URUČENE NAGRADE ZA ISTRAŽIVAČKO NOVINARSTVO

Jovanović: Još vrijedi boriti se za priče koje udaraju u srž problema

Novinarka "Vijesti" je ocijenila da novinari u Crnoj Gori imaju mnogo tema i materijala za istraživanje, ali je, kako smatra, malo onih koji se time bave
118 pregleda 1 komentar(a)
Ažurirano: 11.05.2017. 17:33h

Novinarka nezavisnog dnevnika "Vijesti“, Jelena Jovanović, dobitnica je prve nagrade Evropske unije (EU) za istraživačko novinarstvo za prošlu godinu. Jovanović je nagradu dobila za serijal tekstova o tome kako su nepoznate osobe, najvjerovatnije pripadnici kriminalnih klčanova, nezakonito postavile kamere i nagledale javni prostor na više lokacija u Kotoru.

Milena Perović Korać i Milka Tadić Mijović iz Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore dobile su drugu nagradu, za serijal priča pod zajedničkim naslovom „Korupcija na lokalnom nivou – Kolašin“. Ivan Čađenović iz lista „Vijesti“ dobio je nagradu za najboljeg mladog novinara za serijal tekstova o sumnjama da je dekan Pravnog fakuleta Univerziteta Crne Gore plagirao udžbenik i doktorski rad. Na današnjoj svečanosti u Podgorici nagrade dobitnicima uručila je šefica sektora za politiku, evropske integracije i privredu u Delegacije EU u Crnoj Gori, Plamena Halačova.

Jovanović se, nakon uručivanja nagrade, zahvalila i čestitala nagrađenim kolegama. „Iako sam mislila da je istraživačko novinarstvo praktično na izdisaju, ova nagrada mi uliva nadu da nije baš tako i da se još vrijedi boriti za one priče koje udaraju u srž probolema i građanima, a ispostavilo se i nadležnima, otvaraju oči i utiču da počnu da rade svoj posao“, rekla je Jovanović. Kako je kazala, pravog novinarstva nema bez istraživačkog novinarstva, jer samo takve priče mogu da mijenjaju društvo, odnosno one stvari koje ne valjaju. „Znamo svi koji radimo u medijima da takvih priča ne može biti svakog dana, ali se moramo potruditi da ih bude što više, jer nam je glavni posao da istina izađe na vidjelo i da na udaru kritike bude ono što je štetno za društvo i državu“, poručila je Jovanović. Ona je ocijenila da novinari u Crnoj Gori imaju mnogo tema i materijala za istraživanje, ali je, kako smatra, malo onih koji se time bave.

Odluku o nagradama donio je žiri u čijem su sastavu Olivera Komar (predsjednica), Dragoljub Vuković, Snežana Nikčević, Sonja Drobac i Olivera Nikolić. Komar je saopštila da je u žiriju bilo dosta rasprave i sučeljavanja argumenta. „Ali smo praktično jednoglasno donijeli odluku o nagradama za ove priče“. U obrazloženju žirija navodi se da prvonagrađenu priču Jovanović odlikuju sve bitne vrline kvaltitetne istraživačke priče kao što su društvena relevantnost, objektivnost, nepristrasnost, kvalitet argumenata i samostalno prikupljenih dokaza. Žiri je istakao profesionalnu hrabrost novinarke koja se, kako se navodi, prva uhvatila u koštac sa tom temom, kako bi skrenula pažnju nadležnih institucija na do tada nerazotkriveni društveni problem. U drugonagrađenovj priči Perović Korać i Tadić Mijović, kako se navodi, uspješno ukazuju na niz spornih načina na koje je trošen novac iz budžeta Opštine Kolašin i raspetljavljaju zamršeni niz tragova – od neuobićajeno visokih troškova za gorivo ili prodaje opštinskog zemljišta po netržišnim cijenama, preko „grešaka“ zbog kojih je ta Opština pretrpjela značajnu materijalno štetu do dodjeljivanja javnih radova bez tenderske procedure.

Prema mišljenju žirija, Čađenović u nagrađenom serijalu, za razliku od velikog broja drugih sličnih tekstova, pažljivo prati sve tragove, veoma vješto otkrivajući različite slojeve, ne samo konkretnog slučaja plagijata, već i pokušaja da se on sakrije od očiju javnosti. „Serijal ima ogroman društveni značaj zbog reakcije koju je proizveo uspješno pozivajući cjelokupnu akademsku zajednicu na odlučnu borbu protiv plagijata i akademskog nepoštenja, koja već sada rezultira konkretnim učincima na tom planu“, navodi se u obrazloženju žirija. Na ovogodišnji konkurs stiglo je 17 istraživačkih priča. Vršilac dužnosti direktora Instituta za medije Vladan Mićunović je, saopštavajući zajedničku ocjenu članova žirija i Instituta na kraju trogodišnjeg ciklusa koliko je trajao regionalni projekat nagrade EU, naveo da se uočava da kvalitet i ukupna produkacija istraživačkog novinarstva u Crnoj Gori nije na visokom nivou. Kako je rekao, jedan broj medija bavi se u kontinuitetu istraživačkim novinarstvom – više ili manje uspješno, dok znatan broj nema istraživačkih priča, ili ih ima tek povremeno i simbolično. „Izbjegavanja dubljih, suštinskih novinarskih istraživanja, u značajnoj mjeri doprinosi padu povjerenja u crnogorsko novianrstvo, slabljenju integriteta i kredibiliteta novinara i pogoršavanju ionako lošeg stanja u medijskoj zajednici“, smatra Mićunović.

Galerija

Preporučujemo za Vas