Grupa ljekara Klinike za ortopediju i traumatologiju Kliničkog centra Crne Gore najavila je obustavu rada, u skladu sa propisima, zbog ponovnog imenovanja dr Nikole Bulatovića za direktora te organizacione jedinice.
Oni su u dopisu medijima saopštili da je direktor KCCG dr Aleksandar Radović imenovanjem Bulatovića “ozbiljno doveo u pitanje organizaciju i proces rada Klinike”, kao i njihov dalji radni angažman, tvrdeći da su ga na to više puta upozoravali.
“Obavještavamo Vas da ćemo obustaviti rad na Klinici u skladu sa zakonom do ispunjenja našeg zahtjeva da za direktora Klinike imenujete osobu koja će svojim ponašanjem doprinijeti profesionalnom poštovanju, zaštiti dostojanstva i unapređenju rada Klinike”, navodi se u dopisu koji potpisuju prethodni direktor te klinike Aleksandar Jušković, kao i ljekari Marko Borovinić, Mile Goločevac Oleg Laković, Igor Mandić, Vladan Ćiprović, Ivan Vlahović, Aleksandar Petričić i Miodrag Vujadinović.
“Vijesti” očekuju odgovor Kliničkog centra na pitanja u vezi sa tvrdnjama ljekara, dok nezvanični izvori ukazuju na to da je stanje na toj jedinici “loše već duže i iz više razloga loše”.
Ljekari, međutim, tvrde da rukovođenje klinikom zahtijeva ne samo stručne reference, već i sposobnost profesionalne komunikacije, međusobnog uvažavanja i stvaranja stabilnog radnog okruženja.
U dopisu navode da je Bulatović tokom prethodnog mandata pokazao neprimjeren odnos prema ljekarima i specijalizantima. Tvrde da je zaključavao vrata ljekarima kako ne bi ušli na sastanak, dok je one koji su bili prisutni “držao pod ključem do završetka sastanka”.
Kolege Bulatovića optužuju i da im se obraćao uvredljivim i ponižavajućim izrazima.
U dopisu se navodi i da je Bulatović, dok je rukovodio Klinikom, zloupotrebljavao položaj prema specijalizantima. Potpisnici dopisa tvrde da Bulatović, kao direktor Klinike, ljekarima nije dozvoljavao samostalnost u donošenju stručnih odluka u vezi sa liječenjem pacijenata, ni u pogledu potrebe za operativnim liječenjem, niti u izboru vrste operativne intervencije.
“Takav način rada stvarao je atmosferu pritiska i profesionalne nesigurnosti među ljekarima, ozbiljno ograničavajući njihovu stručnu autonomiju i odgovornost u radu sa pacijentima”, navode oni.
Ljekari tvrde i da im je uskraćivana mogućnost stručnog usavršavanja, edukacija i profesionalnog napredovanja, što je, kako navode, dodatno doprinosilo nezadovoljstvu i narušavanju kvaliteta rada.
Prema njihovim tvrdnjama, tokom Bulatovićevog prethodnog mandata četiri ljekara napustila su Kliniku, što smatraju “ozbiljnim pokazateljem loših međuljudskih odnosa i nepovoljne radne atmosfere”.
U dopisu se navodi i da je Bulatović na jednom sastanku “fizički udario po ruci ljekara pred penzijom”, što potpisnici ocjenjuju kao neprimjereno ponašanje i čin nedostojan rukovodioca Klinike.
Oni tvrde da je Bulatović, nakon što je 2020. godine razriješen sa mjesta direktora Klinike, prekinuo komunikaciju sa većinom ljekara, zbog čega su se, kako navode, već narušeni odnosi dodatno i trajno pogoršali.
“Smatramo da su svi ovakvi postupci nespojivi sa principima profesionalnosti, etike, mentorstva i odgovornog rukovođenja Klinikom, zbog čega izražavamo ozbiljno neslaganje sa ponovnim imenovanjem osobe čiji je prethodni mandat ostavio duboke negativne posljedice na međuljudske odnose i radnu atmosferu Klinike”, navodi se u dopisu.
Oni su najavili da će o obustavi rada, koja će se, kako tvrde, sprovesti u skladu sa zakonom, jer je riječ o zdravstvenoj ustanovi, obavijestiti direktora KCCG, predsjednika Vlade i medije.
Prema Sporazumu o minimumu procesa rada za vrijeme štrajka u državnim zdravstvenim ustanovama, ljekari i medicinsko osoblje u obavezi su da ukažu hitnu medicinsku pomoć, uključujući i prevoz specijalnim sanitetskim vozilima do najbliže odgovarajuće zdravstvene ustanove, zbrinu sva hitna i urgentna oboljenja i povrede, pruže potpunu zdravstvenu zaštitu djeci, mladima, trudnicama i porodiljama. Obavezni su da pruže i kliničku, laboratorijsku, rendgensku i drugu dijagnostiku i terapiju akutnih oboljenja, koja po kriterijumima mogu dovesti do životno ugrožavajućih ili potencijalno životno ugrožavajućih stanja,…
“Zaposlene koji su dužni da rade za vrijeme štrajka radi obezbjeđivanja minimuma procesa rada, određuje organ rukovođenja kod poslodavca na predlog štrajkačkog odbora. Štrajkački odbor je dužan da za vrijeme štrajka sarađuje sa poslodavcem radi obezbjeđenja minimuma procesa rada. Štrajkački odbor ima pravo da predloži rotiranje zaposlenih koji su dužni da rade za vrijeme štrajka, po određenim vremenskim intervalima. U slučaju da štrajkački odbor ne dostavi predlog najkasnije 24 sata prije početka štrajka, organ rukovođenja kod poslodavca ima pravo da sam odredi zaposlene koji su dužni da rade u obezbjeđivanju minimuma procesa rada”, stoji u Sporazumu o minimumu procesa rada.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
