Milatović traži ocjenu ustavnosti člana 15 Zakona o Ustavnom sudu: "Produženje sudijskih mandata neustavno"

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović zatražio je ocjenu ustavnosti člana 15 Zakona o Ustavnom sudu, kojim je propisano da ustavni sudija kojem je prestala funkcija može da nastavi da je obavlja do izbora novog.

Izmjenama i dopunom Zakona o Ustavnom sudu, kojim je izmijenjem član 15, propisana je mogućnost da sudija tog suda, kome je prestala funkcija zbog ispunjenja uslova za starosnu penziju ili isteka mandata, nastavi da vrši funkciju do izbora novog sudije.

Iz kabineta predsjednika je saopšteno da je Milatović danas Ustavnom sudu podnio Predlog za ocjenu ustavnosti tog člana Zakona.

Milatović je u obrazloženju naveo da je sadržina izmijenjenog člana 15 Zakona o Ustavnom sudu, kao što je to bio slučaj i sa sadržinom istog člana koji je prestao da važi, u suprotnosti sa određenjima Ustava Crne Gore.

U obrazloženju se dodaje da je amandmanom 16 stav 2 Ustava, kojim je zamijenjen član 153 Ustava, utvrđeno da se sudija Ustavnog suda bira na vrijeme od 12 godina.

„Shodno navedenom, jasno je da je odredba člana 15 Zakona o Ustavnom sudu u suprotnosti sa Amandmanom 16 stav 2 Ustava Crne Gore“, ističe se u obrazloženju.

Milatović je naglasio da se iz tih ustavnih određenja može jasno zaključiti da Ustav imperativno određuje da mandat sudija Ustavnog suda traje 12 godina i ne daje osnov za produženje mandata ili vršenja funkcije ustavnog sudije mimo ustavnog mandata.

„Nasuprot tome, osporenom odredbom člana 15 Zakona o Ustavnom sudu predviđena je mogućnost da se produži vršenje funkcije sudiji Ustavnog suda, kome je prestao mandat, nakon prestanka ustavom utvrđenog trajanja mandata“, naveo je Milatović.

Kako je rekao, time zakonodavac u cjelosti dekonstitucionalizuje citirano ustavno određenje i derogira član 145 Ustava, po kome zakon mora biti saglasan sa Ustavom.

Milatović je kazao da se, sagledavajući uporedna rješenja u državama Evropske unije (EU), koje dijele sličnu pravnu tradiciju kao Crna Gora (Hrvatska i Slovenija), zaključuje da je propisivanje takvog rješenja moguće samo u ustavu, a ne i mimo ustavom utvrđenih pravila.

On je istakao da je ranije rješenje, sadržano u članu 15 Zakona o Ustavnom sudu, propisivalo sličnu mogućnost koja je u stručnoj javnosti ocijenjena kao ustavno sporna.

Milatović je podsjetio da je Ustavnom sudu podnio predlog za ocjenu ustavnosti te odredbe i da je taj postupak i dalje u toku.

„Dodatno, upoređivanjem dosadašnje norme – kojom je vršenje funkcije nakon isteka mandata bilo ograničeno na godinu dana – i novog rješenja, prema kojem ta mogućnost može biti vremenski neograničena (ukoliko se ne izabere novi sudija), nameće se jasan zaključak: nova odredba ne rješava postojeći problem, već ga, naprotiv, dodatno usložnjava“, kaže se u obrazloženju.

Dodaje se da je, imajući u vidu dosadašnja iskustva sa izborom nedostajućih sudija Ustavnog suda, izvjesno da se proces izbora novih sudija u budućnosti može iz političkih razloga prolongirati u nedogled, za šta osporeni zakon stvara protivustavan osnov.

„Posebno naglašavam rizik da se ovakvim postupanjem kreira opasan presedan, čija posljedica može biti to da se zakonskim putem, suprotno Ustavu, produžavaju mandati i drugim nosiocima najvažnijih državnih funkcija“, navodi se u obrazloženju.

Milatović je kazao da odredba člana 15 Zakona o Ustavnom sudu sadrži i jezičke i logičke kontradiktornosti koje dovode u pitanje njenu primjenjivost.

Kako je naveo, postavlja se pitanje: kako sudija „kome je prestala funkcija“ može da „nastavi da vrši funkciju“ i kako može postojati „upražnjeno mjesto“ ako ga i dalje popunjava osoba koja, prema istom članu, nastavlja da radi uprkos prestanku funkcije.

„Jasno je da se omogućavanjem vršenja dužnosti licu koje, po sili Ustava, više nije ustavni sudija narušava pravni poredak, delegitimiše rad Ustavnog suda i zadire u integritet same sudijske funkcije“, rekao je Milatović.

On je dodao da usvojena odredba, dodatno, stavlja u povoljniji položaj sudije koji nastavljaju da vrše funkciju mimo ustavnog mandata u odnosu na one čiji mandat traje tačno onoliko koliko Ustav propisuje – 12 godina.

„Sa iznijetih razloga predlažem da Ustavni sud donese odluku kojom će utvrditi da odredba člana 15 Zakona o Ustavnom sudu nije u saglasnosti sa Ustavom i da prestaje da važi danom objavljivanja Odluke Ustavnog suda u Službenom listu”, naveo je Milatović.

U obrazloženju se podsjeća da je prilikom podnošenja predloga za ocjenu ustavnosti ranije odredbe člana 15 Zakona o Ustavnom sudu, Milatović zatražio da Ustavni sud donese rješenje kojim se naređuje da se, do donošenja konačne odluke o predlogu, obustavi izvršenje akta Skupštine od 28. decembra prošle godine kojim je utvrđeno da Desanka Lopičić nastavlja da vrši funkciju sudije Ustavnog suda do izbora novog sudije.

Ističe se da je rješavanje tog pitanja od izuzetne važnosti za legitimitet djelovanja Ustavnog suda, očuvanje ustavnosti i zakonitosti, ali i ostvarivanje vladavine prava u Crnoj Gori.

„Bez ulaženja u karakter odluke koju će donijeti Ustavni sud, pozivamo tu instituciju da se što prije odredi prema podnijetom predlogu, na način kako to nalažu Ustav i Zakon o Ustavnom sudu Crne Gore“, navodi se u obrazloženju.

Zaključuje se da crnogorska javnost konačno mora dobiti jasan odgovor Ustavnog suda na pitanje da li se, mimo ustavom utvrđene dužine trajanja mandata nosilaca javnih funkcija, zakonom može produžavati taj mandat.