rasta ili pada broja osoba koje se javljaju zbog bolesti zavisnosti”, saopšteno je iz te ustanove.
Iz nikšićkog Doma zdravlja su kazali da su najčešće supstance zbog kojih se pacijenti javljaju na liječenje kokain, marihuana i heroin.
“Broj mlađih osoba koje koriste terapiju približno je na istom nivou kao i prethodnih godina i za sada ne bilježimo značajnije promjene u toj starosnoj strukturi”, naveli su u odgovoru “Vijestima”.
Iz te ustanove su kazali i da se relativno rijetko dešava da pacijenti prekidaju terapiju ili potpuno odustanu od liječenja, kao i da je slična situacija kada je riječ o povremenim prekidima terapijskog procesa.
U Pljevljima raste broj mlađih korisnika
Iz Doma zdravlja Pljevlja “Vijestima” su kazali da supstitucionu terapiju koristi 14 pacijenata i da je taj broj u porastu.
“Broj osoba koje se javljaju zbog bolesti zavisnosti je u porastu”, naveli su iz te ustanove.
Kao najčešće supstance među pacijentima naveli su heroin, kokain, marihuanu i spid. Za razliku od odgovora iz Kotora i Nikšića, iz Pljevalja su kazali da je među korisnicima terapije više mlađih osoba nego ranije.
“Da, više je mlađih osoba nego ranije”, odgovorili su iz Doma zdravlja Pljevlja na pitanje “Vijesti”.
Iz te ustanove su kazali da su od uvođenja supstitucione terapije do sada tri pacijenta prekinula terapiju buprenorfinom.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
