Vlada Crne Gore priprema da u zoni Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP) trajno odloži oko 530 hiljada kubnih metara otpada koji sadrži visoke koncentracije opasnih materija. Za taj posao Vlada se zadužila kod Svjetske banke, iako raspolaže samo projektom baziranim na zastarjelim podacima, a na koji su oštre primjedbe dali Glavni grad i Agencija za zaštitu životne sredine (EPA).
Radi se o dokumentu “Sanacija odlagališta čvrstog otpada u zoni KAP-a” (Environmental and Social Impact Assessment - ESIA), objavljenom na sajtu Vlade u januaru ove godine. U njemu se navodi da bi oko 530 hiljada kubnih metara miješanog otpada trajno moglo da bude zadržano na lokaciji KAP-a. Dokument je urađen za potrebe Ministarstva ekologije održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS). Iz samog dokumenta se vidi da su ga izradile konsultantske kompanije Encon Environmental Consultancy Ltd. Co. iz Turske i E3 Consulting iz Crne Gore, a da se oslanja na nalaze ranije studije iz 2012. godine.
Iz Ministarstva nijesu odgovorili Centru za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) koliko je taj posao konsultantima plaćen. Dobili smo odgovor u kojem tvrde da je ESIA dokument u fazi ažuriranja, koje uključuje nove podatke, rezultate dodatnih analiza nultog stanja, kao i komentare dostavljene od strane Agencije za zaštitu životne sredine i Glavnog grada.
“Nakon završetka procedure usaglašavanja i odobrenja od strane Svjetske banke, dokument će biti javno objavljen na internet stranici Ministarstva”, kazali su iz Ministarstva.
U Ministarstvu na čijem je čelu Damjan Ćulafić saopštili su i da je “Glavni projekat remedijacije odlagališta čvrstog otpada u zoni KAP-a izradio JV: Safege (Francuska) i SBCC d.o.o. (Crna Gora)”.
“Vrijednost ugovora za izradu Glavnog projekta remedijacije iznosila je 404.640 eura bez PDV-a. Prema Glavnom projektu remedijacije, procijenjena vrijednost radova na remedijaciji iznosi približno 12,7 miliona eura bez PDV-a”.
Prema ESIA dokumentu, koji se sada ažurira, planirano je da otpad najprije bude izmješten u tri privremene zone unutar KAP-a, a potom trajno odložen u dvije “konačne deponijske kasete”. Radi se o kontaminiranom zemljištu u krugu nekadašnje fabrike. Ovim projektom nije predviđena sanacija bazena crvenog mulja.
I pored brojnih primjedbi na navedeni ESIA dokument od strane Glavnog grada, na čijoj teritoriji se planira buduća deponija opasnog otpada, i EPA, bez čijeg Elaborata o uticaju na životnu sredinu deponije ne može biti, Vlada je za ovu svrhu već uzela kredit od Svjetske banke.
Svega mjesec i po nakon primjedaba koje su na dokument dobili od Glavnog grada i EPA, ministar finansija Novica Vuković potpisao je, sredinom aprila, u Vašingtonu dva ugovora sa Svjetskom bankom ukupne vrijednosti 58 miliona eura. Veći zajam, od 40 miliona eura, predviđen je za projekat unapređenja sektora upravljanja otpadom, koji finansira izgradnju Regionalnog centra za upravljanje otpadom u Nikšiću i sanaciju oko 11 hektara kontaminiranog zemljišta na bivšoj lokaciji KAP-a.
Plan baziran na zastarjelim podacima
Jedna od ključnih primjedbi koje su EPA, Glavni grad i Sekretarijat za zaštitu životne sredine uputili na nacrt ESIA dokumenta jeste činjenica da se projekat sanacije KAP-a u velikoj mjeri zasniva na zastarjelim i neujednačenim podacima, bez temeljne revizije nakon prestanka rada fabrike 2022. godine.
Institucije upozoravaju da se projekat oslanja na podatke iz različitih perioda od 1990. do 2021. godine, koji su često nepotpuni, metodološki neusklađeni i međusobno teško uporedivi, zbog čega je upitno koliko dokument realno prikazuje stanje na terenu.
Glavni grad je, u odgovorima CIN-CG-u, naveo da dokument mora biti inoviran aktuelnim podacima o stanju lokacije, uz adekvatnu obradu tih podataka i sveobuhvatnu razradu alternativnih rješenja. Posebno su ukazali da je potrebno jasno prikazati postojeći stepen kontaminacije i degradacije, prostorni obuhvat zagađenja, preciznu kategorizaciju prisutnog otpada i uskladiti terminologiju sa važećim propisima iz oblasti upravljanja otpadom.
EPA posebno problematizuje to što dokument polazi od pretpostavke da je jedino rješenje formiranje kaseta za trajno odlaganje otpada unutar kruga KAP-a, bez ozbiljnog razmatranja alternativnih modela sanacije i tretmana opasnog otpada. U mišljenjima se navodi da nisu adekvatno analizirane druge mogućnosti, niti je urađena transparentna uporedna analiza potencijalnih rješenja. Institucije dodatno upozoravaju na nepreciznu upotrebu stručnih termina i nedovoljno jasno definisanu metodologiju.
U primjedbama EPA je navela da iako se projekat formalno vodi kao sanacija, tehnički opis podrazumijeva iskopavanje postojećeg otpada, njegovo premještanje i trajno odlaganje u nove kasete obložene geomembranama, bentonitom i glinom. Upozoravaju da opis slojeva i način izgradnje jasno ukazuju da se ne radi o sanaciji, već o trajnom odlaganju i zadržavanju otpada na toj lokaciji, čime se odgovornost prenosi na buduće generacije.
Podaci o zagađenju
Podaci na kojima se zasniva studija ESIA iz januara na osnovu koje je dobijen kredit, odnose se na analize PCB zagađenja zemljišta i voda, rađene čak prije više od tri decenije, od 1990 do 1996. godine. Podaci o emisiji zagađivača u vazduh su iz perioda 2005-2007. Radiološke analize su iz 2006. godine.
Veliki dio dokumentacije za ESIA oslanja se i na studije iz 2011. i 2012. godine, rađene za potrebe ranijih projekata sanacije, dok su noviji podaci uglavnom ograničeni na ispitivanja Centra za ekotoksikološka istraživanja (CETI) iz 2021. godine. Nakon toga, rađeni su samo socioekonomski podaci iz 2023. i terenski obilasci iz 2025. godine.
Prema CETI analizama iz 2021. godine, na prostoru KAP-a nalazi se oko 530 hiljada kubnih metara heterogene mješavine otpada sa ekstremnim koncentracijama fluorida, PAH jedinjenja, cijanida, nikla, kadmijuma, olova i PCB jedinjenja.
Fluoridi su registrovani u koncentracijama više od 300 puta iznad dozvoljenih vrijednosti. PAH jedinjenja, koja se smatraju izrazito kancerogenim i dugotrajno postojanim u prirodi, dostizala su koncentracije i stotinama hiljada puta iznad propisanih granica. U prekomjernim koncentracijama registrovani su i cijanidi, nikl, kadmijum i olovo. Posebnu zabrinutost izaziva prisustvo PCB jedinjenja, čije su koncentracije unutar fabrike dostizale i do 100.000 puta veće vrijednosti od dozvoljenih.
Kontaminacija nije ostala ograničena na površinski sloj otpada. ESIA dokument potvrđuje migraciju zagađivača na dubinama u zemlji između pet i deset metara, dok podaci iz studije iz 2012. godine pokazuju prisustvo toksičnih materija i na dubinama od 15 do 20 metara. Time se potvrđuje da je zagađenje već prodrlo prema podzemnim vodama i okolnom zemljištu.
Otrov stigao do Morače i Skadarskog jezera
Posljedice dugogodišnjeg zagađenja evidentirane su i van kruga fabrike. U naseljima Botun, Srpska i Mahala registrovane su povećane koncentracije nikla, žive, olova i PAH jedinjenja. U Botunu su pojedina PAH jedinjenja bila oko 36 puta iznad dozvoljenih vrijednosti. Zagađivači iz KAP-a registrovani su i u sedimentima rijeke Morače, posebno nizvodno od industrijskog kompleksa. Kao krajnji primalac, dodatno je ugroženo i Skadarsko jezero, UNESCO-ova rezerva biosfere, kroz prenos zagađivača podzemnim vodama i atmosferom.
Podaci pokazuju i ozbiljno opterećenje vazduha dok je KAP radio u punom kapacitetu. Tokom perioda od 2005. do 2007. godine KAP je godišnje emitovao između pet i 11 hiljada tona različitih zagađivača, uključujući sumpor-dioksid, ugljen-monoksid, suspendovane čestice i fluorovodonik. Dokumentacija navodi i brzo povećanje koncentracija PAH jedinjenja u vazduhu Podgorice, direktno povezano sa radom fabrike.
Dodatni problem predstavlja ekstremna alkalnost crvenog mulja na lokaciji. Prosječna pH vrijednost iznosila je 11,5, dok su maksimalne dostizale čak 13,85, što može izazvati ozbiljnu degradaciju zemljišta i dodatno ubrzati širenje teških metala kroz tlo i podzemne vode.
Posebna primjedba odnosi se na CETI-jeva istraživanja, za koja se navodi da nisu dovoljno detaljna kako bi se sa sigurnošću utvrdilo šta se sve nalazi na lokaciji i koliki je stvarni obim kontaminacije. EPA upozorava da zbog nepotpune karakterizacije otpada i materijala nije moguće kvalitetno procijeniti rizike ni dugoročne posljedice planirane sanacije.
Iako nalazi potvrđuju prisustvo opasnog otpada i dugogodišnje zagađenje, u ESIA studiji nedostaju detaljna analiza mobilnosti opasnih supstanci i procjena rizika. Bez preciznog utvrđivanja sastava materijala nije moguće kvalitetno procijeniti alternativna rješenja niti napraviti transparentnu uporednu analizu drugih modela sanacije, osim trajnog deponovanja otpada na istoj lokaciji, zaključak je Agencije.
Planirane mjere uglavnom se svode na prikupljanje i kapsuliranje dijela otpada u deponijske kasete, dok suštinski problem ostaje neriješen. Dostupne analize pokazuju da kontaminacija nije ograničena samo na površinski otpad, već da je zemljište dubinski zagađeno, uključujući slojeve do 20 metara i podzemne vode. Uprkos tome, projekat ne nudi cjelovito rješenje za dekontaminaciju lokacije, niti jasno definiše način tretiranja već postojećeg zagađenja koje se decenijama širilo kroz zemljište i vodene tokove.
Ministarstvo obećava ažuriranje podataka
Na pitanje CIN-CG o zastarjelosti podataka, iz MERS-a su odgovorili da u tome ne vide problem:
“ESIA dokument je izrađen na osnovu analiza sprovedenih 2021. godine, što je jasno naznačeno u samom dokumentu koji je javno dostupan na veb stranici Ministarstva. Takođe, važno je istaći da predmetni ESIA predstavlja ažuriranu verziju dokumenta iz 2022. godine, koji je pripremila Agencija za zaštitu životne sredine. U tom kontekstu, napominjemo da je za predmetnu lokaciju prethodno izrađen i Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za sanaciju odlagališta čvrstog otpada u zoni KAP-a, na koji je Agencija za zaštitu životne sredine izdala saglasnost dana 17. 10. 2022. godine”.
Iz MERS-a za CIN-CG kažu da je u cilju obezbjeđivanja ažurnosti i pouzdanosti podataka, planirana izrada novog Elaborata. Dogovor o izradi novog Elaborata dogovoren je na sastanku sa Agencijom za zaštitu životne sredine 16. 2. 2026. godine.
“Ovaj proces je direktno povezan sa sprovođenjem novih analiza, koje će omogućiti preciznije sagledavanje trenutnog stanja na lokaciji i adekvatno unapređenje postojećih dokumenata”, tvrde iz MERS-a za CIN-CG.
Objašnjavaju da je u nacrtu ESIA dokumenta jasno navedeno da je planirano sprovođenje novih, detaljnijih analiza. U tom cilju, iz sredstava granta dodijeljenog od strane Svjetske banke za pripremu projekta “Reforma u oblasti upravljanja otpadom” angažovan je CETI radi sprovođenja novih analiza nultog stanja na lokaciji. Ugovor je potpisan 4. marta 2026. godine, a izvještaj je dostavljen 12. maja 2026. godine, pa će podaci biti inkorporirani u oba dokumenta (ESIA i EIA).
“Kada je riječ o alternativnim rješenjima, određene varijante su već razmatrane i predstavljene u nacrtu ESIA dokumenta, dok će njihova dodatna razrada i detaljnije obrazloženje biti obuhvaćeni finalnom verzijom dokumenta, čija je izrada u toku. Takođe, svi komentari Agencije za zaštitu životne sredine i Glavnog grada uredno su primljeni i pažljivo razmotreni, te će, zajedno sa rezultatima novih analiza, biti adekvatno integrisani u finalni dokument”, navode iz MERS-a za CIN-CG. U odnosu na CIN-CG pitanje oko eventualnog izmještanja otpada i traženja nove lokacije, iz Ministarstva odgovaraju da smatraju da je predloženo rješenje remedijacije na postojećoj lokaciji izvodljivo:
“Glavni projekat je revidovan u skladu sa zakonskom procedurom, a, kao što smo već naveli, Agencija za zaštitu životne sredine je na predmetno rješenje prethodno izdala saglasnost kroz postupak procjene uticaja na životnu sredinu”.
Prethodni projekat Svjetske banke koji nije završio sanaciju KAP-a
Ovo je drugi pokušaj Svjetske banke da finansira sanaciju KAP-a. Prethodni projekat “Industrial Waste Management and Cleanup Project”, vrijednosti oko 68,9 miliona dolara, stupio je na snagu 17. novembra 2014. godine sa rokom završetka 30. juna 2019. godine.
Projekat je trebalo da sanira pet ekoloških crnih tačaka u Crnoj Gori: brodogradilište Bijela, jalovište rudnika Gradac, deponiju pepela uglja u Pljevljima (Maljevac) i dvije lokacije u zoni KAP-a. Dio ekoloških crnih tačaka je saniran.
Međutim, 2018. dio zajma namijenjen za radove na KAP lokaciji je otkazan, jer Crna Gora nije uspjela da pripremi tehničku dokumentaciju i ekološke procjene u roku. Sanacija KAP-a je tada svedena samo na finansiranje tehničke pripreme i dizajna, dok se radovi sanacije prebacuju na novi projekat Svjetske banke.
Ministar tvrdi jedno, dokument Svjetske banke drugo
U projektnom informacionom dokumentu Svjetske banke (Project Information Document) objavljenom 29. aprila 2025. godine, ukazuje se da Crna Gora trenutno nema deponiju za trajno odlaganje ili tretman opasnog otpada, što prisiljava proizvođače otpada da ga ili izvoze ili privremeno skladište. U istom dokumentu se navodi da u okviru pripreme projekta razmatraju opciju za prenamjenu odlagališta čvrstog otpada na lokaciji KAP-a, uključujući potencijalno uspostavljanje trajne lokacije za sigurno i održivo odlaganje ili tretman opasnog otpada. Time bi se, kako se navodi, zadovoljile dugoročne potrebe upravljanja opasnim otpadom, uz istovremeno smanjenje ekoloških rizika.
Direktna je kontradikcija između ovog projekta i onoga što izjavljuju crnogorski zvaničnici. Ministar Damjan Ćulafić je 28. marta 2026. izjavio da se sanacijom kontaminiranog zemljišta u KAP-u započinje sistemsko rješavanje višedecenijskog ekološkog problema i smanjenje rizika po zdravlje građana i životnu sredinu.
“Podsjećam da smo izmjenama Državnog plana upravljanja otpadom isključili mogućnost budućeg odlaganja opasnog otpada u zoni KAP-a, čime smo napravili konkretan i odlučan korak ka unapređenju životne sredine u Zeti. Zabrana odlaganja otpada na toj lokaciji, uz remedijaciju postojećeg odlagališta, znači da ovaj naslijeđeni problem, koji je plod apsolutnog nemara za životnu sredinu, a time i za zdravlje, rješavamo trajno”, izjavio je Ćulafić.
Ministrove izjave direktno su u suprotnosti sa sadržajem zvaničnog dokumenta Svjetske banke. Ono što ministar naziva “sanacijom”, dokument opisuje kao trajno kapsuliranje i odlaganje na licu mjesta, uz skladištenje dodatnog otpada iz brodogradilišta Bijela na lokaciji nekadašnjeg giganta crnogorske metalurške industrije. Dok ministar tvrdi da je mogućnost budućeg odlaganja opasnog otpada u zoni KAP-a isključena, dokument Svjetske banke eksplicitno navodi suprotno.
Crna Gora se za sanaciju KAP-a zadužila dva puta, i oba puta temelj nije bio spreman. Prvi projekat Svjetske banke propao je upravo zato što dokumentacija nije bila u redu.
Gotovo deceniju kasnije, istorija se ponavlja: kredit je potpisan u momentu kad su primjedbe Glavnog grada i EPA bile na stolu, a dokumentacija iz studije osporavana.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA